DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Od opće korisnih funkcija šuma istaći ću samo neka značenja borovih kultura na smanjenje zagađenosti okoliša. Općenito utjecaj šumske vegetacije na sastav i čistoću zraka je dvojak: Prva zadaća koju biljka ostvaruje preko svog asimilacijskog aparata je pozitivna izmjena plinova u atmosferi. U svjetskim razmjerima šuma apsorbira 2,5 tona ugljika godišnje, a u istom vremenu emitira oko 15 t kisika. No i pored toga postotak COa u atmosferi se povećava u svjetskim razmjerima za oko 0,25% godišnje. Vegetacija različitog sastava ima različito djelovanje, a šuma je dva puta djelotvornija od ostalog raslinstva. Šume na zemlji prekrivaju 1/3 površine cjelokupnog raslinstva a ostvaruju 2/3 fotosinteze. Korisnost šuma za fotosintezu ovisi o vrsti drveća, dobi i omjeru smjese. Općenito šuma je korisnija što je produktivnija i što stabla bolje rastu. Četinjače su korisnije od listača i mlađe sastojine od starijih. Polazeći od te konstatacje naš je zadatak podržavati šume što produktivnijim. Treba iznaći takve zahvate kojima ćemo najlakše, najbrže i najbezbolnije starije kulture pretvarati u mlađe i produktivnije. Za borove kulture odrediti odgovarajuće razumno kratke ophodnje. Druga zadaća šumske vegetacije je u rasporedu polutanata i čišćenju zraka. Ova se značajna uloga vrši u dva pravca: a) utjecaju i rasporedu krutih polutanata i čišćenju zraka od njih (prašina, dim, čađa itd.), b) utjecaj na raspored kemijskih polutanata (SO2, fluor, olovo, smog kompleks i dr.). U oba slučaja značenje je vrlo veliko i podložno je pored vrste drveća i sastava šume mnogim vanjskim utjecajima a u prvom redu stojbinskim prilikama. Na temelju podataka dobivenih u jednom profilu kroz borov u kul tur u Majda n Kos a došao sam do slijedećih zaključaka: 1. Po 1 m- zastrte površine alepski bor zadržava oko 70% ukupne taložne tvari. 2. Koncentracija dima je u sastojini za 50% manja nego izvan nje uz ostale jednake uvjete. Kolike će te količine biti u apsolutnim iznosima uz već naglašene stojbinske odnose ovisi o emisijama zagađivača, veličini polutanata, udaljenosti od izvora zagađenja, položaju sastojine itd. Mjerenja su pokazala da kad je u pitanju istaložena prašina kultura alepskog bora udaljena 240 m od izvora zagađenja zadrži prosječno 11 kg prašine po ha dnevno što će reći 1.100 mg/m2. Istraživanja % pepela na suhu tvar i istoj kulturi pokazala su da je % kod ovih iglica za oko 10% veći nego kod iglica sa stabala izvan domašaja zagađenja. Pored toga postotak pepela na suhu tvar je najveći na iglicama iz donjeg dijela krošnje, nešto manji na iglicama iz srednjeg dijela, a naj 384 |