DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ekonomskog . Tzv. »čisti« biolozi, polazeći sa stajališta zaštite prirode, često s pravom kritiziraju način na koji se obavlja zaštita šuma, dok s druge strane privreda stalno traži suzbijanje štetnika, obrazlažući svoje zahtjeve često vrlo uvjerljivim argumentima. No, ima i slučajeva da se problemu pristupa suviše jednostrano, što se očituje u sklonosti jednih da prirodu idealiziraju i zahtjevu drugih da se suzbijanje obavlja bez stvarne potrebe, »za svaki slučaj«. Ovaj konflikt najbolje osjeća šumar, koji već po naravi svoje struke mora poznavati i ekološke i ekonomske probleme i koji mora donijeti odluku u svakom konkretnom slučaju. Ta odluka mora biti gotovo uvijek neka vrsta kompromisa, koji katkada više uvažava ekološke a katkada ekonomske momente. Pitanje je, međutim, kako je često tim kompromisima pogođeno najbolje rješenje. Poteškoća ima svakako više u procjeni koliko kod toga strada priroda nego koliko dobija privreda. Bilo bi dobro kada bi se na rješavanju tih problema uspostavila tješnja suradnja znanstvenih radnika koji se bave proučavanjem suzbijanja štetnika s onima koji rade na zaštiti prirode. Nakon spoznaje o dalekosežnim negativnim posljedicama masovne upotrebe pesticida, u svijetu se započelo veoma intenzivno istraživati takve m etode suzbijanja, koje bi djelovale selektivno na pojedine vrste štetnika i koje ne bi zagađivale čovjekov okoliš. Najpoznatija je od takvih metoda tzv. biološka borba, koja se temelji na već dosta staroj ideji o korištenju prirodnih neprijatelja (patogenih mikroorganizama, parazita i predatora) u borbi protiv pojedinih štetnih vrsta. Na tom se polju bilježe sve brojniji uspjesi, iako su do sada postignuti samo kod manjeg broja štetnika i uglavnom na manjim površinama. Jedan od najnovijih uspjeha biološke borbe postignut je nedavno u nekim mediteranskim zemljama primjenom parazitičke osice Cales noacki protiv štitastog moljca na agrumima (Aleurothrixus floccosus), importiranog prije desetak godina u te zemlje. Prije toga ispitano je protiv ovog moljca oko 80 raznih kemijskih preparata, ali bez zadovoljavajućih rezultata. 1970. godine spomenuti je parazit uvezen u Španjolsku iz Zoološke stanice za biološku borbu u Antibes- u u Francuskoj te je postavljeno 100 osica na svega 8 stabala u središtu grada Malage. Već treće godine nakon toga grad u kojem se nalazi oko 13.000 stabala agruma, raspršenih po ulicama, trgovima, dvorištima i vrtovima, bio je praktički očišćen od štetnika. Proces se zatim spontano nastavio i proširio po čitavoj pokrajini Malaga, tako da je do konca 1973. godine 2,5 — 3 milijuna stabala bilo zaštićeno od napada štitastog moljca. Na sličan se način sada vodi biološka borba u ugroženim područjima Italije, Korzike i Maroka. Veliki je napredak postignut također u usavršavanju drugih metoda selektivnog suzbijanja štetnika, kao što je to primjena feromona i sterilizanata, a ponovno su aktualizirane već pomalo zanemarene mehaničke metode. Najviše se očekuje od tzv. integrirane borbe protiv štetnika , koja predstavlja kombiniranu upotrebu svih do sada poznatih metoda, prilagođenu specifičnoj biologiji i načinu života štetnika. Ovim se načinom doduše ne isključuje upotreba insekticida, ali se ona nastoji ograničiti koliko god je to najviše moguće, a umjesto nastojanja da se suzbijanjem postigne stopostotni mortalitet po principu »sve ili ništa«, toleriraju se manje štete ako to smanjuje ugroženost biocenoze. |