DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— Kazala: latinskih naziva porodica, latinskih naziva rodova i hrvatskih narodnih naziva (porodica, rodova, vrsta). Popis sadrži 1275 autohtonih ili »potpuno udomaćenih« biljaka te četrdesetak vrsta, sve parkovnih, koje se nisu udomaćile«. Tako npr. od agruma — roda Citrus L. naranću, glatku i gorku (C. aurantium L. ssp. dulcis L. i ssp. amara Engler), mandarinku (C. nobilis Lour.) i limonium (C. medica L. ssp. limonium (Risso) Hrocker) Radić tretira kao udomaćene, dok veliku naranču (C. decumana L.) kao neudomaćenu (»počela se uzgajati tek u posljednje vrijeme«). Tako tretira i običnu smreku — Picea excel- sa (Pam.) Lk., koja je »ponegdje sađena «, kao i cedar (Cedrus atlantica Man.). Zanimljivo je da »na planini ima lokalitet čedor«. Popis je napravljen ne samo na osnovu podataka iz literature nego i »dugogodišnjeg vlastitog promatranja biokovske flore«, a koje mu je bilo olakšano kao stanovnika Makarske. Za svaku biljku dano je i vrijeme cvatnje te lokaliteti nalaza, a kod pojedinih i »primjedba o koristi i upotrebi« ljekovita, otrovna). Tako se npr. sremza (Prunus padus L.) nalazi samo u kanjonu Cetine, kozja vrba ili vrba iva (Salix caprea L.) u ponikvama oko Kaduje, planika (zimzelena planika, kako je imenuje Radić — Arbutus unedo L.) u gornjem makarskom primorju »samo rijetki grmovi (Promajna, Bratuš), nešto više u južnom dijelu područja (Drvenik, Zaostrog, Rogotin, Plina), a sasvim obilno u biokovskom zaleđu u široj okolici Vrgorca i Ravče«, itd. Floristička istraživanja Biokova J. radića otkrila su i 21 novu svojtu (vrstu, ssp., formu)* od kojih navodimo: — »polegli crnobor, Pinus nigra ssp. dalmatica f. prostrata Radić, f. nova ... donje grane sasvim priljubljene uz zemlju «, a nalazi se na visoravni Brdo iznad Baškovića; * Autohtone i udomaćene vrste označene su na knjizi rednim brojevima, a ostale ne. — »Kušanova zelenika, sitnolista zelenika, Phillyrea media f. kusanii Radić f. nova: listovi vrlo sitni, jedva prelaze 1 cm«, a nalazi se »na usponu iznad Sv. Martina na okomito položenim liticama, nekoliko primjeraka i u Osejavi« (u Makarskoj); — »ružičasta konopi jika, Vitex agnus castus f. rosea Radić f. nova .. u okolici Donjih Brela i Komina, a cvjetovi su ružičaste boje«; — slava klisura, Centaurea gloriosa, Radić sp. nova — još jedan biokovski endem, a koji se nalazi na liticama između Podgore i Drašnica počevši već vrlo blizu obale među halofitima pa sve do vršnih grebena«. Dodajemo odmah, da Biokovo ima niz endema, bilo kao vrste bilo kao podvrste: suličasta zeöina (Centaurea cuspidata Vis.), Blokovska oštrica (Onosma biokovense Domac) i dr. Tekst je dopunjen sa rf3- crteža pojedinih vrsta, šezdesetak crnobijelih fotografija i, na koricama 3 fotografije u boji biokovskih endema slava klisura, biokovska ruža i burina žukica. Izdavač i knjige su Institut »Planina i more« — Malakoški muzej u Makarsko], SIZ za kulturu općine Makarska i Grafički zavod Hrvatske u Zagrebu, a: »pred početak slavlja stogodišnjice smrti najslavnijeg hrvatskog botaničara ROBERTA VISIANIJA, koji je otkrio biokovski endem suličastu zečinu, posvećena njemu i svima ljubiteljima biokovskih klisura i blokovskog cvijeća, koji u onome što se vidi traže ono što se ne vidi«. O. Piškorić |