DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 53 <-- 53 --> PDF |
ukupna godišnja proizvodnja kisika iznosi na zemlji 1 x IO11 tona, da čovječanstvo za disanje troši godišnje 7 x IO8 tona i da se za sagorijevanje fosilnih goriva (ugljena i nafte) troši 3 x IO9 tona kisika godišnje, ne postoji bojazan da bi došlo do pomanjkanja ovog veoma značajnog elementa. Ipak u gradskim naseljima za vrijeme tišine, zahvaljujući industrijalizaciji i motorizaciji, može povremeno doći do smanjivanja količine kisika za nekoliko procenata (i do 6%), što za srčane bolesnike može imati teže posljedice. Buk a koji izazivaju motorna vozila, avioni i razni strojevi djeluju isto tako negativno na zdravlje ljudi. Tako npr. dok na osnovu propisa Komisije za suzbijanje buke u Švicarskoj, u zonama u kojima se nalaze zdravstvene ustanove (bolnice, sanatoriji, oporavilišta) dozvoljena buka može iznositi 35 decibela noću i 45 decibela danju, a u mirnim zonama stanovanja 45 decibela noću i 55 decibela danju, te vrijednosti su stvarno veće i iznose 55 decibela noći i 65 decibela danju. U blizini aerodroma koji se koriste za uzlijetanje i sletanje većih mlaznih aviona buka iznosi i preko 120 decibela, što se mora odraziti negativno po zdravlje ljudi koji žive u takvim uslovima. Najsvježiji je slučaj francusko-britanskog nadzvučnog mlaznog aviona KONKORD za kojeg stanovništvo koje stanuje u blizini aerodroma Kenedi traže zabranu slijetanja zbog velike buke. Iako se ljudski vijek produžio, ljudi su sve češće i duže bolesni, što se može najbolje vidjeti prema udjelu bolesnih na ukupan broj zaposlenih. Prema HASEL-u (3), u Njemačkoj je 1939. godine postotak bolesnih iznosio svega oko 2% od ukupno zaposlenih, 1959. godine 3,8%, a 1967. godine čak 7,3%i. Gubitak u nacionalnoj privredi Njemačke 1967. godine je zbog bolesti bio oko 7,3 milijarde DM. Prema podacima iz štampe u SR B i H dnevno boluje ili je na bolovanju oko 26.000 radnika (preko 4% od ukupno zaposlenih), što uz prosječni mjesečni osobni dohodak od 2.800 dinara iznosi godišnje oko 874 miliona dinara neto. Ovom iznosu treba dodati još razne doprinose i davanja vezana uz osobne dohotke, na koji se način ovaj iznos znatno povećava. Treba spomenuti da kod pojedinih privrednih organizacija izbivanja s posla zbog bolesti i bolovanja zna biti tri do četiri puta veći. Svakako da su gubici za cjelokupnu privrednu znatno veći nego što se to može iskazati samo kroz osobne dohotke. U industrijski razvijenim zemljama gotovo 50% stanovništva je nesposobno za privređivanje za oko 12 godine prije starosne penzije, tako da se brigada invalida rada stalno povećava. Najčešće su u pitanje bolesti srca i krvotoka te stale bolesti civilizacije (čir na želucu i dvanaestercu, smetnje na žljezdama sa unutrašnjim lučenjem, razna nervna oboljenja i dr.), a gotovo polovina smrtnih slučajeva otpada na bolesti srca i krvotoka. Ovo zabrinjavajuće stanje po zdravlje čovjeka može se znatno ublažiti, ako se ljudi zadržavaju više u prirodnim sredinama, na koje je čovjekov organizam prilagođen, prije svega u šumi gdje je zaštićen od mnogobrojnih negativnih utjecaja. Danas se sve više susrećemo s problemom zdrave i pitke vode , kako potoka i rijeka tako mora i oceana, koji se sa povećavanjem standarda i stanovništva sve više zaoštrava, a u nekim područjima je stanje već kritično. Već danas smo svjedoci da je i u našoj zemlji veoma 387 |