DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 55     <-- 55 -->        PDF

najviše u stepenasto izgrađenim sastojinama s većim učešćem četinača. Ukoliko
se podižu pojasevi koji imaju za cilj smanjivanje buke, njihova širina
ne treba biti manja od 50 — 100 metara.


Šuma u znatnoj. mjeri utiče na opskrbu zdravom vod om n a
taj način, što se površinsko oticanje svodi na najmanju moguću mjeru i što
ima filtrirajuće djelovanje. U šumi, prirodna i zdrava tla sadrže veoma
mnogo zračnih pora, koje se nalaze i u većim dubinama. Prirodno, rahlo
šumsko tlo obraslo vrstama drveća koje se zakorijenjuju duboko, da dubini
od jednog metra može po hektaru površine primiti 500 — 2000 m:i oborinskih
voda, odnosno 50 — 200 litara po jednom kvadratnom metru površine. Naravno
da se sva količina vode ne zadrži u tlu, jer biljke znatne količine vode
koriste u transpiraciji, što nije podjednako za sve vrste drveća. Obični bor,
bagrem i breza troše za transpiraciju znatno manje količine vode nego hrast
i smreka. Koliko može šuma uticati na opskrbu vodom najbolje govori podatak
koji navodi UGRENOVlC (9): u Senjsko j Drag i prije pošumljivanja
krša uopće nije bilo stalnijih izvora, dok poslije pošumljivanja ima
izvora zdrave vode koji ne presušuju ni za vrijeme najvećih suša.


Šuma kao objek t za odmo r i rekreaciju doprinosi, da se izliječe
ili ublaže smetnje u cirkulaciji krvi, oboljenja organa za disanje i hormonskog
sistema, psihosomatske bolesti, funkcionalne smetnje i dr. Prerazdraženost
vegetativnog nervnog sistema, osjetljivost na infektivne bolesti i dr., pretpostavljanju
u svrhu liječenja zadržavanje i kretanje u šumi gdje vlada mir
i tišina (osim ugodnih šumova od žuborenja potoka i potočića, cvrkuta ptica)
te čist i zdrav zrak. U šumi je neugodna buka svedena na najmanju moguću
mjeru, zrak je čistiji nego u industrijskim centrima (u šumi 500 do 2000 čestica
u jednom litru zraka, a u industrijskim centrima i preko 500.000 čestica
u istoj zapremini), te se cijeli nervni sistem opusti.


Djelovanjem sunca i dodatnih izvora topline (sagorijevanje uglja, nafte
i benzina), u gradu dolazi do jakog zagrijavanja mrtvih ploha mora kuća.
Ovaj ugrijani zrak koji treba da popuni nastali vakuum. Hladni zrak dotiče
glavnom s periferije naselja, a moguće je samo ako se na periferiji naselja
nalazi šuma, vodotoci i druge zelene površine. Naročito pogodne su šume
koje se nalaze na padinama oko naselja, tako da hladni i čist izrak nesmetano
struji u razrijeđeni zračni prostor grada (RUPPERT, 6).


U pogledu korišćenja , danas možemo razlikovati slijedeće grupe
šuma koje služe za odmor i rekreaciju:



šume u blizini naselja, koje se mogu koristiti svakodnevno;

šume koje se koriste za vrijeme vikenda (udaljenost veća od 50 km);

šume koje se koriste za vrijeme godišnjih odmora i dužeg odsustvovanja.
Gornja podjela je relativna, i treba je promatrati uvijek u odnosu na
naselje koje je u pitanju.


Uzimajući u obzir Jadransku obalu i njeno zaleđe, koje sve više služi
za rekreaciju prilikom korišćenja godišnjih odmora i vikenda, gdje se u određeno
doba godine (najviše ljeti) formiraju velike aglomeracije ljudi i gdje
u to vrijeme šuma treba da služi za dnevni odmor, neophodno je potrebno
podizati šumske nasade i s velikom brigom održavati