DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 33     <-- 33 -->        PDF

A da li je bitka izgubljena? Po mišljenju prisutnih još postoje mogućnosti
da se dobije rat protiv svih onih mnogih neprijatelja mediteranske
šume. Tome će najbolje pridonijeti, po mišljenju učesnika Savjetovanja, organizirana
znanstvena istraživanja u kojima će sudjelovati sve mediteranske
zemlje, a ne samo one razvijenije. Rat je naime već davno objavljen i borba
za zaštitu mediteranskih šuma se već odavno vodi, pa su u raznim zemljama
u tom pogledu postignuti već dobri rezultati. Stoga su se učesnici dogovorili
da se utvrdi u kojim se zemljama najdalje došlo u rješavanju pojedinih
osnovnih problema zaštite šuma, kao što su npr. požari, erozija, održavanje
monokultura, aeropolucija, zaštita šumskih ekosistema i dr. Na taj
način sve ostale mediteranske zemlje mogu se obratiti za pojedina pitanja
na znanstvene ustanove koje su se najbolje upoznale s dotičnom problematikom
i na taj način olakšati njezino rješavanje u svojoj zemlji. Kod toga se
predvidilo i ujednačavanje metodike rada i, što je vrlo važno, odgajanje
i usavršavanje kadrova na tom području istraživanja.


Zanimljivo je da se u mediteranskim zemljama malo ispituje kakav
je utjecaj turizma na šumske sastojine. Većina mediteranskih država su i
turističke zemlje a šume su često objekt, koji turistička djelatnost u znatnoj
mjeri iskorištava. Sjetimo se samo na naše primorske autokampove, koji se
podižu najčešće u sklopu neke šumske sastojine crnog ili alepskog bora, a
da ne govorimo koliko šumskih sastojina djeluje atraktivno za posjetioce
i investitore turističkih objekata.


Kako se kod nas u okviru projekta »JADRAN III« djelomično tretira
ova problematika, sudionici sa savjetovanje su pokazali veliki interes za
ova istraživanja, koja se odnose uglavnom na sjeverni Jadran, pa bi bilo
dobro da se na njih obrati pažnja u čitavom našem primorskom području.
Naša je zemlja u tome pogledu zanimljiva, jer turistički utjecaji kod nas
nisu preuzeli toliko maha kao u većini drugih razvijenijih turističkih zemalja
na Sredozemlju, pa se borba protiv nepovoljnih utjecaja može bolje
organizirati i može biti uspješnija.


Kao što vidimo, Program »Čovjek i biosfera« na području zaštite mediteranskih
šuma predviđa raznolike i korisne aktivnosti, od kojih bi i naša
zemlja mogla imati znatne koristi. Prije svega pruža se mogućnost suradnje
na raznim područjima istraživanja, koja bi mogla ubrzati rješavanje pojedinih
pitanja zaštite naših primorskih šuma. S time u vezi bi´ se mogla bolje
razviti metodologija i obrazovati odgovarajući stručnjaci, s kojima smo često
deficitarni, pa zbog toga mnoga istraživanja zapnu ili ostanu nedorečena i
nepotpuna.


Posebno bi bilo potrebno da se sa rezultatima naših istraživača upoznaju
istraživači šuma ostalih mediteranskih zemalja, jer su i u našim prilikama
već odavno istraživane naše šume u primorju u svrhu njihove zaštite.
U tom pogledu postignuti su rezultati, koji su iskorišeni ili se mogu iskorištavati
ne samo za potrebe u našoj zemlji, nego mogu biti od koristi i u
drugim mediteranskim zemljama. Da podsjetimo samo da su među organizatorima
prvih koordininiranih istraživanja zaštite šuma u mediteranskome
području bili upravo naši stručnjaci. Još prije nešto više od 50 godina (1922
g.) pok. akademik ALEKSANDAR UGRENOVlC, istaknuti naš znanstveni
radnik na području šumarstva, uz podršku španjolskih istraživača, osniva
istraživački program u cilju zaštite mediteranskih šuma pod nazivom »Silva


367


-