DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Prirast (ms) ´5 a u o ´a o Kultura ö M x´ +J o o > X> t/D M Q E CJ ft SH Bašćanski gaj alepski 45 670 154 4,2 3,4 Rupotine 30 1600 152 9,5 5,0 Majdan kosa 21 2514 121 9,1 5,8 Pođar primorski 38 640 176 8,7 4,6 Kožinski gaj 60 338 189 5,0 3,2 Topolje 73 304 327 5,0 4,6 Borovača 75 520 241 4,7 3,2 crnike ili medunca — dati će sigurno bolje rezultate. Vrlo lijep primjer kako se regeneracija alepskog i primorskog bora može uspješno postići je kultura Kožinski gaj na cesti Zadar — Nin. Rezultati istraživanja su pokazali da u starosti od 60 godina borove kulture u primorskom području krša imaju oko 200 — 300 m3 drvne mase po ha. Ako tome dodamo posječenu drvnu masu proredama od otprilike 2/3 drvne mase na panju ili 145 — 200 m3 dobijemo prosječnu produkciju naših borovih kultura oko 340 — 500 nr´Vha za 60 godina ili 5,7 — 8,3 m3/ha godišnje. To odgovara Wiedemannovim prirasno prihodnim tablicama za obični bor na II bonitetu. Naglašavam da su mjerene kulture podignute na prosječnim do lošijim tlima bez prethodnih selektivnih i meliorativnih mjera i priprema te da se je u njima manje više stihijski gospodarilo. Uz primjenu naučnih dostignuća kod izbora najpovoljnijih vrsta za pošumljivanje, selekcije najboljih individua, izbora odgovarajuće metode sadnje i sjetve te izbora povoljnijih terena za podizanje kultura na znatnim površinama u primorskom području krša borove kulture bi dale ekonomske opravdanje ako bi ih vrednovali i samo kroz prizmu tzv. direktnih koristi to znači da bazi proizvedene drvne mase. Vrijednost naprijed navedene produkcije u sastojinama kakve su danas prema sadašnjih cijenama iznosi 2.700,00 din bruto po ha, a ta vrijednost nije za podcjenjivanje. INDIREKTNE KORISTI Opće korisne funkcije šume ili »indirektne koristi« u primorskom području krša su naglašenije nego u drugim dijelovima naše zemlje. One su ovdje dobile toliko značenje da su u stvari postale »direktne koristi«. Djelovanje šume očituje se posebno u reguliranju klime — stvaranjem povoljnijih klimatskih uvjeta, u reguliranju sastava i čistoće zraka, u reguliranju vodenih tokova i vodnog režima, u sprečavanju erozije (eolske, fluvijalne i pluvijalne), u zaštiti poljoprivrede, u stvaranju klimatskih, estetskih i psiholoških podobnosti za odmor i rekreaciju u zaštiti i davanju skloniša stoci, divljači i pticama. Šuma je u svakoj životnoj sredini toliko značajna da bi bez njenih tzv. »indirektnih koristi« prestao život u toj sredini. |