DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-12/1977 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Površina Prašume Peručice iznosi oko 1200 ha, a bruto drvna masa oko
800 000 m3. Na četinjače otpada oko 75 %, a ostalo su lištače (pretežno bukva).
To je upravo idealan omjer smjese, koji stručnjaci smatraju za mješovite
raznodobne preborne šume, koja je prašumi najviše slična po svojoj
strukturi i biološkoj potrebi. Drvna masa po 1 ha iznosi ovdje prosječno oko
750 m3, ali ona se mjestimice penje i na oko 1.400 m3 po 1 ha. Visina stabala
tankovrhe smrče dosiže ovdje i do 65 m, a njihova debljina u prsnoj visini
se penje i do 2 metra.


Ovo je danas najljepši uzorak prašumskog rezervata kod nas, a možda i
u čitavoj Evropi. Zato u nju radoznalo hrle i stručnjaci i turisti iz svih krajeva
Evrope, jer ono što u njoj mogu vidjeti neće naći u drugim evropskim
šumama.


Pored gorostasnih stabala, gustog sklopa, odličnog kvaliteta i boniteta
ovdje se nalazi i pravo carstvo divljači tj. šumske faune. U jatima se tu
mogu vidjeti divokoze, srne, medvjedi, divlje svinje, vukovi, lisice, divlje
mačke, kune, vjeverice, puhovi, orlovi, tetrebovi i dr.


U tome se raju nalazi bezbroj kristalno svjetlucavih izvora vode, a naročito
ispod gorostasnog Maglica, koji štiti i krasi ovu prašumu. Tu se uz
ostalo nalazi i poznati vodopad Peručice, visok oko 80 metara. Njegov šum
odzvanja na daleko i tako prekida tajanstveni tajac i grobnu tišinu, koja
vlada pod gustim stoljećnim gorostasnim stablima, ispod kojih se ni nebo ne
može ugledati.


Kada je austrijski naučnik Ludvig Dimitz još 1905. godine došao u ondašnje
naše prašume, rekao je o njima ove istorijske riječi: »Ovdje vlada duboka
noć neosvjetljena ni jednom sunčanom zrakom, djevičanska priroda neokrnjena
i neozlijeđena bilo kakovim oruđem. Samo nebeska vatra — čista
kao ona — izvila se nad njom. Ipak moćni tragovi u toj divljini svjedoče samo
o njezinoj veličini i oni su nov oblik njene krasote.«


Eto, to je samo djelomični prikaz šume kao glavnog faktora savremenog
turizma. Neka se više ne misli, da je samo fizički teški balvan gotovo jedino
vrelo prihoda od šume. Suvremenom šumaru će biti mnogo značajan i novi
zeleno-zlatni balvan, koji se zove turizam .


Nikola EIČ, dipl. inž. šum.
Sarajevo, Ključka 4


LITERATURA


1.
L. Dimitz : Die Forstliche Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens und
der Herzegovina (1905) god.).
2.
Ei ć N.: Naše Prašume (Nar. Šumar 2—3/51).
3.
Ei ć N.: Prašuma Peručica (Šumarstvo 5—6/58).
4.
Eić N: Peručica — Prašumski rezervat (Š. L. 7—8/60).
5.
Šafa r J.: Sačuvajmo prašume (Š. L. 1948 god.).