DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 32 <-- 32 --> PDF |
svede na najmanju moguću mjeru, kako bi i na tom području došle do najboljeg izražaja sve pozitivne strane prisutnih šumskih sastojina. Nažalost šume u području Sredozemlja su jako degradirane i podvrgnute stalnoj agresiji suvremene civilizacije. Veliki dio njegovih obala pruža mogućnost da se koriste u isto vrijeme prirodni resursi mora, ne samo kao izvor ishrane, nego i drugih vidova eksploatacije, kao što su saobraćaj, turizam i si., i oni koje pruža kopno sa svim svojim klimatskim, agrikulturnim, prometnim i drugim prednostima. Sve to ima za posljedicu da su ti krajevi relativno jako napučeni i da krivulja populacija nije postigla svoj stacionarni stadij. To se osobito odnosi na evropski dio Sredozemlja, ali i na sve ostale obale, na kojima postoje mogućnosti takovog naseljavanja. Zanimljivo je da jedino gdje nema šuma, a to je široki pustinjski pojas Sjeverne Afrike, nema ni-takove ekspanzije stanovništva kao na blagodanim obalama Sredozemlja. Znači da svuda u području Sredozemlja, postoje i velika ljudska naselja. Nažalost upravo zbog toga šume su sve rjeđe i, možemo slobodno reći, hametice se uništavaju, prorjeđuju i potpuno nestaju. Potreba za sve većim površinama obradive zemlje, a i mnogi drugi agensi, neprekidno brišu šumske površine na gotovo svim naseljenim obalama Sredozemlja. To smo mogli najbolje vidjeti na nedavno održanom savjetovanju eksperata iz svih mediteranskih zemalja, koje je organizirao UNESCO u okviru svojeg programa »Čovjek i biosfera« (Man and bisphaere — MAB) u studenom prošle godine u Potenzi (pokrajina Basilica u južnoj Italiji). Glavna tema je bila zaštita šuma na tom području. Na sastanku sudjelovali su i predstavnici dijela navedenog programa koji se odnosi na našu zemlju, a kao promatrači i nekoliko eksperata iz područja zaštite šuma u našem primorju. Nije slučajno izabrano područje južne Italije. U nekoliko ekskurzija mogli smo se uvjeriti koliko su ovdje uništene šume. Na svakom se koraku moglo zapaziti kako se šire obradive površine na račun šuma. Čak i područje Monte Polina na preko 2000 nadmorske visine, koje je predloženo da se proglasi nacionalnim parkom, snažno je utjecano od čovjeka. Zbog raznih interesa, jedva da će se ostvariti akcija grupe prirodoslovaca i šumara, da se ovo područje zaštiti, iako postoje detaljne vegetacijske karte i ostali potreban pripremni materijal. Na naše pitanje o prognozi ostvarenja tog podhvata, dobili smo vrlo skeptičan odgovor. Ali i na samom savjetovanju čuli smo mnogo nepovoljnih izlaganja o stanju šuma u pojedinim mediteranskim zemljama. To se naročito odnosi na Tursku, gdje je utjecaj erozije i drugih nepovoljnih antropogenih agensa na tamošnje šume vrlo destruktivan. Slična je situacija u Grčkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, gdje poseban problem predstavlja stalna ekspanzija naselja i industrij.e. Bilo je mnogo govora i o turizmu, šumskim požarima, aeropoluciji i drugim štetnim agensima, koji su povezani uglavnom sa djelatnosti čovjeka. Na savjetovanju je jasno došla do izražaja ne samo velika opasnost koja prijeti šumama Sredozemlja, nego i žalosna konstatacija da su šume na mnogim mjestima već opustošene i poprimaju izgled kao bojište poslije izgubljene bitke s mnogo ranjenika i poginulih u opustošenoj krajini. |