DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 78     <-- 78 -->        PDF

jenjen sistematskim botaničkim, šumarskim,
farmaceutskim i sličnim istraživanjima,
rješavanju problema zaštite biljaka
i prirode uopće, a osobito popularizaciji
našega bogatog i zanimljivog biljnoga
svijeta.


Zato ovaj Stručni vodič — a osobito
posjet Velebitskom botaničkom vrtu —
mogu poslužiti stručnjacima kao pod


Đuro Ra uš:


STARI PARKOVI U SLAVONIJI


I BARANJI,


Split, 1977.


Knjiga »Stari parkovi u Slavoniji i
Baranji« Dra Đ. Rauša četvrta je sveska
»MALE HORTIKULTURNE BIBLIOTEKE
«, što je izdaje »Hortikultura« — časopis
Hortikulturnih društava SR Hrvatske.*
Suizdavač »Starih parkova ...«
je i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Osnovni sadržaj »Starih parkova...«
čini »Povijesni prikaz postanka i današnje
stanje starih parkova u Slavoniji i
Baranji« te »Dendroflora postojećih parkova
«. Uz uvod, literaturu (s 80 naslova)
i sažetak (na njemačkom jeziku) autor
je obradio i



prirodne uvjete za razvitak šuma i
parkova u Slavoniji i Baranji,
— šumsku vegetaciju,

likovnu i estetsku vrijednost opisanih
parkova,

hortikulturnu i uzgojnu važnost starih
parkova, a priložio je i

popis posebno zaštićenih objekata prirode
u Slavoniji i Baranji,

popis objekata koji su evidentirani i
predloženi za zaštitu na području Slavonije
te
* Ostala izdanja ove Biblioteke, koju uređuje
prof. ing. P. Matković, su:
1. M. Bujević: Mala patuljasta sparožina,
Asparagus plumosus Bak. »nanus«, u plantažnom
uzgoju,
2. N. Plavšić-Gojković: Zaštićene biljne vrste
SR Hrvatske i
3. P. Solić: Prilog poznavanju nesamonikle
dendroflore parkova i nasada Mostara i okolice.
412


strek za proširenje započetih ekološko-
bioloških istraživanja, pedagozima u
nastavi iz biologije i sve aktualnije problematike
zaštite prirode i životne okoline,
a svakom posjetiocu, planinaru i
prijatelju prirode da upozna djelić prirode
Velebita, te najveće i najljepše hrvatske
planine.


Prof. dr S. Bertović



prijedlog za zaštitu novih objekata
prirode u Slavoniji i Baranji od 2.
X 1972. godine.
Autor je prikazao parkove u 30 gradova
i mjesta, od kojih se samo tri nalaze
na području b. Vojne Krajine (Nova
Gradiška, Slavonski Brod i Vinkovci).
Brojnost parkova na području izvan b.
Vojne Krajine rezultira iz činjenice, da
su oni, uz izuzetak u Osijeku i Požegi,
vezani uz b. vlastelinske dvorce. Zahvaljujući
ne samo pojedinim vlasnicima
dvoraca koji su osnivali i održavali parkove
iz vlastitih pobuda nego i tome,
da su parkovi svojedobno (XVIII, XIX
stoljeće) bili značajan činilac ugleda njihovih
vlasnika u društvu, površina pojedinih
parkova iznosila je i po nekoliko
desetaka ha (u Našicama npr. 34,5
ha, u Valpovu 27 ha itd.).


Dendroflorni sastav parkova prikazan
je u tabelarnom pregledu (po vrstama
str. 106 —113) i u »pregledu zastupljenosti
vrsta« (četinjače — listače, str.
114). Citiramo autora (str. 103): »Obavljeno
dendrološko snimanje postojećeg
biljnog fonda pokazalo je da u slavonskim
i baranjskim parkovima uspješno
raste oko 246 drvenastih vrsta, varijeteta
i formi. Na četinjače otpada 35, a na listače
oko 211 vrsta. Od toga egzote predstavljaju
130, autohtone vrste naše zemlje
oko 83, (od čega su domaće vrste istraživanog
područja zastupljene s 54
vrste): ostatak od 33 jedinke predstavljaju
kultivirane vrtlarske forme drveća
i grmlja. Od utvrđene dendroflore ubrajamo
u drveće 136, grmlje 103, a u penjačice
7 vrsta. Brojčana zastupljenost
pojedinih vrsta u (tim) parkovima izgleda
ovako:


154 vrste nalaze se u 1— 9 parkova,


49 vrsta nalazi se u 10—19 parkova,


34 vrste nalaze se u 20—29 parkova,


9 vrsta nalazi se u 30—35 parkova.