DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Gospić i Titova Korenica. Ovo područje prostire se na ukupnoj površini od 19.770 km-, što predstavlja 35% teritorija Socijalističke Republike Hrvatske. Stanje šumskog fonda na kršu najbolje može predočiti struktura i međusobni odnos pojedinih kategorija šumskim površina. Od ukupne površine kraških i šumskih zemljišta u društvenom vlasništvu koje iznosi 705.885 ha (podaci Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo) otpada na: — visoke šume 40.669 ha ili 5,7% — niske šume, makije i šikare 363.787 ha ili 51,6% — neobraslo (kamenjare) 301.429 ha ili 42,7% Ukupna drvna masa cijeni se na oko 3,8 min m:i, odnosno nešto preko 8 m:i po 1 ha obrasle površine. Tako oskudni šumski fond daje godišnje oko 40.000 m:! sječive mase i to pretežnog ogrjeva. Obzirom na degradiranost šuma, veličinu površina i materijalni položaj, problem šumarstva na kršu najoštrije je izražen u Dalmaciji. Ako bi se važnost šuma za područje krša ocjenjivali po količini i kvaliteti proizvedene drvne mase, onda bi ona bila beznačajna. Međutim osnovni značaj šuma za ovo područje proizlazi iz općekorisnih funkcija koje one vrše. Radi stanja u kome se nalaze šume na kršu ne mogu obavljati ni općekorisne i privredne funkcije, odnosno efekti svake od funkcija šuma su na ovom području znatno umanjeni, pa otuda potreba povećanih napora za njihovom zaštitom, održavanjem i unapređenjem. U protivnom doći će do daljnjeg narušavanja ekosistema za čiju ravnotežu su šume jedan od osnovnih faktora, a posljedice takvog narušavanja u našem vremenu naglog razvoja industrije i urbanizacije bi se brže i s težim posljedicama reflektirale na uslove sredine u kojoj čovjek živi, nego li se to događalo u prošlosti. Reljefna razvijenost terena, hidrološke prilike uvjetovane kraškim karakterom zemljišta te utjecaj šuma na reguliranje režima voda, zaštitu zemljiša, naselja i objekata od erozije i bujica, posebna uloga šuma kao zaštitnog faktora u obrani zemlje, njen značaj za razvitak turizma, povećane potrebe na slobodnom prostoru za rekreaciju i zdravlje ljudi, naročito oko većih gradova i industrijskih postrojenja — sve to skupa čini da na području krša svaka od općekorisnih funkcija šuma dolazi do posebnog izražaja. Teško je dati prednost bilo kojoj od tih funkcija, no posebno naglašavamo onu turističku i rekreaciono zdravstvenu, jer se one najdirektnije manifestiraju, a u nekim slučajevima moguće ih je i konkretno valorizirati. Za ilustraciju koristi koje šuma može pružiti kad se eksploatira u turističke svrhe navodimo rezulate istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu (Golubović, Meštrović), prema kojima je utvrđeno da je godišnja vrijednost turističke rente dobro smještene odrasle borove šume za 227 puta veća od vrijednosti prirasta drvne mase na istoj površini. Uostalom, nije bez razloga izgradnja hotela i ostalih turističkih objekata uz našu obalu usredotočena upravo na terene pod šumom ili neposredno uz njih. Šume su, dakle, jedan od bitnih elemenata infrastrukture potrebnih za razvoj turizma. Turizam je praktički zaposjeo sve najvrijednije šumske komplekse uz morsku |