DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 47     <-- 47 -->        PDF

varajućih zakonskih propisa ili nedovoljne kontrole osiromašuju i uništavaju
našu floru i faunu, poznatu po endemnim vrstama. Tako su na pr. neke vrste
trčaka (Carabus spp.) kolekcionari gotovo sasvim istrijebili. Zato Jugoslavensko
entomološko društvo priprema KODEKS O SABIRANJU INSEKATA,
koji će svim sakupljačima entomofaune Jugoslavije postaviti potrebne restrikcije
u njihovom djelovanju.


No, šumi danas ne prijete veće opasnosti samo izvana, već i od same
šumske proizvodnje, štoviše od usavršene proizvodnje. U vezi sa sve širom
i intenzivnijom primjenom mehanizacije, a osobito teških strojeva
u izvođenju raznih radova u šumi, zapažaju se sve češće oš tečenj a tl a
i sastojina . Posljedice mogu biti direktno smanjenje prirasta te napad
bolesti i štetnika na oštećena stabla. U skandinavskim zemljama, gdje su
radovi u šumi mehanizirani do vrlo visokog stupnja, uočena je ova opasnost
te se obavljaju razna istraživanja o ekološkim aspektima mehanizacije
u šumarstvu. U Švedskoj je na pr. nedavno formirana jedna ekipa istraživača
sastavljena od pedologa, fitopatologa, tehničara i ekonomiste, koja
je utvrdila da teški strojevi oštećivanjem tla u smrekinim
sastojinama mogu uzrokovati smanjenje prirasta
od 10 do 20% na stablima u blizini prolaza strojeva, a trulež koja
preko ozljeda na korijenju inficira stabla, može dovesti do znatnog gubitka
na kvaliteti deblovine.


Da zaključim o : kao sastavni dio šumske privrede zaštita šuma
u praksi često nije djelovala u skladu s principima zaštite prirode, što je
imalo loših posljedica kako za šume tako i za prirodu općenito. Zato suvremena
zaštita šuma nastoji usavršiti stare i pronaći nove metode sprečavanja
šteta, koje bi štitile šumu kao cjelovitu prirodnu zajednicu. S druge strane
danas kada se šumi osim proizvodnje drvne mase namijenjuju i mnoge druge
funkcije, prije svega rekreativne i turističke, zaštita šuma se suočava
s novim problemima, od kojih je najvažniji zaštita od čovjeka. I jedno i
drugo zaštitu šuma sve više usmjerava prema zaštiti prirode.


Za zaštitu ptica izjašnjava se i ing. I. LONČAR (1946. u članku »Uzgajajmo
otpornije sastojine«) i naglašava da bi »u svakogodišnjem budžetu šumarstva,
u cilju obrane šuma, trebala ući stavka o kreditu za zaštitu ptica.«


(Povijest šumarstva Hrvatske 1846 — 1976 kroz
stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976, str. 330)