DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 51 <-- 51 --> PDF |
manji na najgornjim granama. Iglice s prašinom na površini slabije asimiliraju što znači slabije prirašćuju, a u donjem dijelu krošnje samo vegetiraju. Vršne grane s manje prašine na površini tako dobivaju mogućnost veće koncentracije hraniva i snage pa takve kulture imaju izrazito dobar visinski prirast, a vršne grane odaju dojam vitalnosti i snage. Donje grane su u neku ruku blokirane pa velika količina prašine pospješuje odumiranje donjih grana. Navedeni podaci nas upćuju na veliku mogućnost primjene borova u gradskim i urbanim sredinama, a posebno kad je riječ o tampon kulturama između industrijskih zona i zona za stanovanje. Navedne konstatacije daju posebno veliko značenje kulturama alepskog bora u turističke i rekreativne svrhe. U vremenu velike industrijske ekspanzije i nekontroliranog širenja polutanata zrakom šuma je najveći i najmoćniji filter. Ona nas spašava svojom nezamjenjivom ulogom stvaraoca kisika te regulatora i raspoređivača polutanata svih vrsta. Imajući pred očima činjenicu da se površina mora i voda kao osnovnog stvaraoca kisika ne da povećati jasno je koliku brigu treba pokloniti povećanju površine drugog stvaraoca kisika — šume. Svaki novi bor u sastojini je 3 — 4 kg godišnje kisika više u atmosferi, 5 m2 zastrte površine više, što u našem primjeru iznosi 0,0055 kg prašine dnevno manje na tlo. Svaki hektar borovih kultura apsorbira godišnje 4 t ugljika iz atmosfere a vraća nam 15 t kisika, uz bruto produkciju od 6 m3 drvne mase, a zadržava i 70% prašine koja prolazi preko kulture. Sve ovo moramo imati u vidu kod određivanja vrijednosti borovih kultura u primorskom području našeg krša. Na borove kulture u primorskom području ne treba gledati kao na prolazne elemente određenih biljnih zajednica i ekosustava u cjelini, već na elemente koji su prisutni danas a biti će i trebaju biti još više prisutni u budućnosti, na elemente koji nam daju i ostvaruju značajne koristi u svakom pogledu. Kolike će te vrijednosti biti i koliko ćemo ih mi znati i moći iskoristiti ovisi o nama. LITERATURA Kl ep a c D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Znanje, Zagreb 1963. Kl ep a c D.: Ekološki učinci različitog korištenja tla i gospodarske prakse umjerenih i mediteranskih šumskih područja, Izvještaj na naučnom skupu »Čovjek i biosfera«, Plitvice 1976. Meštrovi ć Š.: Uspijevanje primorskog bora u kulturama SR Hrvatske, Šu marski list, Zagreb 1972. Pes son P.: Ecologie forestiere, Gauthier — Villards, Paris 1974. *** »UREĐAJNA OSNOVA ZA PARK ŠUMU MARJAN«, Zagreb 1970. *** »KRŠ HRVATSKE«, Savezno savjetovanje o kršu, Split 1957. 385 |