DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 55 <-- 55 --> PDF |
najviše u stepenasto izgrađenim sastojinama s većim učešćem četinača. Ukoliko se podižu pojasevi koji imaju za cilj smanjivanje buke, njihova širina ne treba biti manja od 50 — 100 metara. Šuma u znatnoj. mjeri utiče na opskrbu zdravom vod om n a taj način, što se površinsko oticanje svodi na najmanju moguću mjeru i što ima filtrirajuće djelovanje. U šumi, prirodna i zdrava tla sadrže veoma mnogo zračnih pora, koje se nalaze i u većim dubinama. Prirodno, rahlo šumsko tlo obraslo vrstama drveća koje se zakorijenjuju duboko, da dubini od jednog metra može po hektaru površine primiti 500 — 2000 m:i oborinskih voda, odnosno 50 — 200 litara po jednom kvadratnom metru površine. Naravno da se sva količina vode ne zadrži u tlu, jer biljke znatne količine vode koriste u transpiraciji, što nije podjednako za sve vrste drveća. Obični bor, bagrem i breza troše za transpiraciju znatno manje količine vode nego hrast i smreka. Koliko može šuma uticati na opskrbu vodom najbolje govori podatak koji navodi UGRENOVlC (9): u Senjsko j Drag i prije pošumljivanja krša uopće nije bilo stalnijih izvora, dok poslije pošumljivanja ima izvora zdrave vode koji ne presušuju ni za vrijeme najvećih suša. Šuma kao objek t za odmo r i rekreaciju doprinosi, da se izliječe ili ublaže smetnje u cirkulaciji krvi, oboljenja organa za disanje i hormonskog sistema, psihosomatske bolesti, funkcionalne smetnje i dr. Prerazdraženost vegetativnog nervnog sistema, osjetljivost na infektivne bolesti i dr., pretpostavljanju u svrhu liječenja zadržavanje i kretanje u šumi gdje vlada mir i tišina (osim ugodnih šumova od žuborenja potoka i potočića, cvrkuta ptica) te čist i zdrav zrak. U šumi je neugodna buka svedena na najmanju moguću mjeru, zrak je čistiji nego u industrijskim centrima (u šumi 500 do 2000 čestica u jednom litru zraka, a u industrijskim centrima i preko 500.000 čestica u istoj zapremini), te se cijeli nervni sistem opusti. Djelovanjem sunca i dodatnih izvora topline (sagorijevanje uglja, nafte i benzina), u gradu dolazi do jakog zagrijavanja mrtvih ploha mora kuća. Ovaj ugrijani zrak koji treba da popuni nastali vakuum. Hladni zrak dotiče glavnom s periferije naselja, a moguće je samo ako se na periferiji naselja nalazi šuma, vodotoci i druge zelene površine. Naročito pogodne su šume koje se nalaze na padinama oko naselja, tako da hladni i čist izrak nesmetano struji u razrijeđeni zračni prostor grada (RUPPERT, 6). U pogledu korišćenja , danas možemo razlikovati slijedeće grupe šuma koje služe za odmor i rekreaciju: — šume u blizini naselja, koje se mogu koristiti svakodnevno; — šume koje se koriste za vrijeme vikenda (udaljenost veća od 50 km); — šume koje se koriste za vrijeme godišnjih odmora i dužeg odsustvovanja. Gornja podjela je relativna, i treba je promatrati uvijek u odnosu na naselje koje je u pitanju. Uzimajući u obzir Jadransku obalu i njeno zaleđe, koje sve više služi za rekreaciju prilikom korišćenja godišnjih odmora i vikenda, gdje se u određeno doba godine (najviše ljeti) formiraju velike aglomeracije ljudi i gdje u to vrijeme šuma treba da služi za dnevni odmor, neophodno je potrebno podizati šumske nasade i s velikom brigom održavati |