DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 40     <-- 40 -->        PDF

period ili iznenadna oluja sa jakom kišom, palim se oborinama u
prvom redu zadovolji nastali deficit na vlazi tla i
to prije nego se napune svi ostali rezervoari vlage u tlu i prije nego što voda
počne teći u korita bujica. To je razlog što u svrhu zaštite od poplava i bujičnim
nanosa treba nastojati da staništa budu obrasla gustim
šumam a i grmlj e m, jer se taj biljni pokrov koristi sa velikog količinom
vode iz tla, te ima svoj korijenov sistem a dobro raspodijeljen kroz
cijeli zemljišni profil. Deficit vlage tla koji nastaje transpiracijom
šumskog pokrova znatno smanjuje mogućnost
stvaranja bujica za vrijeme jakih kiša.


Kada se pod gustim šumskim pokrovom stvori u tlu mogućnost da upije
i zadrži određenu maksimalnu količinu vode, sve do dubokih slojeva, te
mogućnost za stvaranje određenog maksimalnog deficita vlage tla, tada možemo
reći za to područje, da je u najboljem stanju, jer najmanje vode otječe
površinom zemlje, poplave su niskog stupnja a i erozija je minimalna. Zaštitu
od poplava, erozije i nanosa u područjima strmih obronaka, koji imaju
plitka, veoma erozivna tla, najbolje ćemo postići, ako sa šumama na tim
obroncima postupamo kao sa »zaštitnim šumama«. Tu se preporuča
gospodariti na način preborne sječe slabog intenziteta. Iz tih šuma valja
isključiti pašu stoke, koja je nespojiva sa prebornim načinom gospodarenja.


Prvenstvena je zadaća, da se gospodarenjem sa šumama
, posebno na području našeg krša, održi takav profil šumskog tla,
koji će omogućiti brzu i duboku infiltraciju oborinskih voda, te koji će imati
maksimalni prostor za privremeno zadržavanje vode i njenu pohranu, a da
ujedno budu okolnosti za brzo površinsko otjecanje vode minimalne. Svakako
da i razlika u strukturi tla utječe na količinu zadržane vode. Zaštita od poplava
zahtijeva da prilike za zadržavanje vode i njezinu retenciju budu
maksimalne.


Ako je pak svrha šumsko-gospodarskog objekta, da za vrijeme ljetnih
i jesenskih sušnih perioda poveća niski vodostaj potoka, tada se mora uzeti
za cilj, da u tim šumskim periodima dođe u okolnim šumskim zemljišnim
profilima do minimuma deficita na vlazi. Ovo se postiže uzgojem niskog
gustiša od vrsta s plitkim korijenjem, koje svojom transpiracijom ne koriste
intenzivno vodu iz tla. Zadržavanju vode u tlu koristi i pokrov od stelje i
mikroklima, što favorizira biološku aktivnost zemljišta. Isparavanje vode
sa površine tla treba da je tada minimalno.


Većina se šumsko-gospodarskog zemljišta izuzev u brdskim kraškim područjima
nalazi na blažim padinama, koje imaju relativno debeli zemljišni
pokrov, pa se pod takvim okolnostima šumsko gospodarenje može i mora
uskladiti sa održavanjem ravnoteže u vodnom režimu tih područja, što će
se postići čuvanjem i zaštitom retencione sposobnosti šuma.


Šume, koje su u svom razvoju dostigle klima ks, imaju
neporemećeni profil tla, pa ih možemo smatrati
da najbolje reprezentiraju hidrološki ideal, obzirom
na njihovu dominaciju nad okolnostima koje stvaraj
u poplave . Hidrolozi su u cilju ovladavanja nad poplavama obratili
pažnju na onaj razvojni stupanj čiji se konkretni profili odvajaju od ideal


374