DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A da li je bitka izgubljena? Po mišljenju prisutnih još postoje mogućnosti da se dobije rat protiv svih onih mnogih neprijatelja mediteranske šume. Tome će najbolje pridonijeti, po mišljenju učesnika Savjetovanja, organizirana znanstvena istraživanja u kojima će sudjelovati sve mediteranske zemlje, a ne samo one razvijenije. Rat je naime već davno objavljen i borba za zaštitu mediteranskih šuma se već odavno vodi, pa su u raznim zemljama u tom pogledu postignuti već dobri rezultati. Stoga su se učesnici dogovorili da se utvrdi u kojim se zemljama najdalje došlo u rješavanju pojedinih osnovnih problema zaštite šuma, kao što su npr. požari, erozija, održavanje monokultura, aeropolucija, zaštita šumskih ekosistema i dr. Na taj način sve ostale mediteranske zemlje mogu se obratiti za pojedina pitanja na znanstvene ustanove koje su se najbolje upoznale s dotičnom problematikom i na taj način olakšati njezino rješavanje u svojoj zemlji. Kod toga se predvidilo i ujednačavanje metodike rada i, što je vrlo važno, odgajanje i usavršavanje kadrova na tom području istraživanja. Zanimljivo je da se u mediteranskim zemljama malo ispituje kakav je utjecaj turizma na šumske sastojine. Većina mediteranskih država su i turističke zemlje a šume su često objekt, koji turistička djelatnost u znatnoj mjeri iskorištava. Sjetimo se samo na naše primorske autokampove, koji se podižu najčešće u sklopu neke šumske sastojine crnog ili alepskog bora, a da ne govorimo koliko šumskih sastojina djeluje atraktivno za posjetioce i investitore turističkih objekata. Kako se kod nas u okviru projekta »JADRAN III« djelomično tretira ova problematika, sudionici sa savjetovanje su pokazali veliki interes za ova istraživanja, koja se odnose uglavnom na sjeverni Jadran, pa bi bilo dobro da se na njih obrati pažnja u čitavom našem primorskom području. Naša je zemlja u tome pogledu zanimljiva, jer turistički utjecaji kod nas nisu preuzeli toliko maha kao u većini drugih razvijenijih turističkih zemalja na Sredozemlju, pa se borba protiv nepovoljnih utjecaja može bolje organizirati i može biti uspješnija. Kao što vidimo, Program »Čovjek i biosfera« na području zaštite mediteranskih šuma predviđa raznolike i korisne aktivnosti, od kojih bi i naša zemlja mogla imati znatne koristi. Prije svega pruža se mogućnost suradnje na raznim područjima istraživanja, koja bi mogla ubrzati rješavanje pojedinih pitanja zaštite naših primorskih šuma. S time u vezi bi´ se mogla bolje razviti metodologija i obrazovati odgovarajući stručnjaci, s kojima smo često deficitarni, pa zbog toga mnoga istraživanja zapnu ili ostanu nedorečena i nepotpuna. Posebno bi bilo potrebno da se sa rezultatima naših istraživača upoznaju istraživači šuma ostalih mediteranskih zemalja, jer su i u našim prilikama već odavno istraživane naše šume u primorju u svrhu njihove zaštite. U tom pogledu postignuti su rezultati, koji su iskorišeni ili se mogu iskorištavati ne samo za potrebe u našoj zemlji, nego mogu biti od koristi i u drugim mediteranskim zemljama. Da podsjetimo samo da su među organizatorima prvih koordininiranih istraživanja zaštite šuma u mediteranskome području bili upravo naši stručnjaci. Još prije nešto više od 50 godina (1922 g.) pok. akademik ALEKSANDAR UGRENOVlC, istaknuti naš znanstveni radnik na području šumarstva, uz podršku španjolskih istraživača, osniva istraživački program u cilju zaštite mediteranskih šuma pod nazivom »Silva 367 - |