DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 70 <-- 70 --> PDF |
NA MEĐUNARODNOM PLANU ZNANOST I TEHNIKA, ČOVJEKOVA OKOLINA I UNAPREĐENJE TURIZMA U ZAVRŠNOM AKTU KONFERENCIJE O SIGURNOSTI I SURADNJI EVROPE ODRŽANE U HELSINKIJU 1975. GODINE U posljednih nekoliko mjeseci u našoj i svjetskoj se javnosti mnogo govori i spominju Zaključci koji su usvojeni 1975. g. u Helsinkiju prilikom održavanja Konferencije o sigurnosti i suradnji u Evropi. Usvojeni zaključci na ovoj Konferenciji ponovno su pobudili veliku pažnju upravo nedavno kad je 15. VI 1977. g. u Beogradu započeo — prvi od dogovorenih — sastanak svih zemalja učesnica na nivou predstavnika imenovanih po Ministrima vanjskih poslova sa zadatkom da utvrde odgovarajuće modalitete: dnevni red, trajanje, datum, pravila procedure, način rada, skalu raspodjele troškova i si. za održavanje daljnjih novih sastanaka — poput ovog u Helsinkiju —, kao i mogućnost najave nove Konferencije. Sredstva informiranja u svijetu dala su veliki publicitet prilikom uspješnog završetka beogradskog pripremnog sastanka na kojem je — tokom rada kroz skoro puna tri mjeseca — dana bilanca primjene i realizacije Helsinške deklaracije. Uredništvo Šumarskog lista smatralo je korisnim i potrebnim — iako sa znatnim zakašnjenjem — da svoje čitatelje upozna s jednim dijelom — i to samo onih koji se neposredno odnose i dotiču šumarstva, čovjekove okoline, znanonsti i tehnike, zaštite prirode i turizma — usvojenih zaključaka u Helsinkiju 1975. g. Međutim prije no što detaljnije iznesemo usvojene zaključke, potrebno je prethodno iznijeti imena zemalja učesnica i nekoliko detalja iz rada Helsinške konferencije (1975. g.). Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Evropi, koja je počela u Helsinkiju 3. jula 1973. i nastavila s radom u Ženevi od 18. septembra 1973. do 21. jula 1975. godine, zaključili su u Helsinkiju 1. augusta 1975. visoki predstavnici Austrije, Belgije, Bugarske, Čehoslovačke, Danske, Finske, Francuske, Grčke, Holandije, Islanda, Irske, Italije, Jugoslavije, Kanade, Cipra, Lihtenštajna, Luksemburga, Mađarske, Malte, Monaka, Demokratske Republike Njemačke, Savezne Republike Njemačke, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske, San Marina, Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, Sjedinjenih Američkih Država, Španjolske, Švedske, Švicarske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Vatikana. U početnoj i završnoj fazi Konferencije učesnicima se, kao njihov počasni gost, obratio generalni sekretar Ujedinjenih naroda. U toku njene druge faze, konferenciji su se obratili generalni direktor UNESCO i izvršni sekretar Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu. U toku druge faze konferencije primljeni su prilozi i saslušane izjave o različitim pitanjima dnevnog reda koje su dale slijedeće države koje nisu učesnice: Demokratska i Narodna Republika Alžir, Arapska Republika Egipat, Izrael, Kraljevina Maroko, Sirijska Arapska Republika, Tunis. Tekst Završnog akta, i to onaj dio koji se odnosi na Nauku i tehniku, Čovjekovu okolinu i Unapređenje turizma, glasi: 404 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 71 <-- 71 --> PDF |
NAUKA I TEHNIKA Države učesnice, Uvjerene da naučno-lehnička suradnja predstavlja značajan doprinos jačanju sigurnosti i suradnje među njima time što olakšava efikasno rješavanje problema od zajedničkog interesa i poboljšava uvjete života ljudi, Smatrajući da je, pri razvijanju ove suradnje, od važnosti da se poboljša razmjena informacija i iskustava i tako olakša proučavanje i prenošenje naučnih i tehničkih dostignuća, kao i pristup tim dostignućima na uzajamno korisnoj osnovi i u oblastima suradnje o kojima se sporazumijevaju zainteresirane strane. Smatrajući da eventualni partneri, odnosno nadležne organizacije, ustanove, poduzeća, učenjaci i tehnolozi država učesnica, treba da utvrde mogućnosti za uzajamno korisnu suradnju i da odrede njene -pojedinosti, Potvrđujući da se suradnja može razvijati i ostvarivati dvostrano i višestrano na vladinom i nevladinom nivou, na primjer, putem međuvladinih i drugih ugovora, međunarodnih programa, zajedničkih projekata i trgovačkih kanala, koristeći također razne vrste kontakata uključujući direktne i individualne kontakte, Svjesni potrebe da se poduzmu mjere radi daljnjeg poboljšanja naučno-tehničke suradnje među njima, a) MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA SURADNJE Smatraju da postoje mogućnosti za daljnje poboljšanje naučno-tehničke suradnje i u tom cilju izražavaju svoju namjeru da uklone prepreke toj suradnji naročito: — povećanjem mogućnosti razmjene i širenja naučnih i tehničkih informacija između strana zainteresiranih za istraživanje i naučno-tehnieku suradnju, uključujući i informacije koje se odnose na organiziranje i provođenje takve suradnje; — brzim ostvarenjem i poboljšanjem organiziranja, uključujući programe, međunarodnih posjeta učenjaka i stručnjaka u okviru razmjene, konferencija i suradnje; — širim korištenjem trgovačkih aktivnosti i kanala za primjenjeno istraživanje u oblasti nauke i tehnike i u oblasti prenošenja dobivenih rezultata, uz pružanje informacija o pravima intelektualnog i industrijskog vlasništva i uz osiguravanje njihove zaštite; b) PODRUČJA SURADNJE Smatrajući da mogućnosti za proširenje suradnje postaje u dolje navedenim oblastima, datim kao primjer, i da eventualni partneri iz zemalja učesnica treba da utvrde i razviju projekte i aranžmane od uzajamnog interesa i koristi; Istraživanja novih metoda i tehnologije u cilju povećanja produktivnosti u ratarstvu i stočarstvu; primjena kemije u poljoprivredi; izrada nacrta, konstrukcija i korištenje poljoprivrednih strojeva; tehnologija navodnjavanja i drugi radovi na poboljšanju kvalitete poljoprivrednih površina; 1. Energetika Nova tehnika i tehnologija u oblasti proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, namijenjene boljem korištenju postojećih izvora goriva i vodene energije i istraživanja novih energetskih izvora, naročito atomske, sunčane i geotermičke energije; 2. Nova tehnologija, racionalno korištenje resursa Istraživanja novih tehnologija i nove opreme namijenjenih naročito smanjenju potrošnje energije i svođenju njenog rasipanja na minimum ili njegovog eliminiranja. 3. Tehnologija transporta Istraživanja iz oblasti saobraćajnih sredstava i tehnologije koja se primjenjuje u razvoju i eksploataciji međunarodnih, domaćih i gradskih saobraćajnih mreža, podrazumijevajući i prijevoz kotejnerima kao i sigurnost saobraćaja; 4. Fizika Proučavanje problema fizike visokih energija i fizike plazme; istraživanja u oblasti teorijske i eksperimentalne nuklearne fizike; 5. Kemija Istraživanja u oblasti elektrokemije i kemije polimera, prirodnih proizvoda, metala i legura, kao i u oblasti usavrša 405 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 72 <-- 72 --> PDF |
vanja kemijske tehnologije, naročito prerade materijala; praktična primjena najnovijih dostignuća kemije u industriji, građevinarstvu i drugim oblastima privrede; 6. Meteorologija i hidrologija Meteorološka i hidrološka istraživanja, uključujući i metode prikupljanja, procjene i prenošenja podataka i njihovo korištenje u cilju meteoroloških i hidroloških prognoza; 7. Oceanografija Oceanografska istraživanja, podrazumijevajući i proučavanje međusobnog djelovanja zrak-more; 8. Seizmološka istraživanja Proučavanje i predviđanje potresa i geoloških promjena koje su s tim u vezi; utvrđivanje i istraživanje tehnike gradnje koja odolijeva potresu; 9. Istraživanje u oblasti glaciologije »permafrosta« i problema života u hladnoj klimi Istraživanja iz oblasti glaciologije i »permafrosta«; tehnologija transporta i gradnje; prilagođavanje čovjeka izuzetno teškim klimatskim uvjetima i promjene životnih uvjeta domorodačkog stanovništva; 10. Tehnologija računala, komunikacija i informacija Usavršavanje računala kao i sistema telekomunikacija i informiranja; tehnologija u vezi s računalima i telekomunikacijama, podrazumijevajući i njihovo korištenje za sisteme upravljanja, za procese proizvodnje, za automatizaciju, za proučavanje ekonomskih problema, u naučnom istraživanju i za prikupljanje, obradu i širenje informacija; 11. Istraživanje svemira Istraživanje svemira i proučavanje prirodnih rezervi zemlje i biosfere promatranjem s velike daljine, naročito pomoću satelita i raketa-sondi; 12. Medicina i zdravstvo Istraživanja u oblasti kardiovaskularnih i virusnih oboljenja i oboljenja tumora; molekularna biologija; neurofiziologija; razvoj i ispitivanje novih lijeko va; proučavanje aktualnih problema u pedijatriji, gerontologiji i organizacija i tehnike medicinske službe; 13. Istraživanja iz oblasti zaštite i unapređenja čovjekove sredine Proučavanje specifičnih naučnih i tehničkih problema u vezi s čovjekovom sredinom; c) FORME I METODE SURADNJE Smatraju da bi naučno-tehnička suradnja trebalo naročito da koristi slijedeće oblike i metode: — razmjenu i cirkulaciju knjiga, časopisa i drugih naučno-tehničkih publikacija i dokumenata između zainteresiranih organizacija, naučnih i tehničkih ustanova, poduzeća, učenjaka i stručnjaka iz oblasti tehnologije, kao i sudjelovanje u međunarodnim programima za analize i indeksiranje publikacija; — razmjenu i posjete kao i druge kontakte i neposredne veze između učenjaka i stručnjaka iz oblasti tehnologije, na osnovu međusobnog sporazuma i drugih aranžmana, a u cilju organiziranja konzultacija, konferencija i istraživanja, podrazumijevajući i korištenje biblioteka, laboratorija i drugih dokumentacionih centara s tim u vezi; — održavanje konferencija, simpozija, seminara, tečajeva i drugih međunarodnih i nacionalnih sastanaka naučnog i tehničkog karaktera koji obuhvaćaju sudjelovanje stranih učenjaka i stručnjaka iz oblasti tehnologije; — zajedničku pripremu i realizaciju programa i projekata od uzajamnog interesa na osnovu konzultacija i sporazuma između svih zainteresiranih strana, uključujući, kada se to pokaže kao moguće i adekvatno, razmjenu iskustava i rezultata istraživanja, kao i korelaciju istraživačkih programa između naučnih i tehničkih istraživačkih instituta i organizacija; — korištenje trgovačkih metoda i kanala za utvrđivanje i prenošenje tehničkih i naučnih ostvarenja, podrazumijevajući zaključivanje sporazuma o suradnji od uzajamne koristi između firmi i poduzeća u oblastima za koje su se dogovorile međusobno kao i za provođenje, kada je to pogodno, zajedničkih istraživačko- razvojnih programa i projekata; |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Smatrajući poželjnom periodičnu razmjenu gledišta i informacija o naučnoj politici, posebno o općim problemima usmjeravanja i rukovođenja istraživanjem i o pitanju boljeg korištenja krupne naučne i eksperimentalne opreme na osnovu suradnje; Preporučuju da se razvijanjem suradnje u oblasti nauke i tehnike iskoristi u punoj mjeri postojeća praksa dvostrane i višestrane suradnje, posebno suradnje regionalnog ili subregionalnog karaktera, kao i oblici i metode suradnje opisani u ovom dokumentu; Preporučuju dalje da se na efikasniji način iskoriste mogućnosti i sredstva postojećih međunarodnih organizacija, međuvladinih i nevladinih, koje se bave naukom i tehnikom, kako bi se poboljšala razmjena informacija i iskustava kao i drugi oblici suradnje u oblastima od zajedničkog interesa, na primjer: — u Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Evropu, proučavanje mogućnosti proširenja multilateralne suradnje, vodeći računa o modelima projekata i istraživačkog rada korištenih u raznim međunarodnim organizacijama; mogućnosti organiziranja konferencija, seminara, studijskih i radnih grupa, kao što su one u kojima bi sudjelovali i mladi učenjaci i stručnjaci iz oblasti tehnologije pored uglednih stručnjaka iz svoje oblasti; — sudjelovanjem u određenim međunarodnim programima naučne i tehničke suradnje, podrazumijevajući programe Uneska i drugih međunarodnih organizacija, kroz nastojanje za stalnim napredovanjem ka ciljevima tih programa, naročito programima UNISIST-a koji se odnose uglavnom na orijentaciju politike informiranja, stručne savjete, doprinos informiranju i obradu podataka. ČOVJEKOVA SREDINA Države učesnice, Potvrđujući da su zaštita i unapređenje čovjekove sredine kao i zaštita prirode i racionalno korištenje prirodnih rezervi u interesu sadašnjih i budućih generacija jedan od najvažnijih zadataka za postizanje ljudskog blagostanja i privrednog razvoja svih zemalja, i da mnogi problemi čovjekove sredine, posebno u Evropi, mogu efikasno da se riješe samo širom međunarodnom suradnjom, Konstatirajući da svaka od država učesnica, u skladu s principima međunarodnog prava, treba da osigura, u duhu suradnje da aktivnosti na njenom teritoriju ne prouzrokuju oštećenje čovjekove sredine u drugoj zemlji ili u regijama koje se nalaze izvan granica nacionalnih zakonodavstava. Smatrajući da uspjeh politike u oblasti čovjekove sredine pretpostavlja da sve kategorije stanovništva i sve društvene snage, svjesne svoje odgovornosti, pridonose zaštiti i unapređenju sredine, što zahtijeva trajnu i potpunu odgojnu akciju u tom pogledu, naročito kod omladine, Potvrđujući da iz stečenog iskustva proizlazi da privredni razvoj i tehnički progres moraju biti usaglašeni sa zaštitom čovjekove sredine i očuvanjem historijskih i kulturnih vrijednosti: da je donošenje preventivnih mjera najbolje sredstvo da se izbjegne oštećenje čovjekove sredine; i da ekološka ravnoteža mora da bude očuvana prilikom korištenja prirodnih rezervi. a) CILJEVI SURADNJE Dogovorile su se o slijedećim ciljevima suradnje, a naročito: — da proučavaju, u cilju njihovog rješavanja, probleme čovjekove sredine koji su, po svojoj prirodi, multilateralnog, bilateralnog, regionalnog ili subregionalnog značenja; isto tako, da potiču razvoj inter-disciplinarnog pristupa problemima čovjekove sredine; — da povećaju efikasnost nacionalnih i međunarodnih mjera u pogledu zaštite čovjekove sredine, uspoređujući i, ako je to potrebno, usklađujući metode za prikupljanje i analize činjenica, proširujući poznavanje fenomena zagađenosti i racionalno korištenje prirodnih rezervi, razmjenom informacija, usklađivanjem definicija i usvajanjem, koliko je to moguće, zajedničke terminologogije u oblasti čovjekove sredine; — da poduzmu potrebne mjere za približavanje politika iz oblasti čovjekove sredine i, ako je potrebno i moguće, za njihovo usklađivanje; — da potiču, kada je to moguće i pogodno, napore na nacionalnom i međunarodnom planu njihovih zainteresiranih organa, poduzeća i tvrtki za razvoj, proizvodnju i usavršavanje opreme namijenjene kontroli, zaštiti i unapređenju čovjekove sredine. 407 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 74 <-- 74 --> PDF |
b) PODRUČJA SURADNJE Da bi postigle ove ciljeve, države učesnice će iskoristiti sve mogućnosti za suradnju u oblasti čovjekove sredine, posebno u oblastima koje su navedene kao primjer: 1. Borba protiv zagađivanja zraka Odstranjivanje sumpornih spojeva iz mineralnih goriva i ispušnih plinova; borba protiv zagađenja teškim metalima, česticama, aerosolima, dušičnim oksidima, naročito onim koji se stvaraju u saobraćaju, u električnim centralama i drugim industrijskim postrojenjima; sistemi i metode koji omogućuju praćenje i borbu protiv zagađivanja zraka i posljedica tog zagađivanja, naročito prenošenje zagađivača na veliku udaljenost; 2. Borba protiv zagađivanja voda i korištenje slatke vode Preventivna zaštita od zagađivanja voda, naročito rijeka koje prelaze granicu i međunarodnih jezera i borba protiv tog zagađivanja; tehnologija poboljšanja kvalitete vode i usavršavanja putova i načina prečišćavanja iskorištene industrijske i gradske vode; metode procjenjivanja resursa u slatkoj vodi i njihovo bolje korištenje naročito uvođenjem proizvodnih metoda koje manje zagađuju i koje dovode do manje potrošnje slatke vode; 3. Zaštita morske sredine Zaštita morske sredine država članica, a naročito Sredozemlja, od zagađivača koji dolaze s kopna ili s brodova i drugih plovnih objekata, naročito od štetnih proizvoda nabrojanih u aneksima I i II londonske konvencije o zaštiti mora od zagađenosti potapanjem otpadaka i drugih materijala; problemi očuvanja ekološke ravnoteže u moru i lanaca prehrane, naročito oni koji mogu nastati kao posljedica istraživanja i eksploatacije bioloških i mineralnih resursa mora i morskog dna; 4. Korištenje zemlje i zemljišta Problemi vezani za efikasnije korištenje zemljišta, naročito oplemenjivanje, regeneraciju i uvođenje kulture; borba protiv zagađivanja zemljišta, erozije vodom i zrakom i drugih oblika oštećenja zemljišta; očuvanje i povećanje plodno sti zemljišta vodeći računa o eventualnim štetnim posljedicama korištenja kemijskih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja; 5. Čuvanje prirode i prirodnih rezervi Zaštita prirode i prirodnih rezervi; čuvanje i upravljanje postojećim genetskim blagom naročito rijetkih životinjskih i biljnih vrsta; čuvanje prirodnih ekoloških sistema; uspostavljanje prirodnih rezervata i raznih predjela i zona pod zaštitom, podrazumijevajući njihovo korištenje za istraživanje, turizam, odmor i druge aktivnosti; 6. Poboljšanje uvjeta čovjekove sredine u naseljima Uvjeti čovjekove sredine vezani za prijevoz, stanovanje, radno mjesto, planiranje i razvoj gradova, opskrbu vodom i sisteme odvoda otpadnih voda; procjenjivanje štetnih posljedica buke i sredstava borbe protiv buke; prikupljanje, obrada i korištenje otpadaka, podrazumijevajući sakupljanje i ponovnu preradu materija, istraživanje proizvoda koji bi zamijenili supstancc koje se ne mogu biološki razoriti; 7. Fundamentalna istraživanja, kontrola, predviđanje i procjena promjena u čovjekovoj sredini Proučavanje promjena klime, predjela i ekološke ravnoteže pod djelovanjem prirodnih faktora i čovjekove djelatnosti; predviđanja genetskih promjena flore i faune koje bi mogle nastati kao posljedica zagađenosti čovjekove sredine; usklađivanje statističkih podataka, usavršavanje naučnih koncepata i sistema kontrolne mreže, standardnih metoda promatranja, mjerenja i ocjene promjene u biosferi; ocjenjivanje posljedica nivoa zagađenosti čovjekove sredine i narušavanja čovjekove sredine na zdravlje čovjeka; proučavanje i izrada kriterija i normi koji se mogu primijeniti na razne zagađivače čovjekove sredine i propisa koji se odnose na proizvodnju i upotrebu raznih proizvoda; 8. Zakonske i administrativne mjere Zakonske i administrativne mjere za zaštitu čovjekove sredine, posebno procedure procjenjivanja posljedica na čovjekovu sredinu. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 75 <-- 75 --> PDF |
c) FORME I METODE SURADNJE Države učesnice izjavljuju da će se problemi koji se odnose na zaštitu i unapređenje čovjekove sredine rješavati kako na bilateralnoj tako i na multilateralnoj osnovi, posebno regionalnoj i subregionalnoj, punim korištenjem načina i oblika postojeće suradnje. One će razviti suradnju u oblasti čovjekove sredine, naročito vodeći računa o slokholmskoj deklaraciji o čovjekovoj sredini, o odgovarajućim odlukama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda i Praškoj konvenciji Ekonomske komisije UN za Evropu o problemima čovjekove sredine. Države učesnice su riješene da se suradnja u oblasti čovjekove sredine ostvaruje naročito putem: — razmjene naučnih i tehničkih podataka, dokumentacije i rezultata istraživanja, podrazumijevajući i informacije] o metodama određivanja eventualnih posljedica tehničkih ili privrednih djelatnosti na čovjekovu sredinu; — organiziranja konferencija, simpozija i sastanaka stručnjaka; — razmjene naučnih radnika, specijalista i stažista; — zajedničke izrade i izvršenja programa i projekata koji se odnose na razne probleme zaštite čovjekove sredine; — usklađivanja, kada je to pogodno i potrebno, kriterija i normi za zaštitu čovjekove sredine, naročito da bi se izbjegle, u oblasti trgovine, eventualne teškoće koje mogu proisteći iz napora usmjerenih na rješavanje ekoloških problema povezanih s proizvodnim postupcima i s potrebom da se odgovori izvjesnim zahtjevima za kvalitetom industrijskih proizvoda, s gledišta čovjekove sredine; — konzultacije koje su zainteresirane zemlje ugovorile i koje se odnose na različite aspekte zaštite čovjekove sredine, naročito u vezi s problemima koji bi mogli dovesti do posljedica na međunarodnom planu. Države učesnice će razviti takvu suradnju između ostalog: — potičući, kao jedan od načina da se sačuva i unaprijedi čovjekova sredina, postepeni razvoj, kodifikaciju i provođenje međunarodnog prava, podrazumije vajući i od njih usvojena načela i standarde, koji se odnose na zagađenost i druga oštećenja koja čovjekovoj sredini nanose djelatnosti unutar zakonodavstva ili pod kontrolom država i koje nanose štetu drugim zemljama i regijama; — podržavajući i pomažući provođenje odgovarajućih međunarodnih konvencija koje su usvojile, naročito onih koje imaju za cilj preventivu i borbu protiv zagađenja mora i slatkih voda, preporučujući državama ratificiranje već potpisanih konvencija i razmatrajući mogućnost pristupanja drugim sličnim konvencijama kojima još nisu pristupile; — preporučujući uključivanje kada je to pogodno i moguće, raznih oblasti suradnje u program rada Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu, podržavajući spomenutu suradnju u okvirima ove komisije i Programa Uje^ dinjenih naroda za čovjekovu sredinu i vodeći računa o radu drugih nadležnih međunarodnih organizacija čiji su članovi; — šire koristeći, za sve vrste suradnje, već raspoložive podatke iz nacionalnih i međunarodnih izvora, podrazumijevajući i kriterije usvojene na međunarodnom planu i koristeći mogućnosti i sredstva raznih nadležnih međunarodnih organizacija. Države učesnice izražavaju svoju suglasnost u vezi s dalje navedenim preporukama koje se odnose na posebne mjere: — razviti, koristeći međunarodnu suradnju, široki program kontrole i procjene prijenosa na velike daljine zagađivača zraka, počinjući sa sumpornim dioksidom i prelazeći eventualno i na druge zagađivače, i u tom cilju voditi računa o osnovnim elementima programa suradnje ustanovljenim na sastanku stručnjaka održanom u Oslu u decembru 1974. godine na poziv Norveškog instituta za istraživanje atmosfere; — preporučiti da se, u okviru Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu, izradi studija o propisima i stečenom iskustvu koje se odnosi na aktivnost vlada da u svojim zemljama unaprijede sredstva za efikasno predviđanje posljedica privrednih djelatnosti i razvoja tehnologije na čovjekovu sredinu, 409 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 76 <-- 76 --> PDF |
UNAPREĐENJE TURIZMA Države sudionice! Svjesne doprinosa međunarodnog turizma jačanju uzajamnog razumijevanja među ljudima, boljem upoznavanju s ostvarenjima drugih zemalja u raznim oblastima, kao i ekonomskom, socijalnom i kulturnom napretku; Priznajući da postoji povezanost između razvoja turizma i mjera koje se poduzimaju u drugim oblastima privredne aktivnosti; Izražavajući svoju namjeru da potiču razvoj turizma kako na individualnoj, tako i na kolektivnoj osnovi, naročito: — poticanjem poboljšanja turističke infrastrukture i suradnje u toj oblasti; — poticanjem ostvarenja zajedničkih turističkih projekata, podrazumijevajući i tehničku suradnju, naročito ako na to ukazuju teritorijalna blizina i usklađenost turističkih interesa; — poticanjem razmjene informacija, uključujući odgovarajuće zakone i propise, studije, podatke i dokumentaciju u vezi s turizmom, i poboljšavajući statistike u cilju njihovog lakšeg uspoređivanja,; — razmatranjem u pozitivnom duhu pitanja dodjele financijskih sredstava za turistička putovanja u inozemstvo, vodeći računa o svojim ekonomskim mogućnostima, kao i pitanja u vezi s dokumentima potrebnim za ta putovanja imajući na umu druge odredbe o turizmu usvojene na konferenciji; — olakšavanjem djelatnosti stranih putničkih agencija i stranih kompanija za prijevoz putnika na planu unapređivanja međunarodnog turizma; — poticanjem turizma izvan glavne sezone; — razmatranjem mogućnosti razmjene stručnjaka i studenata u oblasti turizma, u cilju poboljšanja njihovih kvalifikacija; — poticanjem održavanja konferencija i simpozija o planiranju i razvoju turizma; Smatraju poželjnim da se izrade, na odgovarajućem međunarodnom planu i u suradnji s nadležnim nacionalnim organima, detaljne studije o turizmu, naročito: — usporedna studija o statusu i djelatnosti putničkih agencija kao i o načinu poboljšanja njihove međusobne suradnje; — studija o problemima koji nastaju uslijed sezonske koncentracije godišnjih odmora, a imajući na umu kao krajnji cilj poticanje turizma u izvansezoni; — studije o problemima koji nastaju u regijama u kojima je turizam nanio štetu čovjekovoj sredini. Smatraju isto tako da bi zainteresirane strane mogle imati želju da prouče slijedeća pitanja: — jednoobraznost hotelske klasifikacije; i — turističke marš-rute koje povezuju dvije ili više zemalja. Nastojat će osigurati, gdje je to moguće, da razvoj turizma ne nanese štetu čovjekovoj sredini i umjetničkom, historijskom i kulturnom nasljeđu u njihovim zemljama; — nastavit će suradnju na polju turizma na bilateralnom i multilateralnom planu u cilju postizanja gore navedenih ciljeva. R. A. |