DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 40 <-- 40 --> PDF |
period ili iznenadna oluja sa jakom kišom, palim se oborinama u prvom redu zadovolji nastali deficit na vlazi tla i to prije nego se napune svi ostali rezervoari vlage u tlu i prije nego što voda počne teći u korita bujica. To je razlog što u svrhu zaštite od poplava i bujičnim nanosa treba nastojati da staništa budu obrasla gustim šumam a i grmlj e m, jer se taj biljni pokrov koristi sa velikog količinom vode iz tla, te ima svoj korijenov sistem a dobro raspodijeljen kroz cijeli zemljišni profil. Deficit vlage tla koji nastaje transpiracijom šumskog pokrova znatno smanjuje mogućnost stvaranja bujica za vrijeme jakih kiša. Kada se pod gustim šumskim pokrovom stvori u tlu mogućnost da upije i zadrži određenu maksimalnu količinu vode, sve do dubokih slojeva, te mogućnost za stvaranje određenog maksimalnog deficita vlage tla, tada možemo reći za to područje, da je u najboljem stanju, jer najmanje vode otječe površinom zemlje, poplave su niskog stupnja a i erozija je minimalna. Zaštitu od poplava, erozije i nanosa u područjima strmih obronaka, koji imaju plitka, veoma erozivna tla, najbolje ćemo postići, ako sa šumama na tim obroncima postupamo kao sa »zaštitnim šumama«. Tu se preporuča gospodariti na način preborne sječe slabog intenziteta. Iz tih šuma valja isključiti pašu stoke, koja je nespojiva sa prebornim načinom gospodarenja. Prvenstvena je zadaća, da se gospodarenjem sa šumama , posebno na području našeg krša, održi takav profil šumskog tla, koji će omogućiti brzu i duboku infiltraciju oborinskih voda, te koji će imati maksimalni prostor za privremeno zadržavanje vode i njenu pohranu, a da ujedno budu okolnosti za brzo površinsko otjecanje vode minimalne. Svakako da i razlika u strukturi tla utječe na količinu zadržane vode. Zaštita od poplava zahtijeva da prilike za zadržavanje vode i njezinu retenciju budu maksimalne. Ako je pak svrha šumsko-gospodarskog objekta, da za vrijeme ljetnih i jesenskih sušnih perioda poveća niski vodostaj potoka, tada se mora uzeti za cilj, da u tim šumskim periodima dođe u okolnim šumskim zemljišnim profilima do minimuma deficita na vlazi. Ovo se postiže uzgojem niskog gustiša od vrsta s plitkim korijenjem, koje svojom transpiracijom ne koriste intenzivno vodu iz tla. Zadržavanju vode u tlu koristi i pokrov od stelje i mikroklima, što favorizira biološku aktivnost zemljišta. Isparavanje vode sa površine tla treba da je tada minimalno. Većina se šumsko-gospodarskog zemljišta izuzev u brdskim kraškim područjima nalazi na blažim padinama, koje imaju relativno debeli zemljišni pokrov, pa se pod takvim okolnostima šumsko gospodarenje može i mora uskladiti sa održavanjem ravnoteže u vodnom režimu tih područja, što će se postići čuvanjem i zaštitom retencione sposobnosti šuma. Šume, koje su u svom razvoju dostigle klima ks, imaju neporemećeni profil tla, pa ih možemo smatrati da najbolje reprezentiraju hidrološki ideal, obzirom na njihovu dominaciju nad okolnostima koje stvaraj u poplave . Hidrolozi su u cilju ovladavanja nad poplavama obratili pažnju na onaj razvojni stupanj čiji se konkretni profili odvajaju od ideal 374 |