DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE I ŠUMARSKI KADROVI Zvonimir Tomac dipl. ing. šum. Rijeka — Rovinj Izuzevši djelovanje prirodne stihije, kakovog li može biti djelovanja u prirodi bez čovjeka? Kad je čovjek shvatio da može u prirodi smišljeno regulirati tokove njenog razvoja, započela je era humanizacije prostora što je pak često bilo istovjetno s uništavanjem datoga. Humanizacija je bila normalna, pozitivna, pohvalna tako dugo dok god je bilo nehumaniziranoga prostora dovoljno, tako da je ovaj prevladavao u odnosu na humanizirani. No čim se odnos počeo okretati u korist »humaniziranog« počelo se za čudo shvaćati da djelomično ono što je bilo normalno, progresivno i pohvalno u stvari bi se moralo i drugačije valorizirati. Kad je bilo obilje šuma pa je netko iskrčio šumicu i podigao naselje, saobraćajnicu, industriju i si. onda je to bio progresivan korak, no kad je tih namjenskih krčenja postalo toliko da je šumsko područje prema is- krčenom postalo maleno započela je vika — čuvajte šume i čuvajte čovjekovu okolinu, te šuma dobiva epitete iz medicinskog i pjesničkog rječnika, jer ČOVJEK STVARA, ČOVJEK MIJENJA, ČOVJEK UNIŠTAVA. U riječkoj općini bilo je 1970. godine po stanovniku 0,10 ha (1000 m2) očuvanih šuma. Optimistički dugoročnim planom melioracija utvrđeno je da imade prikladnih površina, te da bi se moglo do 2000 godine melioracijama ukupna šumska površina povećati za 50´% (to je ujedno i limitna granica mogućnosti jer u okviru općinskih granica nema daljnjih površina). No ako postavimo pitanje: koliko će površina biti tada — 2000-te godine — na raspolaganju budućem građaninu za njegovu rekreaciju na šumskom zraku . . . odgovor glasi : . . . oko 500 m2 . . . jer će se broj stanovnika skoro potrostručiti! Da bi se meliorirala još moguća i jedino za šumu prikladna površina prevelik je i navodno neprihvatljiv teret za ovu generaciju, tako da će 2000-tu godinu dočekati šumske površine kakove su i danas, ako se još ne smanje ili kvalitetno ne degradiraju. U tom slučaju će budućem stanovniku biti na raspolaganju samo nešto preko 300 m2 (tri puta manje nego danas) šumske industrije kisika. Tako će biti u Rijeci. Ne treba međutim pretpostavljati da će drugdje biti drugačije. Bila to Rijeka, bila to Hrvatska, bila to Evropa ili cijeli svijet površine prirodnih ambijenata će se smanjivati apsolutno i proporcionalno upravo tako progresivno kako će rasti izgradnja i broj stanovnika. |