DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 70     <-- 70 -->        PDF

NA MEĐUNARODNOM PLANU


ZNANOST I TEHNIKA, ČOVJEKOVA OKOLINA I UNAPREĐENJE TURIZMA
U ZAVRŠNOM AKTU KONFERENCIJE O SIGURNOSTI I SURADNJI EVROPE
ODRŽANE U HELSINKIJU 1975. GODINE


U posljednih nekoliko mjeseci u našoj i svjetskoj se javnosti mnogo govori
i spominju Zaključci koji su usvojeni 1975. g. u Helsinkiju prilikom održavanja
Konferencije o sigurnosti i suradnji u Evropi.


Usvojeni zaključci na ovoj Konferenciji ponovno su pobudili veliku pažnju
upravo nedavno kad je 15. VI 1977. g. u Beogradu započeo — prvi od dogovorenih


— sastanak svih zemalja učesnica na nivou predstavnika imenovanih po Ministrima
vanjskih poslova sa zadatkom da utvrde odgovarajuće modalitete: dnevni
red, trajanje, datum, pravila procedure, način rada, skalu raspodjele troškova
i si. za održavanje daljnjih novih sastanaka — poput ovog u Helsinkiju —, kao
i mogućnost najave nove Konferencije. Sredstva informiranja u svijetu dala su
veliki publicitet prilikom uspješnog završetka beogradskog pripremnog sastanka
na kojem je — tokom rada kroz skoro puna tri mjeseca — dana bilanca primjene
i realizacije Helsinške deklaracije.
Uredništvo Šumarskog lista smatralo je korisnim i potrebnim — iako sa
znatnim zakašnjenjem — da svoje čitatelje upozna s jednim dijelom — i to
samo onih koji se neposredno odnose i dotiču šumarstva, čovjekove okoline,
znanonsti i tehnike, zaštite prirode i turizma — usvojenih zaključaka u Helsinkiju
1975. g.


Međutim prije no što detaljnije iznesemo usvojene zaključke, potrebno je
prethodno iznijeti imena zemalja učesnica i nekoliko detalja iz rada Helsinške
konferencije (1975. g.).


Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Evropi, koja je počela u Helsinkiju


3. jula 1973. i nastavila s radom u Ženevi od 18. septembra 1973. do 21. jula 1975.
godine, zaključili su u Helsinkiju 1. augusta 1975. visoki predstavnici Austrije,
Belgije, Bugarske, Čehoslovačke, Danske, Finske, Francuske, Grčke, Holandije,
Islanda, Irske, Italije, Jugoslavije, Kanade, Cipra, Lihtenštajna, Luksemburga,
Mađarske, Malte, Monaka, Demokratske Republike Njemačke, Savezne Republike
Njemačke, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske, San Marina, Saveza Sovjetskih
Socijalističkih Republika, Sjedinjenih Američkih Država, Španjolske, Švedske,
Švicarske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Vatikana.
U početnoj i završnoj fazi Konferencije učesnicima se, kao njihov počasni
gost, obratio generalni sekretar Ujedinjenih naroda. U toku njene druge faze,
konferenciji su se obratili generalni direktor UNESCO i izvršni sekretar Ekonomske
komisije Ujedinjenih naroda za Evropu.


U toku druge faze konferencije primljeni su prilozi i saslušane izjave o različitim
pitanjima dnevnog reda koje su dale slijedeće države koje nisu učesnice:
Demokratska i Narodna Republika Alžir, Arapska Republika Egipat, Izrael, Kraljevina
Maroko, Sirijska Arapska Republika, Tunis.


Tekst Završnog akta, i to onaj dio koji se odnosi na Nauku i tehniku, Čovjekovu
okolinu i Unapređenje turizma, glasi:


404




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 71     <-- 71 -->        PDF

NAUKA I TEHNIKA


Države učesnice,


Uvjerene da naučno-lehnička suradnja
predstavlja značajan doprinos jačanju
sigurnosti i suradnje među njima time
što olakšava efikasno rješavanje problema
od zajedničkog interesa i poboljšava
uvjete života ljudi,


Smatrajući da je, pri razvijanju ove
suradnje, od važnosti da se poboljša razmjena
informacija i iskustava i tako olakša
proučavanje i prenošenje naučnih
i tehničkih dostignuća, kao i pristup tim
dostignućima na uzajamno korisnoj osnovi
i u oblastima suradnje o kojima
se sporazumijevaju zainteresirane strane.


Smatrajući da eventualni partneri, odnosno
nadležne organizacije, ustanove,
poduzeća, učenjaci i tehnolozi država učesnica,
treba da utvrde mogućnosti za
uzajamno korisnu suradnju i da odrede
njene -pojedinosti,


Potvrđujući da se suradnja može razvijati
i ostvarivati dvostrano i višestrano
na vladinom i nevladinom nivou, na
primjer, putem međuvladinih i drugih
ugovora, međunarodnih programa, zajedničkih
projekata i trgovačkih kanala,
koristeći također razne vrste kontakata
uključujući direktne i individualne kontakte,


Svjesni potrebe da se poduzmu mjere
radi daljnjeg poboljšanja naučno-tehničke
suradnje među njima,


a) MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA
SURADNJE


Smatraju da postoje mogućnosti za
daljnje poboljšanje naučno-tehničke suradnje
i u tom cilju izražavaju svoju namjeru
da uklone prepreke toj suradnji
naročito:


— povećanjem mogućnosti razmjene i
širenja naučnih i tehničkih informacija
između strana zainteresiranih za istraživanje
i naučno-tehnieku suradnju, uključujući
i informacije koje se odnose na
organiziranje i provođenje takve suradnje;
— brzim ostvarenjem i poboljšanjem
organiziranja, uključujući programe, međunarodnih
posjeta učenjaka i stručnjaka
u okviru razmjene, konferencija i suradnje;
— širim korištenjem trgovačkih aktivnosti
i kanala za primjenjeno istraživanje
u oblasti nauke i tehnike i u oblasti
prenošenja dobivenih rezultata, uz pružanje
informacija o pravima intelektualnog
i industrijskog vlasništva i uz osiguravanje
njihove zaštite;


b) PODRUČJA SURADNJE


Smatrajući da mogućnosti za proširenje
suradnje postaje u dolje navedenim
oblastima, datim kao primjer, i da eventualni
partneri iz zemalja učesnica
treba da utvrde i razviju projekte i aranžmane
od uzajamnog interesa i koristi;


Istraživanja novih metoda i tehnologije
u cilju povećanja produktivnosti u
ratarstvu i stočarstvu; primjena kemije
u poljoprivredi; izrada nacrta, konstrukcija
i korištenje poljoprivrednih strojeva;
tehnologija navodnjavanja i drugi
radovi na poboljšanju kvalitete poljoprivrednih
površina;


1. Energetika
Nova tehnika i tehnologija u oblasti
proizvodnje, prijenosa i distribucije energije,
namijenjene boljem korištenju
postojećih izvora goriva i vodene energije
i istraživanja novih energetskih izvora,
naročito atomske, sunčane i geotermičke
energije;


2.
Nova tehnologija, racionalno korištenje
resursa
Istraživanja novih tehnologija i nove
opreme namijenjenih naročito smanjenju
potrošnje energije i svođenju njenog
rasipanja na minimum ili njegovog
eliminiranja.


3. Tehnologija transporta
Istraživanja iz oblasti saobraćajnih
sredstava i tehnologije koja se primjenjuje
u razvoju i eksploataciji međunarodnih,
domaćih i gradskih saobraćajnih
mreža, podrazumijevajući i prijevoz
kotejnerima kao i sigurnost saobraćaja;


4.
Fizika
Proučavanje problema fizike visokih
energija i fizike plazme; istraživanja u
oblasti teorijske i eksperimentalne nuklearne
fizike;


5.
Kemija
Istraživanja u oblasti elektrokemije i
kemije polimera, prirodnih proizvoda,
metala i legura, kao i u oblasti usavrša


405




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 72     <-- 72 -->        PDF

vanja kemijske tehnologije, naročito prerade
materijala; praktična primjena najnovijih
dostignuća kemije u industriji,
građevinarstvu i drugim oblastima privrede;


6. Meteorologija i hidrologija
Meteorološka i hidrološka istraživanja,
uključujući i metode prikupljanja, procjene
i prenošenja podataka i njihovo
korištenje u cilju meteoroloških i hidroloških
prognoza;


7.
Oceanografija
Oceanografska istraživanja, podrazumijevajući
i proučavanje međusobnog
djelovanja zrak-more;


8. Seizmološka istraživanja
Proučavanje i predviđanje potresa i
geoloških promjena koje su s tim u vezi;
utvrđivanje i istraživanje tehnike gradnje
koja odolijeva potresu;


9. Istraživanje
u oblasti glaciologije
»permafrosta« i problema života
u hladnoj klimi
Istraživanja iz oblasti glaciologije i
»permafrosta«; tehnologija transporta i
gradnje; prilagođavanje čovjeka izuzetno
teškim klimatskim uvjetima i promjene
životnih uvjeta domorodačkog stanovništva;


10. Tehnologija računala, komunikacija
i informacija
Usavršavanje računala kao i sistema
telekomunikacija i informiranja; tehnologija
u vezi s računalima i telekomunikacijama,
podrazumijevajući i njihovo
korištenje za sisteme upravljanja, za
procese proizvodnje, za automatizaciju,
za proučavanje ekonomskih problema, u
naučnom istraživanju i za prikupljanje,
obradu i širenje informacija;


11. Istraživanje svemira
Istraživanje svemira i proučavanje prirodnih
rezervi zemlje i biosfere promatranjem
s velike daljine, naročito pomoću
satelita i raketa-sondi;


12. Medicina i zdravstvo
Istraživanja u oblasti kardiovaskularnih
i virusnih oboljenja i oboljenja tumora;
molekularna biologija; neurofiziologija;
razvoj i ispitivanje novih lijeko


va; proučavanje aktualnih problema u
pedijatriji, gerontologiji i organizacija i
tehnike medicinske službe;


13.
Istraživanja iz oblasti zaštite i unapređenja
čovjekove sredine
Proučavanje specifičnih naučnih i tehničkih
problema u vezi s čovjekovom
sredinom;


c)
FORME I METODE SURADNJE


Smatraju da bi naučno-tehnička suradnja
trebalo naročito da koristi slijedeće
oblike i metode:


— razmjenu i cirkulaciju knjiga, časopisa
i drugih naučno-tehničkih publikacija
i dokumenata između zainteresiranih
organizacija, naučnih i tehničkih
ustanova, poduzeća, učenjaka i stručnjaka
iz oblasti tehnologije, kao i sudjelovanje
u međunarodnim programima za
analize i indeksiranje publikacija;
— razmjenu i posjete kao i druge kontakte
i neposredne veze između učenjaka
i stručnjaka iz oblasti tehnologije,
na osnovu međusobnog sporazuma i drugih
aranžmana, a u cilju organiziranja
konzultacija, konferencija i istraživanja,
podrazumijevajući i korištenje biblioteka,
laboratorija i drugih dokumentacionih
centara s tim u vezi;
— održavanje konferencija, simpozija,
seminara, tečajeva i drugih međunarodnih
i nacionalnih sastanaka naučnog i
tehničkog karaktera koji obuhvaćaju sudjelovanje
stranih učenjaka i stručnjaka
iz oblasti tehnologije;


— zajedničku pripremu i realizaciju
programa i projekata od uzajamnog interesa
na osnovu konzultacija i sporazuma
između svih zainteresiranih strana,
uključujući, kada se to pokaže kao
moguće i adekvatno, razmjenu iskustava
i rezultata istraživanja, kao i korelaciju
istraživačkih programa između naučnih
i tehničkih istraživačkih instituta
i organizacija;
— korištenje trgovačkih metoda i kanala
za utvrđivanje i prenošenje tehničkih
i naučnih ostvarenja, podrazumijevajući
zaključivanje sporazuma o suradnji
od uzajamne koristi između firmi i
poduzeća u oblastima za koje su se dogovorile
međusobno kao i za provođenje,
kada je to pogodno, zajedničkih istraživačko-
razvojnih programa i projekata;


ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Smatrajući poželjnom periodičnu razmjenu
gledišta i informacija o naučnoj
politici, posebno o općim problemima
usmjeravanja i rukovođenja istraživanjem
i o pitanju boljeg korištenja krupne
naučne i eksperimentalne opreme na
osnovu suradnje;


Preporučuju da se razvijanjem suradnje
u oblasti nauke i tehnike iskoristi
u punoj mjeri postojeća praksa dvostrane
i višestrane suradnje, posebno suradnje
regionalnog ili subregionalnog karaktera,
kao i oblici i metode suradnje opisani
u ovom dokumentu;


Preporučuju dalje da se na efikasniji
način iskoriste mogućnosti i sredstva postojećih
međunarodnih organizacija, međuvladinih
i nevladinih, koje se bave naukom
i tehnikom, kako bi se poboljšala
razmjena informacija i iskustava kao i
drugi oblici suradnje u oblastima od zajedničkog
interesa, na primjer:


— u Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih
naroda za Evropu, proučavanje mogućnosti
proširenja multilateralne suradnje,
vodeći računa o modelima projekata i
istraživačkog rada korištenih u raznim
međunarodnim organizacijama; mogućnosti
organiziranja konferencija, seminara,
studijskih i radnih grupa, kao što su
one u kojima bi sudjelovali i mladi učenjaci
i stručnjaci iz oblasti tehnologije
pored uglednih stručnjaka iz svoje
oblasti;
— sudjelovanjem u određenim međunarodnim
programima naučne i tehničke
suradnje, podrazumijevajući programe
Uneska i drugih međunarodnih organizacija,
kroz nastojanje za stalnim
napredovanjem ka ciljevima tih programa,
naročito programima UNISIST-a
koji se odnose uglavnom na orijentaciju
politike informiranja, stručne savjete,
doprinos informiranju i obradu podataka.
ČOVJEKOVA SREDINA


Države učesnice,


Potvrđujući da su zaštita i unapređenje
čovjekove sredine kao i zaštita prirode
i racionalno korištenje prirodnih
rezervi u interesu sadašnjih i budućih
generacija jedan od najvažnijih zadataka
za postizanje ljudskog blagostanja i
privrednog razvoja svih zemalja, i da
mnogi problemi čovjekove sredine, posebno
u Evropi, mogu efikasno da se
riješe samo širom međunarodnom suradnjom,


Konstatirajući da svaka od država učesnica,
u skladu s principima međunarodnog
prava, treba da osigura, u duhu
suradnje da aktivnosti na njenom teritoriju
ne prouzrokuju oštećenje čovjekove
sredine u drugoj zemlji ili u regijama
koje se nalaze izvan granica nacionalnih
zakonodavstava.


Smatrajući da uspjeh politike u oblasti
čovjekove sredine pretpostavlja da
sve kategorije stanovništva i sve društvene
snage, svjesne svoje odgovornosti,
pridonose zaštiti i unapređenju sredine,
što zahtijeva trajnu i potpunu odgojnu
akciju u tom pogledu, naročito kod omladine,


Potvrđujući da iz stečenog iskustva
proizlazi da privredni razvoj i tehnički
progres moraju biti usaglašeni sa zaštitom
čovjekove sredine i očuvanjem historijskih
i kulturnih vrijednosti: da je
donošenje preventivnih mjera najbolje
sredstvo da se izbjegne oštećenje čovjekove
sredine; i da ekološka ravnoteža
mora da bude očuvana prilikom korištenja
prirodnih rezervi.


a) CILJEVI SURADNJE


Dogovorile su se o slijedećim ciljevima
suradnje, a naročito:


— da proučavaju, u cilju njihovog rješavanja,
probleme čovjekove sredine koji
su, po svojoj prirodi, multilateralnog, bilateralnog,
regionalnog ili subregionalnog
značenja; isto tako, da potiču razvoj
inter-disciplinarnog pristupa problemima
čovjekove sredine;
— da povećaju efikasnost nacionalnih
i međunarodnih mjera u pogledu zaštite
čovjekove sredine, uspoređujući i, ako
je to potrebno, usklađujući metode za
prikupljanje i analize činjenica, proširujući
poznavanje fenomena zagađenosti i
racionalno korištenje prirodnih rezervi,
razmjenom informacija, usklađivanjem
definicija i usvajanjem, koliko je to moguće,
zajedničke terminologogije u oblasti
čovjekove sredine;
— da poduzmu potrebne mjere za približavanje
politika iz oblasti čovjekove
sredine i, ako je potrebno i moguće, za
njihovo usklađivanje;
— da potiču, kada je to moguće i pogodno,
napore na nacionalnom i međunarodnom
planu njihovih zainteresiranih
organa, poduzeća i tvrtki za razvoj, proizvodnju
i usavršavanje opreme namijenjene
kontroli, zaštiti i unapređenju čovjekove
sredine.
407




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 74     <-- 74 -->        PDF

b) PODRUČJA SURADNJE


Da bi postigle ove ciljeve, države učesnice
će iskoristiti sve mogućnosti za
suradnju u oblasti čovjekove sredine,
posebno u oblastima koje su navedene
kao primjer:


1. Borba protiv zagađivanja zraka
Odstranjivanje sumpornih spojeva iz
mineralnih goriva i ispušnih plinova;
borba protiv zagađenja teškim metalima,
česticama, aerosolima, dušičnim oksidima,
naročito onim koji se stvaraju
u saobraćaju, u električnim centralama
i drugim industrijskim postrojenjima;


sistemi i metode koji omogućuju praćenje
i borbu protiv zagađivanja zraka i
posljedica tog zagađivanja, naročito prenošenje
zagađivača na veliku udaljenost;


2.
Borba protiv zagađivanja voda i
korištenje slatke vode
Preventivna zaštita od zagađivanja voda,
naročito rijeka koje prelaze granicu
i međunarodnih jezera i borba protiv
tog zagađivanja; tehnologija poboljšanja
kvalitete vode i usavršavanja putova i
načina prečišćavanja iskorištene industrijske
i gradske vode; metode procjenjivanja
resursa u slatkoj vodi i njihovo


bolje korištenje naročito uvođenjem proizvodnih
metoda koje manje zagađuju
i koje dovode do manje potrošnje slatke
vode;


3. Zaštita morske sredine
Zaštita morske sredine država članica,
a naročito Sredozemlja, od zagađivača
koji dolaze s kopna ili s brodova i drugih
plovnih objekata, naročito od štetnih
proizvoda nabrojanih u aneksima I
i II londonske konvencije o zaštiti mora
od zagađenosti potapanjem otpadaka
i drugih materijala; problemi očuvanja
ekološke ravnoteže u moru i lanaca prehrane,
naročito oni koji mogu nastati
kao posljedica istraživanja i eksploatacije
bioloških i mineralnih resursa mora
i morskog dna;


4. Korištenje zemlje i zemljišta
Problemi vezani za efikasnije korištenje
zemljišta, naročito oplemenjivanje,
regeneraciju i uvođenje kulture; borba
protiv zagađivanja zemljišta, erozije vodom
i zrakom i drugih oblika oštećenja
zemljišta; očuvanje i povećanje plodno


sti zemljišta vodeći računa o eventualnim
štetnim posljedicama korištenja kemijskih
gnojiva i kemijskih sredstava za
zaštitu bilja;


5. Čuvanje prirode i prirodnih rezervi
Zaštita prirode i prirodnih rezervi;
čuvanje i upravljanje postojećim genetskim
blagom naročito rijetkih životinjskih
i biljnih vrsta; čuvanje prirodnih
ekoloških sistema; uspostavljanje prirodnih
rezervata i raznih predjela i zona
pod zaštitom, podrazumijevajući njihovo
korištenje za istraživanje, turizam,
odmor i druge aktivnosti;


6. Poboljšanje
uvjeta čovjekove sredine
u naseljima
Uvjeti čovjekove sredine vezani za prijevoz,
stanovanje, radno mjesto, planiranje
i razvoj gradova, opskrbu vodom i
sisteme odvoda otpadnih voda; procjenjivanje
štetnih posljedica buke i sredstava
borbe protiv buke; prikupljanje,
obrada i korištenje otpadaka, podrazumijevajući
sakupljanje i ponovnu preradu
materija, istraživanje proizvoda
koji bi zamijenili supstancc koje se ne
mogu biološki razoriti;


7. Fundamentalna
istraživanja, kontrola,
predviđanje i procjena promjena
u čovjekovoj sredini
Proučavanje promjena klime, predjela
i ekološke ravnoteže pod djelovanjem
prirodnih faktora i čovjekove djelatnosti;
predviđanja genetskih promjena flore
i faune koje bi mogle nastati kao posljedica
zagađenosti čovjekove sredine;
usklađivanje statističkih podataka, usavršavanje
naučnih koncepata i sistema
kontrolne mreže, standardnih metoda
promatranja, mjerenja i ocjene promjene
u biosferi; ocjenjivanje posljedica nivoa
zagađenosti čovjekove sredine i narušavanja
čovjekove sredine na zdravlje
čovjeka; proučavanje i izrada kriterija
i normi koji se mogu primijeniti na razne
zagađivače čovjekove sredine i propisa
koji se odnose na proizvodnju i upotrebu
raznih proizvoda;


8. Zakonske i administrativne mjere
Zakonske i administrativne mjere za
zaštitu čovjekove sredine, posebno procedure
procjenjivanja posljedica na čovjekovu
sredinu.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 76     <-- 76 -->        PDF

UNAPREĐENJE TURIZMA


Države sudionice!


Svjesne doprinosa međunarodnog turizma
jačanju uzajamnog razumijevanja
među ljudima, boljem upoznavanju s
ostvarenjima drugih zemalja u raznim
oblastima, kao i ekonomskom, socijalnom
i kulturnom napretku;


Priznajući da postoji povezanost između
razvoja turizma i mjera koje se poduzimaju
u drugim oblastima privredne
aktivnosti;


Izražavajući svoju namjeru da potiču
razvoj turizma kako na individualnoj,
tako i na kolektivnoj osnovi, naročito:


— poticanjem poboljšanja turističke
infrastrukture i suradnje u toj oblasti;
— poticanjem ostvarenja zajedničkih
turističkih projekata, podrazumijevajući
i tehničku suradnju, naročito ako na to
ukazuju teritorijalna blizina i usklađenost
turističkih interesa;
— poticanjem razmjene informacija,
uključujući odgovarajuće zakone i propise,
studije, podatke i dokumentaciju
u vezi s turizmom, i poboljšavajući statistike
u cilju njihovog lakšeg uspoređivanja,;
— razmatranjem u pozitivnom duhu
pitanja dodjele financijskih sredstava za
turistička putovanja u inozemstvo, vodeći
računa o svojim ekonomskim mogućnostima,
kao i pitanja u vezi s dokumentima
potrebnim za ta putovanja
imajući na umu druge odredbe o turizmu
usvojene na konferenciji;
— olakšavanjem djelatnosti stranih
putničkih agencija i stranih kompanija
za prijevoz putnika na planu unapređivanja
međunarodnog turizma;


— poticanjem turizma izvan glavne sezone;
— razmatranjem mogućnosti razmjene
stručnjaka i studenata u oblasti turizma,
u cilju poboljšanja njihovih kvalifikacija;
— poticanjem održavanja konferencija
i simpozija o planiranju i razvoju turizma;
Smatraju poželjnim da se izrade, na
odgovarajućem međunarodnom planu i
u suradnji s nadležnim nacionalnim organima,
detaljne studije o turizmu, naročito:


— usporedna studija o statusu i djelatnosti
putničkih agencija kao i o načinu
poboljšanja njihove međusobne suradnje;
— studija o problemima koji nastaju
uslijed sezonske koncentracije godišnjih
odmora, a imajući na umu kao krajnji
cilj poticanje turizma u izvansezoni;
— studije o problemima koji nastaju
u regijama u kojima je turizam nanio
štetu čovjekovoj sredini.
Smatraju isto tako da bi zainteresirane
strane mogle imati želju da prouče
slijedeća pitanja:


— jednoobraznost hotelske klasifikacije;
i
— turističke marš-rute koje povezuju
dvije ili više zemalja.
Nastojat će osigurati, gdje je to moguće,
da razvoj turizma ne nanese štetu
čovjekovoj sredini i umjetničkom, historijskom
i kulturnom nasljeđu u njihovim
zemljama;


— nastavit će suradnju na polju turizma
na bilateralnom i multilateralnom
planu u cilju postizanja gore navedenih
ciljeva.
R. A.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 75     <-- 75 -->        PDF

c) FORME I METODE SURADNJE


Države učesnice izjavljuju da će se
problemi koji se odnose na zaštitu i unapređenje
čovjekove sredine rješavati
kako na bilateralnoj tako i na multilateralnoj
osnovi, posebno regionalnoj i
subregionalnoj, punim korištenjem načina
i oblika postojeće suradnje. One će
razviti suradnju u oblasti čovjekove sredine,
naročito vodeći računa o slokholmskoj
deklaraciji o čovjekovoj sredini, o
odgovarajućim odlukama Generalne
skupštine Ujedinjenih naroda i Praškoj
konvenciji Ekonomske komisije UN za
Evropu o problemima čovjekove sredine.


Države učesnice su riješene da se suradnja
u oblasti čovjekove sredine ostvaruje
naročito putem:


— razmjene naučnih i tehničkih podataka,
dokumentacije i rezultata istraživanja,
podrazumijevajući i informacije]
o metodama određivanja eventualnih
posljedica tehničkih ili privrednih djelatnosti
na čovjekovu sredinu;
— organiziranja konferencija, simpozija
i sastanaka stručnjaka;


— razmjene naučnih radnika, specijalista
i stažista;
— zajedničke izrade i izvršenja programa
i projekata koji se odnose na
razne probleme zaštite čovjekove sredine;
— usklađivanja, kada je to pogodno i
potrebno, kriterija i normi za zaštitu čovjekove
sredine, naročito da bi se izbjegle,
u oblasti trgovine, eventualne
teškoće koje mogu proisteći iz napora
usmjerenih na rješavanje ekoloških problema
povezanih s proizvodnim postupcima
i s potrebom da se odgovori izvjesnim
zahtjevima za kvalitetom industrijskih
proizvoda, s gledišta čovjekove
sredine;
— konzultacije koje su zainteresirane
zemlje ugovorile i koje se odnose na
različite aspekte zaštite čovjekove sredine,
naročito u vezi s problemima koji
bi mogli dovesti do posljedica na međunarodnom
planu.
Države učesnice će razviti takvu suradnju
između ostalog:


— potičući, kao jedan od načina da
se sačuva i unaprijedi čovjekova sredina,
postepeni razvoj, kodifikaciju i provođenje
međunarodnog prava, podrazumije


vajući i od njih usvojena načela i standarde,
koji se odnose na zagađenost i
druga oštećenja koja čovjekovoj sredini
nanose djelatnosti unutar zakonodavstva
ili pod kontrolom država i koje nanose
štetu drugim zemljama i regijama;


— podržavajući i pomažući provođenje
odgovarajućih međunarodnih konvencija
koje su usvojile, naročito onih
koje imaju za cilj preventivu i borbu
protiv zagađenja mora i slatkih voda,
preporučujući državama ratificiranje već
potpisanih konvencija i razmatrajući
mogućnost pristupanja drugim sličnim
konvencijama kojima još nisu pristupile;
— preporučujući uključivanje kada je
to pogodno i moguće, raznih oblasti suradnje
u program rada Ekonomske komisije
Ujedinjenih naroda za Evropu,
podržavajući spomenutu suradnju u okvirima
ove komisije i Programa Uje^
dinjenih naroda za čovjekovu sredinu i
vodeći računa o radu drugih nadležnih
međunarodnih organizacija čiji su članovi;
— šire koristeći, za sve vrste suradnje,
već raspoložive podatke iz nacionalnih
i međunarodnih izvora, podrazumijevajući
i kriterije usvojene na međunarodnom
planu i koristeći mogućnosti i
sredstva raznih nadležnih međunarodnih
organizacija.
Države učesnice izražavaju svoju suglasnost
u vezi s dalje navedenim preporukama
koje se odnose na posebne
mjere:


— razviti, koristeći međunarodnu suradnju,
široki program kontrole i procjene
prijenosa na velike daljine zagađivača
zraka, počinjući sa sumpornim
dioksidom i prelazeći eventualno i na
druge zagađivače, i u tom cilju voditi
računa o osnovnim elementima programa
suradnje ustanovljenim na sastanku
stručnjaka održanom u Oslu u decembru
1974. godine na poziv Norveškog instituta
za istraživanje atmosfere;
— preporučiti da se, u okviru Ekonomske
komisije Ujedinjenih naroda za
Evropu, izradi studija o propisima i stečenom
iskustvu koje se odnosi na aktivnost
vlada da u svojim zemljama unaprijede
sredstva za efikasno predviđanje
posljedica privrednih djelatnosti i razvoja
tehnologije na čovjekovu sredinu,
409