DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Prema vrstama najbogatiji se parko vi: Valpovo, Park kulture u Osijeku, Vukovar — Borovo, Našice, Ilok itd.« Na 142 stranice ove knjige uz tekst nalazi se i 52 fotografije bilo parkova bilo pojedinih vrsta, 9 karti i 2 »priloga «. Prilozi su: — Pregled vlastelinstava u Slavoniji u prvoj polovini 18. st. (do 1745), s historijom vlasništva i selišnog opsega posjeda i — Pregled veleposjeda u Slavoniji 1902. prema podacima J. Krške**, s oznakom vlasnika i veličine zemljišta (imanja s preko 900 ha). U svom prijedlogu za zaštitu novih objekata prirode dr Rauš predviđa i dva drvoreda jablana (sada zapravo samo jedan, jer je drugi, u selu Široko Polje, posječen). Međutim stavljanje drvoreda jablana pod posebnu zaštitu (po odredbama Zakona o zaštiti prirode) može doći u obzir samo ako su mlađi (ispod 50 godina), jer je jablan kraćeg životnog vijeka (oko 80 godina) te se zbog sušenja ili truleži debla mora sjeći. Tako nestaje i drvored jablana na potezu Vi ** Kako autor nije u cijelosti citirao izvor to ga sada saopćavamo. To je samostalna publikacija (knjižica) izdana posebno na hrvatskom a posebno na njemačkom jeziku J. Kršk e : Statistika i šematizam veleposjednika u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1902. To je, za sada, i jedini izvor za veličinu šumskog posjeda većine veleposjednika na području Hrvatske (Hrvatske i Slavonije). J. Radić: BILJE BIOKOVA, Makarska, 1976. »BILJE BIOKOVA« J. Radića druga je knjiga u ovom desetljeću o bilju i vegetaciji ove planine (prethodna je F. Kušana: BIOKOVO izašla 1971. — vidi i Š. list br. 1—2/1974). Autor je ovu knjigu namijenio, kako piše u uvodu, da »posluži kao smotra bilja što ga je ljudsko oko na Biokovu i njegovu podnožju do sada zapazilo i kao poticaj da se istražuje i pronalazi dosad nezapaženo«. rovitica — Suhopolje. Autor predlaže za posebnu zaštitu i park u Županji«, kojeg, međutim, nije obradio u ovoj knjizi. »Popis posebno zaštićenih objekata prirode u Slavoniji i Baranji« (str. 130) dopunjujemo u kategoriji spomenika prirode sa skupinom od desetak stabala među kojima i jasen var, pendula, pavlonija, sofora, tisa, mirisna borovica, kiseli ruj i obični bor) oko školske zgrade u Noskovačkoj Dubravi (opć. Podr. Slatina), stavljenih pod zaštitu 1969. god. Autor je ovaj svoj rad »prvenstveno namijenio svim ljubiteljima prirode« ali i »stručnjacima: vrtlarima, š u- m a r i m a, agronomima, biolozima, ekolozima, genetičarima, prosvjetnim radnicima, arhitektima kao i svima radnim organizacijama i radnim ljudima širom naše zemlje« (str. 8). I neka se nađe u rukama svih nabrojenih, pa čitajući je dopune svoje poznavanje ovog dijela naše kulturne baštine i prirode. Ovaj informativni prikaz završavamo sa željom, da se i za druge krajeve Hrvatske nađu »lancmani« (Rauš je rodom iz Sotina kraj Vukovara) koji će obraditi parkove svoga područja (Zagorja, Istre, Dalmacije i dr.). Ujedno smatramo da bi trebalo koristiti i materijale (konzervatorske dokumentacije) koje je za niz parkova prikupio Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu, a koji gotovo bez izuzetka predstavljaju mrtvi kapital i po tome, što su u izradu tih konzervatorskih dokumentacija utrošena i znatna novčana sredstva, a i rada. O. Piškorlć Ova knjiga od 238 stranica sadrži: — Sistematski popis biljaka koje rastu na biokovoskom području, odnosno području od rijeke Cetine (na potezu od Trilja do Omiša) na zapadu i rijeke Neretve (od Metkovića do Ploča) na istoku te linije Trilj — Imotski — Vrgorac — Metković prema unutrašnjosti i i obale Jadranskog mora; — Literaturu, — Summarium (na latinskom jeziku) 413 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— Kazala: latinskih naziva porodica, latinskih naziva rodova i hrvatskih narodnih naziva (porodica, rodova, vrsta). Popis sadrži 1275 autohtonih ili »potpuno udomaćenih« biljaka te četrdesetak vrsta, sve parkovnih, koje se nisu udomaćile«. Tako npr. od agruma — roda Citrus L. naranću, glatku i gorku (C. aurantium L. ssp. dulcis L. i ssp. amara Engler), mandarinku (C. nobilis Lour.) i limonium (C. medica L. ssp. limonium (Risso) Hrocker) Radić tretira kao udomaćene, dok veliku naranču (C. decumana L.) kao neudomaćenu (»počela se uzgajati tek u posljednje vrijeme«). Tako tretira i običnu smreku — Picea excel- sa (Pam.) Lk., koja je »ponegdje sađena «, kao i cedar (Cedrus atlantica Man.). Zanimljivo je da »na planini ima lokalitet čedor«. Popis je napravljen ne samo na osnovu podataka iz literature nego i »dugogodišnjeg vlastitog promatranja biokovske flore«, a koje mu je bilo olakšano kao stanovnika Makarske. Za svaku biljku dano je i vrijeme cvatnje te lokaliteti nalaza, a kod pojedinih i »primjedba o koristi i upotrebi« ljekovita, otrovna). Tako se npr. sremza (Prunus padus L.) nalazi samo u kanjonu Cetine, kozja vrba ili vrba iva (Salix caprea L.) u ponikvama oko Kaduje, planika (zimzelena planika, kako je imenuje Radić — Arbutus unedo L.) u gornjem makarskom primorju »samo rijetki grmovi (Promajna, Bratuš), nešto više u južnom dijelu područja (Drvenik, Zaostrog, Rogotin, Plina), a sasvim obilno u biokovskom zaleđu u široj okolici Vrgorca i Ravče«, itd. Floristička istraživanja Biokova J. radića otkrila su i 21 novu svojtu (vrstu, ssp., formu)* od kojih navodimo: — »polegli crnobor, Pinus nigra ssp. dalmatica f. prostrata Radić, f. nova ... donje grane sasvim priljubljene uz zemlju «, a nalazi se na visoravni Brdo iznad Baškovića; * Autohtone i udomaćene vrste označene su na knjizi rednim brojevima, a ostale ne. — »Kušanova zelenika, sitnolista zelenika, Phillyrea media f. kusanii Radić f. nova: listovi vrlo sitni, jedva prelaze 1 cm«, a nalazi se »na usponu iznad Sv. Martina na okomito položenim liticama, nekoliko primjeraka i u Osejavi« (u Makarskoj); — »ružičasta konopi jika, Vitex agnus castus f. rosea Radić f. nova .. u okolici Donjih Brela i Komina, a cvjetovi su ružičaste boje«; — slava klisura, Centaurea gloriosa, Radić sp. nova — još jedan biokovski endem, a koji se nalazi na liticama između Podgore i Drašnica počevši već vrlo blizu obale među halofitima pa sve do vršnih grebena«. Dodajemo odmah, da Biokovo ima niz endema, bilo kao vrste bilo kao podvrste: suličasta zeöina (Centaurea cuspidata Vis.), Blokovska oštrica (Onosma biokovense Domac) i dr. Tekst je dopunjen sa rf3- crteža pojedinih vrsta, šezdesetak crnobijelih fotografija i, na koricama 3 fotografije u boji biokovskih endema slava klisura, biokovska ruža i burina žukica. Izdavač i knjige su Institut »Planina i more« — Malakoški muzej u Makarsko], SIZ za kulturu općine Makarska i Grafički zavod Hrvatske u Zagrebu, a: »pred početak slavlja stogodišnjice smrti najslavnijeg hrvatskog botaničara ROBERTA VISIANIJA, koji je otkrio biokovski endem suličastu zečinu, posvećena njemu i svima ljubiteljima biokovskih klisura i blokovskog cvijeća, koji u onome što se vidi traže ono što se ne vidi«. O. Piškorić |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 81 <-- 81 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog odbora Saveza ITŠTDI Hrvatske održane 24. svibnja 1977. g. u Zagrebu, u Šumarskom domu, Mažuranićev trg 11. u 18 s. Prisutni: Antonović ing. Nada, Böhn ing. Dragutin, Komlenović dr Nikola, Krnjak ing. Tomislav, M a t i ć mr. Slavko, M i 1 in o v i ć ing. Ivica, P i š k o r i ć ing. Oskar, Potočić dr Zvonimir, P r p i ć dr Branimir, Strascr ing. Rudi, V a n j k o v i ć ing. Srećko i Antoljak ing. Rudolf. Dnevni red: 1. Otvorenje sjednice 2. Izvještaj tajnika, urednika ŠL i blagajnika 3. Realizacija plana Godine zaštite čovjekove okoline 4. Izvanredna skupština DIT-šumarstva i drvne industrije — ZAGREB (Šumarskog društva — Zagreb). 5. Osvrt na rad područnih DIT — ŠDI Hrvatske 6. Razno Ad 1: — — Šutnjom je odana posmrtna počast preminulom ing. J o s i pu A r p a š u, — Sjednicu je otvorio predsjednik Saupravitelju Šumarije — Kutina, koji je veza prof, dr B. Prpić i u kraćim crta umro 7. IV o. g. ma iznio rad uprave i članstva u proteklom vremenu između dvije sjednice Ad 2: — (15. III — 24. V 1977). — Sabor SRH donio je i u Narodnim — Redovnoj skupštini ITŠDI — Manovinama br. 20 od 23. V 1977. g. obja kedonije, koja je održana 19. III o. g. vio novi ZAKON O ŠUMAMA HRVAT u Skoplju, prisustovao je ing. O. Piško- SKE. Uprava saveza izdat će ovaj za rić i predao Zlatnu medalju i povelju, kon u posebnoj publikaciji, s komenta kao i jubilarne edicije našega Saveza. rom ing. T. Krnjaka, u dovoljnom bro — Na Bledu je 26. III o. g. Skupštini ju primjeraka za potrebe radnih i dr. SITŠDI — Slovenije prisustovao dr B. organizacija. Prpić i predao Zlatnu medalju i povelju, — Zaključeno je da se povodom izlaPovijest šumarstva Hrvatske 1848—1976. ska ovog Zakona o šumama i zahtjeva g., Malu spomenicu, društvenu značku o vraćanju nacionaliziranog dijela Šui dr. marskog doma održi prigodna sjednica — Pod konac III mj. o. g. (31. III) na kojoj će se odati društveno priznaodržao je prof. dr. M. Android veonje ing. R. P a v 1 o v i ć u, reDUbličkom ma uspjelo predavanje: Uloga šusekretaru za šumarstvo i ing. T. K r n j a- me i šumarstva u zaštiti čovjekove oko k u, republičkom glavnom inspektoru za line. Predavanje je održano u društve šumarstvo. nim prostorijama Saveza uz brojno pri — Molba za vraćanje 50% nacionalizisustvo članstva. ranog dijela ŠUMARSKOG DOMA pre — Prof dr B. Prpić sudjelovao je — dana je Saboru SRH 29. V 1977. g. Do11. V o. g. — u radu sjednice Predsjedpis je potkrijepljen brojnim prilozima ništva SITŠDI — Jugoslavije u Beograi obrazloženjima o potrebi Saveza za du daljnjim društveno-poslovnim prostorom — Savjetovanju o znanstveno-stručnoi kao na pr.: realizacijom usvojenih cipublicistiki, koje je održano 18. i 19. V ljeva predviđenih Statutom, Planom rao. g. u Zagrebu i u organizaciji Saveza da Saveza za 1977—1979. g. i gorućom IT — Hrvatske, sudjelovao je ing. O. željom cjelokupnog članstva da ŠumarPiškorisL U Zborniku radova ovoga Saski dom opet postane u cijelosti čvorno vjetovanja izići će naskoro probrani tekmjesto šumarstva i drvne industrije Hrstovi pojedinih referata. vatske. 415 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— Molba za vraćanje Šumarskog doma dostavljena je u prepisu i ing. R. Pavloviću, republičkom sekretaru za šumarstvo, zatim dr I. Marganu, predsjedniku SSRNH, ing. B. Bakraču, članu Predsjedništva Sabora SRH, ing. Franji Kneblu, članu Savjeta republike i predsjedniku Saborske komisije za zaštitu prirode, ing. V. Radaušu, predsjedniku SITH, Republičkom sindikatu radnika industrijske prerade drva i šumarstva i Privrednoj komori SRH s molbom da podupru naš zahtjev. — Tajništvo Saveza primilo je poziv Jug. savjeta za zaštitu i unapređivanje čovjekove okoline — Beograd za sudjelovanje na Savjetovanju o zaštiti šuma od požara, koja se održava u Dubrovniku 18. i 19. V o. g. — SIZ za znanstveni rad SRH doznačio je Savezu financ. pomoć za izdavanje Šumarskog lista i za radove oko povećane društvene aktivnosti (osnivanje Centra za propagandu šumarstva i drv. ind. i dr.). — 27. IV o. g. predan je u tisak rukopis ŠL br. 3—4/77. Ad 3: — U Šum. domu i na ŠF — Zagreb održani su brojni sastanci oko što uspješnije propagande Godine zaštite čovjekove okoline. U jesen o. g. izići će publikacija o ulozi šume i šumarstva. Suradnici spomenute edicije: Dr M. Androić, ing. D. Böhm, dr I. Dekanić, dr D. Klepac, dr N. Komlenović, Mr A. Tomašević i dr. trebaju do 15. VII o. g. predati rukopis za ovu brošuru kako bi se mogla pravovremeno obaviti grafička oprema i predaja u tisak. Ad 4: — DIT — šumarstva i drv. ind. — Zagreb (dosadašnje Šumarsko društvo — Zagreb) sazvalo je IZVANREDNU SKUPŠTINU na kojoj će biti iznesen novi STATUT društva — prema Zakonu o udruženjima građana — i koji je usklađen s novim odredbama statuta Saveza dr. B. Prpić uručiti obiteljima umrlih: dr. Z. Cara i ing. B. Manojlovića posmrtna odlikovanja. Istaknutim društvenim i stručnim radnicima šumarstva i drv. industrije, te radnim organizacijama na području Zagreba i šire okoline bit će podjeljene 24 zlatne medalje s poveljom, 17 Povelja i 34 Priznanja. Područje DITŠDI — Zagreba obuhvaća općine: Zagreba, D. Stubice, Dugog Sela, Jastrebarskog, Klanjca, Krapine, Remetinca, Samobora, Vel. Gorice, Zaboka, Zaprešića i Zlatara. Ad 5: — Razmotrena je nedovoljna aktivnost i rad pojedinih teritorijalnih DIT-šumarstva i drv. industrije diljem Hrvatske (dosadašnjih Šum. društava), razbijenost članstva, neujednačeni pogledi na aktuelnu stručnu problematiku, zanemarenu propagandu šumarstva, nedovoljno učešće i aktivnost u zaštiti čovjekove okoline, neusklađeni pristup i mjera u obrani od poplava (opasnosti po nizinske šume!), sprovedba odredaba novog Zakona o šumama, neusklađeni kapaciteti proizvodnje i potreba primarne prerade drva, formiranje SIZ za krš, kobna uvjeravanja o »koristi« držanja koza u kraškim područjima, nepoštivanje Zakona o držanju koza i dr. — Republički sekretarijat za unutrašnje poslove SRH usvojio je i potvrdio društveni Statut Saveza koji je izglasan na 87. redovnoj skupštini SITŠDI — Hrvatske (16. XII 1976. g. u Zagrebu). Svako teritorijalno DITŠDI na području Hrvatske treba — prema čl. 47. Statuta — uskladiti svoj vlastiti statut — u roku od 6 mj. — s odredbama čl. 1,5—8, 11, 16—18, 21, 22, 24, 28, 39 i 47. Ad 6: U vezi dopisa Poslovne zajednice udruženih proizvođača namještaja »UPIN « — Zagreb br. 2221 od ´3. 03. 1977. god. daje se suglasnost na UGOVOR o prijenosu društvenih sredstava uz naknadu, sklopljen između UPIN-a i Export drva — OOUR Vanjska trgovina, Zagreb br. U — 4741 od 19. 05. 1977. g. o useljenju Exportdrva u sadašnje poslovne prostorije Upin-a u II katu Šumarskog doma s tim da Exportdrvo — Zagreb u cijelosti prihvati i poštuje temeljni Ugovor br. 95 od 14. 2. 1972. g. kao i da prije useljenja sklopi sa Savezom odgovarajući ugovor o zakupu predmetnih prostorija. — Putem odvjetnika J. Smolčića iz Zagreba Savez je uložio SUDSKI UTOK na rješenje Općine Centar — Zagreb, kojim se Institutu za zemlje u razvoju, Zagreb — ul. 8 maja 1945. br. 82. dozvoljava izgradnja tavanskog prostora na II katu nacionaliziranog dijela Šumarskog doma. — Gotovo u cijelosti je rasprodano izdanje obrazaca za izradu Šumskogospodarskih osnova (Narodne novine br. br. 13/77 od 7. IV 1977. g.). Novo izdanje ovih tiskanica se priprema! Predsjednik: prof dr B. Prpić v. r. Tajnik: dr N. Komlenović v. r. Zapisničar: ing. R. Antoljak v. r. |