DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 78 <-- 78 --> PDF |
jenjen sistematskim botaničkim, šumarskim, farmaceutskim i sličnim istraživanjima, rješavanju problema zaštite biljaka i prirode uopće, a osobito popularizaciji našega bogatog i zanimljivog biljnoga svijeta. Zato ovaj Stručni vodič — a osobito posjet Velebitskom botaničkom vrtu — mogu poslužiti stručnjacima kao pod Đuro Ra uš: STARI PARKOVI U SLAVONIJI I BARANJI, Split, 1977. Knjiga »Stari parkovi u Slavoniji i Baranji« Dra Đ. Rauša četvrta je sveska »MALE HORTIKULTURNE BIBLIOTEKE «, što je izdaje »Hortikultura« — časopis Hortikulturnih društava SR Hrvatske.* Suizdavač »Starih parkova ...« je i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Osnovni sadržaj »Starih parkova...« čini »Povijesni prikaz postanka i današnje stanje starih parkova u Slavoniji i Baranji« te »Dendroflora postojećih parkova «. Uz uvod, literaturu (s 80 naslova) i sažetak (na njemačkom jeziku) autor je obradio i — prirodne uvjete za razvitak šuma i parkova u Slavoniji i Baranji, — šumsku vegetaciju, — likovnu i estetsku vrijednost opisanih parkova, — hortikulturnu i uzgojnu važnost starih parkova, a priložio je i — popis posebno zaštićenih objekata prirode u Slavoniji i Baranji, — popis objekata koji su evidentirani i predloženi za zaštitu na području Slavonije te * Ostala izdanja ove Biblioteke, koju uređuje prof. ing. P. Matković, su: 1. M. Bujević: Mala patuljasta sparožina, Asparagus plumosus Bak. »nanus«, u plantažnom uzgoju, 2. N. Plavšić-Gojković: Zaštićene biljne vrste SR Hrvatske i 3. P. Solić: Prilog poznavanju nesamonikle dendroflore parkova i nasada Mostara i okolice. 412 strek za proširenje započetih ekološko- bioloških istraživanja, pedagozima u nastavi iz biologije i sve aktualnije problematike zaštite prirode i životne okoline, a svakom posjetiocu, planinaru i prijatelju prirode da upozna djelić prirode Velebita, te najveće i najljepše hrvatske planine. Prof. dr S. Bertović — prijedlog za zaštitu novih objekata prirode u Slavoniji i Baranji od 2. X 1972. godine. Autor je prikazao parkove u 30 gradova i mjesta, od kojih se samo tri nalaze na području b. Vojne Krajine (Nova Gradiška, Slavonski Brod i Vinkovci). Brojnost parkova na području izvan b. Vojne Krajine rezultira iz činjenice, da su oni, uz izuzetak u Osijeku i Požegi, vezani uz b. vlastelinske dvorce. Zahvaljujući ne samo pojedinim vlasnicima dvoraca koji su osnivali i održavali parkove iz vlastitih pobuda nego i tome, da su parkovi svojedobno (XVIII, XIX stoljeće) bili značajan činilac ugleda njihovih vlasnika u društvu, površina pojedinih parkova iznosila je i po nekoliko desetaka ha (u Našicama npr. 34,5 ha, u Valpovu 27 ha itd.). Dendroflorni sastav parkova prikazan je u tabelarnom pregledu (po vrstama str. 106 —113) i u »pregledu zastupljenosti vrsta« (četinjače — listače, str. 114). Citiramo autora (str. 103): »Obavljeno dendrološko snimanje postojećeg biljnog fonda pokazalo je da u slavonskim i baranjskim parkovima uspješno raste oko 246 drvenastih vrsta, varijeteta i formi. Na četinjače otpada 35, a na listače oko 211 vrsta. Od toga egzote predstavljaju 130, autohtone vrste naše zemlje oko 83, (od čega su domaće vrste istraživanog područja zastupljene s 54 vrste): ostatak od 33 jedinke predstavljaju kultivirane vrtlarske forme drveća i grmlja. Od utvrđene dendroflore ubrajamo u drveće 136, grmlje 103, a u penjačice 7 vrsta. Brojčana zastupljenost pojedinih vrsta u (tim) parkovima izgleda ovako: 154 vrste nalaze se u 1— 9 parkova, 49 vrsta nalazi se u 10—19 parkova, 34 vrste nalaze se u 20—29 parkova, 9 vrsta nalazi se u 30—35 parkova. |