DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 56     <-- 56 -->        PDF

postojeće . Prilikom podizanja novih nasada treba nastojati, da se ne
podižu veći monotoni kompleksi šuma u kojima je zastupljena samo
jedna vrsta drveća. Za čovjeka je ugodnije ako se smjenjuju manje površine
čistih sastojina s mješovitim, četinače sa listačama, šuma s čistinama, šuma
s vodenim površinama i dr. Da bi se na tim površinama ljudi više zadržavali,
potrebno je izgraditi i dovoljno pratećih objekata kao klupa, nadstrešnica,
dječjih igrališta s potrebnim rekvizitima, sportskih terena za rukomet, košarku,
odbojku, mali nogomet, stolni tenis, mini golf i dr. Treba naglasiti da
i predugo sunčanje djeluje razdražujuće na nervni sistem, i svako povremeno
zadržavanje ü šumi djeluje blagotvorno na ukupno zdravlje čovjeka.


Da bi se stvorili takvi uslovi, ne bi se smjelo dozvoliti da
nam se obala Jadrana pretvori u kamene mrtve površine
mora kuća, nego u sredinu koja će doista biti ugodna kakvih
primjera imamo (npr. Opatija, Hercegnovi). SAMO DETALJNO PLANIRANJE
I SAGLEDAVANJE NA DUŽI PERIOD VREMENA MOŽE PRIDONIJETI
DA I BUDUĆA POKOLJENJA UŽIVAJU U PRIRODI NAŠE JADRANSKE
OBALE I NJENOG ZALEĐA.


LITERATURA


1.
Ciglar , M. (1970): Naloge gozdarstva pri obravnavanju rekreacije v naravi.
Gozdarski vestnik, sv. 1—4, Ljubljana,
2.
Dengler, A., Bonn em an, A., R o e h r i n g, (1971): Waldbau, IV izdanje,
I dio, Hamburg
3. Hasel,
K. (1971): Waldwirtschaft und Umwelt, Hamburg,
4. Koestler , J. N. (1955): Waldbau, II izdanje, Hamburg,
5.
Lei b un d gut, H. (1975): Wirkungen des Waldes auf die Umwelt des Menschen.
Zürich,
6. Ruppert , K. (1940): Der Stadtwald, München,
7.
S e 1 i š k a r, A. (1970): Gozd in rekreacija. Gozdarski vestnik, sv. 1—4, Ljubljana,
8.
Šoštarić , M. (1970): Pomen gozdov za oblikovanje krajine. Gozdarski
vestnik, sv. 1 — 4, Ljubljana,
9. Ugrenović , A. (1928): Le Karst Yougoslave. Zagreb.