DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ZNAČAJ ŠUMSKIH KULTURA U PRIMORSKOM PODRUČJU KRŠA Mr Šime Meštrović Zagreb UVOD Primorsko ili mediteransko-submediteransko područje krša ima površinu od 1,660.000 ha od čega je 560.000 ha ili oko 1/3 šumom obrasla, 400.000 ha neobraslo šumsko zemljište, a 700.000 ha poljoprivrednih i neplodnih površina. Od šuma to su u prvom redu makije, šikare i niske šume, te male površine autohtonih visokih šuma bukve, crnog bora, čempresa, crnike, hrasta, alepskog bora i umjetno podignutih sastojina. Umjetno podignute sastojine na tom području su kulture raznih vrsta borova među kojima osnovno mjesto zauzima alpeski bor (Pinus halepensisMili.) u području mediterana, primorski bor (P. pinaster Ait.) u području vlažnijeg mediterana i toplijeg dijela submediterana, te na koncu crni bor (P. nigra Arnold) na cijelom području submediterana. Koristi od borovih kultura kao i ostalih šuma i šumskih kultura su one izražene putem proizvodnje drvne mase zvane »direktne koristi« i uopće korisne funkcije koje se popularno zovu »indirektne koristi«. DIREKTNE KORISTI Koristi koje nam šuma daje valorizacijom proizvedene drvne mase zovemo »direktne koristi«. One se mogu izračunati na bazi prirasta i produkcije drvne mase te potreba društva za tom proizvodnjom. U prilog tome evo samo nekoliko podataka o uspijevanju navedenih vrsta borova u primorskom područja krša* (podaci na str. 383.). Izneseni podaci pokazuju, da sve tri vrste bora daju značajne priraste na plitkim do srednje dubokim tlima našeg primorskog dijela krša. U primorskoj oblasti naših šuma prevladavaju kulture starosti iznad 60 godina ili one između 20 i 30 god. Mlađe kulture su manje zastupljene, jer je trend pošumljivanja posljednjih 20-tak godina smanjen. Kulture starije od 60 godina treba u što kraćem roku pomladiti. One su izvršile svoju pionirsku ulogu i ne bi trebali ostati spomenici prirode — to su živi organizmi. Nova generacija iste vrste uz sukcesiju prirode vegetacije — elementi šuma * Detaljniji podaci nalaze se u članku S. Meštrović: »Uspijevanje borovih kultura u primorskom području krša SR Hrvatske« priređenom za štampu. |