DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 54     <-- 54 -->        PDF

značajno pitanje opskrbe stanovništva i industrije dovoljnom količinom
zdrave vode te će se zbog toga stanovništvo skoncentrirati uz velike rijeke,
akumulacione bazene te obale mora i ocena. U kojoj se mjeri povećav a
potrošnj a vod e može nam poslužiti primjer grada Frankfurta na
Majni. Prema RUPERT-u (6), u periodu od 1939. do 1956. godine stanovništvo
se povećalo se 555.000 na 650.000 (povećanje oko 18%), dok se istovremeno
potrošnja vode povećala sa 34 miliona kubnlh metara na 55 miliona
kubnih metara godišnje (povećanje za oko 50%), što znači da se za svaki
postotak povećanja stanovništva godišnje u isto vrijeme povećava potrošnja
vode za oko 3%. U industrijski razvijenim sredinama danas se dnevno troši
i preko 4000 litara po stanovniku (uključujući i potrošnju industrije), od
koje na industriju otpada 80 — 90%. Poznato je da svako povećanje proizvodnje
čelika, uglja, celuloze i dr. zahtijeva nove količine vode, a kako izvori
za opskrbu vodom ostaju uglavnom nepromijenjeni, postavlja se ozbiljno
pitanje, kako riješiti ovaj veoma složen problem. Koliko je značajno pitanje
obskrbe stanovništva zdravom pitkom vodom vidi se i po veoma raširenim
oboljenjima bubrega kod stanovništva onih područja koja ne raspolažu sa
zdravom pitkom vodom (npr. sjeveroistočna Bosna).


Koristi od šume za zdravlje čovjeka su mnogostruke i ovom
prilikom ćemo navesti samo neke za koje smatramo da su najznačajnije,
ne podcjenjujući i ostale koristi koje se neće navesti.


U pogledu održavanja čistoće zraka, najefikasnije djelovanje šume je što
služi kao filtar, prečistač zraka. Smanjivanjem brzine vjetra na lišću, granama
i grančicama se zadržavaju tečne, čvrste pa i radioaktivne materije,
koje kasnije kiša spere. Kolika je potencijalna moć zadržavanja
razni h čestic a u šumi najbolje govori podatak, da potencijalna površina
za zadržavanje raznih čestica iznosi kod livada 5 m2, kod grmlja 10 m-,
a u šumi 1000 m2 po kvadratnom metru površine tla. Filtrirajuće djelovanje
šume ovisi u mnogome od smjera puhanja glavnih vjetrova, vrste drveća
i strukture šume. Istraživanja su pokazala da su u tu svrhu najpogod nije
mješovite, stepenasto izgrađene šume s većim učešćem četinača.
Treba reći da već i pojedinačna stabla, što je značajno za gradove i
industrijske centre, mogu u znatnoj mjeri profiltrirati zrak. Prema LEIB-
NUDGUT-u (5), jedno stablo divljeg kestena staro oko 30 godina može godišnje
zadržati 120 kg prašine i 80 kg aerosola. Prema HASEL-u (3), jedan
hektar šume smreke ili običnog bora može zadržati 30 — 35 tona, a šuma
bukve čak 68 tona prašine.


Šumsko uzgojne mjere u cilju zaštite od dima i plinova su prilično
ograničene i svode se na izbor otpornijih vrsta drveća (naši domaći
hrastovi, crveni hrast, crni bor, obični bor, brijest, javor, bukva, breza,
joha, topole, vrbe), selekciji otpornijih sorti, povećanjem vitaliteta stabala,
poduzimanjem mjera za poboljšanje uslova staništa (npr. prihranjivanje),
stvaranjem pogodne strukture sastojine i skraćivanjem produkcionog perioda
(LEINBUNDGUT, 5; KOESTLER, 4). Od velikog je značaja i smjer
puhanja glavnih vjetrova, koji mora biti u smjeru grad — šuma.


Šuma utiče i na smanjivanje buke, te na udaljenosti 100 metara
od izvora buke, šuma je može smanjiti za 10 — 20%). Buka se smanjuje


388