DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 41 <-- 41 --> PDF |
nog. Stupanj do kojega se određena povoljna zemljišna struktura može uspostaviti i uzdržati na prirodni način i gospodarskim mjerama na područjima, koja su trpila od minuli loših postupaka, treba da je temeljni kamen u programu racionalnog gospodarenja vodenim zalihama tih područja. Iz svega što smo ovdje prikazali i iznijeli možemo zaključit i da očuvanje i povećanje retencione sposobnosti šuma na našem kršu zajedno s ponovnim pošumljivanjem njegovih golih šumskih površina i regeneracijom degradiranih šuma, ima za održavanje ravnoteže vodnog režima tih područja odlučno i golemo značenje. Glavni činitelj, koji je u prošlosti smanjio, ugrozio i uništio retencionu sposobnost tih šuma bio je, a i danas je, čovjek i njegov postupak s tom šumom. On je uz ostale činitelje svojim neracionalnim gospodarenjem sa šumama njihovom slabom ili nikakvom zaštitom, požarima koja je u većini slučajeva sam prouzrokovao, stalno stvarao, a još i danas stvara, okolnosti, koje slabe ili uništavaju retencionu sposobnost šuma i remete hidrološku ravnotežu kraškog područja tako, da pale oborinske vode stalno erodiraju šumska i poljoprivredna plodna tla, a vode kraških potoka i rijeka bujicama i poplavama često nanose velike štete. Držimo, da je naše društvo danas sposobno i kadro, da smišljenim radom i dovoljnim materijalnim žrtvama popravi i u budućnosti otkloni te štete, koje su nastale i nastaju iz ljudskog neznanja, zaostalosti, primitivizma i sebičnosti. Za postizavanje tog cilja trebali bi kompetentni društveni faktori odlučno i strogo provoditi određene mjere naprednog šumskog gospodarstva i politike. Retenciona sposobnost šuma i šumskog tla moći će biti zaštićena samo racionalnim gospodarenjem podržavanje što većih površina šuma s dovoljno gustim obrastom šumskog drveća uz potpuno isključenje čiste sječe na velikim i malim površinama, vršenje jakih proreda i dozvoljavanja paše stoke. Treba što prije organizirati i izvesti pošumljivanj e što većih ogoljelih šumskih površina prvenstveno u slivovima potoka, bujičnih korita, rijeka i jezera, posebno tamo, gdje ta jezera akumuliraju vodu za električne hidrocentrale. Paralelno s ovim djelatnostima treba istovremeno u čitavom kraškom području organizirati pouzdanu suvremenu i djelotvornu protupožarn u službu , kako nebi i dalje šumski požari stvarali ogoljele površine sa kojih voda i vjetar odnose i ono malo preostalog šumskog tla i zemlje crvenice, koja se tu, na kršu, vjekovima i milijunima godina stvarala. Uz potrebno razumijevanje znanje, rad i dovoljno materijalnih sredstava mogao bi se postavljeni cilj već u dogledno vrijeme postići. Koristi od uloženog rada i materijalnih sredstava biti će mnogostruko veće od šteta, koje bi nastale kada bi se te šume i šumska zemljišta i dalje nemoćno prepuštala negativnom djelovanju prirodnih sila i čovjeka. |