DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 31 <-- 31 --> PDF |
VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA U JADRANSKOJ REGIJI I NJIHOVO UKLAPANJE U PROGRAM »ČOVJEK I BIOSFERA« ZA PODRUČJE MEDITERANA Z. Pavletić SAŽETAK. Autor svoje izlaganje veže uz Savjetovanje eksperata iz svih mediteranskih zemalja koje organizirao UNESCO u okviru svojeg programa »Čovjek i biosfera« (Man and biosphaere — MAB), a koje je održano u studenome 1975. godine u Potenzi (Italija). Na savjetovanju jasno je došla do izražaja ne samo velika opasnost koja prijeti šumama Sredozemlja (od ekspanzije naselja, industrijalizacije, turizma, aeropolucije i dr. činilaca) nego i žalosna konstatacija da su mnogim mjestima tog područja šume već opustošene, izgledaju kao bojište poslije izgubljene bitke s mnogo ranjenika i poginulih u opustošenoj krajini. Međutim, je na tom savjetovanju konstatirano, da bitka ipak nije izgubljena te da treba nastaviti s već davno objavljenim ratom za zaštitu mediteranskih šuma koje je u raznim zemljama dao dobre rezultate. U daljnjem nastojanju za obnovu vegetacije na Sredozemlju treba organizirati znanstvena istraživanja ne samo u razvijenima nego i u svim zemljama Mediterana. Na ovom je savjetovanju konstatirana i pionirska uloga akademika A. Ugrenovića u okviru tadanje organizacije za zaštitu mediteranskih šuma pod nazivom »Silva mediterranea«. (p) Prije svega da u ime Koordinacionog odbora Programa »ČOVJEK I BIOSFERA« za SR Hrvatsku pozdravim ovo savjetovanje i zaželim puno uspjeha u njegovom radu.´´ Sume u području Mediterana održavaju se i razvijaju pod mnogo nepovoljnijim uslovima nego što je slučaj u drugim područjima. S jedne strane klimatski, geomorfološki, hidrološki, pedološki i mnogi drugi prirodni uslovi svojim specifičnim djelovanjem stvaraju mnoge oganičavajuće faktore, koji spriječavaju da primorske šumske zajednice postignu svoj normalan vegetacijski klimaks. S druge pak strane sve raznovrsniji antropogeni utjecaji samo potiču da taj neravnomjerni razvoj šuma još više dođe do izražaja. Stoga je i zaštita šuma na tom području mnogo složenije i zahtijeva mnogo veće napore da se one ne samo održe u današnjem stanju, nego da se u budućnosti još bolje razviju i da se djelovanje ograničavajućih faktora * T. j. Savjetovanje o ulozi šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na Jadransko područje, održano u Zadru od 4. do 6. III 1976. 365 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 32 <-- 32 --> PDF |
svede na najmanju moguću mjeru, kako bi i na tom području došle do najboljeg izražaja sve pozitivne strane prisutnih šumskih sastojina. Nažalost šume u području Sredozemlja su jako degradirane i podvrgnute stalnoj agresiji suvremene civilizacije. Veliki dio njegovih obala pruža mogućnost da se koriste u isto vrijeme prirodni resursi mora, ne samo kao izvor ishrane, nego i drugih vidova eksploatacije, kao što su saobraćaj, turizam i si., i oni koje pruža kopno sa svim svojim klimatskim, agrikulturnim, prometnim i drugim prednostima. Sve to ima za posljedicu da su ti krajevi relativno jako napučeni i da krivulja populacija nije postigla svoj stacionarni stadij. To se osobito odnosi na evropski dio Sredozemlja, ali i na sve ostale obale, na kojima postoje mogućnosti takovog naseljavanja. Zanimljivo je da jedino gdje nema šuma, a to je široki pustinjski pojas Sjeverne Afrike, nema ni-takove ekspanzije stanovništva kao na blagodanim obalama Sredozemlja. Znači da svuda u području Sredozemlja, postoje i velika ljudska naselja. Nažalost upravo zbog toga šume su sve rjeđe i, možemo slobodno reći, hametice se uništavaju, prorjeđuju i potpuno nestaju. Potreba za sve većim površinama obradive zemlje, a i mnogi drugi agensi, neprekidno brišu šumske površine na gotovo svim naseljenim obalama Sredozemlja. To smo mogli najbolje vidjeti na nedavno održanom savjetovanju eksperata iz svih mediteranskih zemalja, koje je organizirao UNESCO u okviru svojeg programa »Čovjek i biosfera« (Man and bisphaere — MAB) u studenom prošle godine u Potenzi (pokrajina Basilica u južnoj Italiji). Glavna tema je bila zaštita šuma na tom području. Na sastanku sudjelovali su i predstavnici dijela navedenog programa koji se odnosi na našu zemlju, a kao promatrači i nekoliko eksperata iz područja zaštite šuma u našem primorju. Nije slučajno izabrano područje južne Italije. U nekoliko ekskurzija mogli smo se uvjeriti koliko su ovdje uništene šume. Na svakom se koraku moglo zapaziti kako se šire obradive površine na račun šuma. Čak i područje Monte Polina na preko 2000 nadmorske visine, koje je predloženo da se proglasi nacionalnim parkom, snažno je utjecano od čovjeka. Zbog raznih interesa, jedva da će se ostvariti akcija grupe prirodoslovaca i šumara, da se ovo područje zaštiti, iako postoje detaljne vegetacijske karte i ostali potreban pripremni materijal. Na naše pitanje o prognozi ostvarenja tog podhvata, dobili smo vrlo skeptičan odgovor. Ali i na samom savjetovanju čuli smo mnogo nepovoljnih izlaganja o stanju šuma u pojedinim mediteranskim zemljama. To se naročito odnosi na Tursku, gdje je utjecaj erozije i drugih nepovoljnih antropogenih agensa na tamošnje šume vrlo destruktivan. Slična je situacija u Grčkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, gdje poseban problem predstavlja stalna ekspanzija naselja i industrij.e. Bilo je mnogo govora i o turizmu, šumskim požarima, aeropoluciji i drugim štetnim agensima, koji su povezani uglavnom sa djelatnosti čovjeka. Na savjetovanju je jasno došla do izražaja ne samo velika opasnost koja prijeti šumama Sredozemlja, nego i žalosna konstatacija da su šume na mnogim mjestima već opustošene i poprimaju izgled kao bojište poslije izgubljene bitke s mnogo ranjenika i poginulih u opustošenoj krajini. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 33 <-- 33 --> PDF |
A da li je bitka izgubljena? Po mišljenju prisutnih još postoje mogućnosti da se dobije rat protiv svih onih mnogih neprijatelja mediteranske šume. Tome će najbolje pridonijeti, po mišljenju učesnika Savjetovanja, organizirana znanstvena istraživanja u kojima će sudjelovati sve mediteranske zemlje, a ne samo one razvijenije. Rat je naime već davno objavljen i borba za zaštitu mediteranskih šuma se već odavno vodi, pa su u raznim zemljama u tom pogledu postignuti već dobri rezultati. Stoga su se učesnici dogovorili da se utvrdi u kojim se zemljama najdalje došlo u rješavanju pojedinih osnovnih problema zaštite šuma, kao što su npr. požari, erozija, održavanje monokultura, aeropolucija, zaštita šumskih ekosistema i dr. Na taj način sve ostale mediteranske zemlje mogu se obratiti za pojedina pitanja na znanstvene ustanove koje su se najbolje upoznale s dotičnom problematikom i na taj način olakšati njezino rješavanje u svojoj zemlji. Kod toga se predvidilo i ujednačavanje metodike rada i, što je vrlo važno, odgajanje i usavršavanje kadrova na tom području istraživanja. Zanimljivo je da se u mediteranskim zemljama malo ispituje kakav je utjecaj turizma na šumske sastojine. Većina mediteranskih država su i turističke zemlje a šume su često objekt, koji turistička djelatnost u znatnoj mjeri iskorištava. Sjetimo se samo na naše primorske autokampove, koji se podižu najčešće u sklopu neke šumske sastojine crnog ili alepskog bora, a da ne govorimo koliko šumskih sastojina djeluje atraktivno za posjetioce i investitore turističkih objekata. Kako se kod nas u okviru projekta »JADRAN III« djelomično tretira ova problematika, sudionici sa savjetovanje su pokazali veliki interes za ova istraživanja, koja se odnose uglavnom na sjeverni Jadran, pa bi bilo dobro da se na njih obrati pažnja u čitavom našem primorskom području. Naša je zemlja u tome pogledu zanimljiva, jer turistički utjecaji kod nas nisu preuzeli toliko maha kao u većini drugih razvijenijih turističkih zemalja na Sredozemlju, pa se borba protiv nepovoljnih utjecaja može bolje organizirati i može biti uspješnija. Kao što vidimo, Program »Čovjek i biosfera« na području zaštite mediteranskih šuma predviđa raznolike i korisne aktivnosti, od kojih bi i naša zemlja mogla imati znatne koristi. Prije svega pruža se mogućnost suradnje na raznim područjima istraživanja, koja bi mogla ubrzati rješavanje pojedinih pitanja zaštite naših primorskih šuma. S time u vezi bi´ se mogla bolje razviti metodologija i obrazovati odgovarajući stručnjaci, s kojima smo često deficitarni, pa zbog toga mnoga istraživanja zapnu ili ostanu nedorečena i nepotpuna. Posebno bi bilo potrebno da se sa rezultatima naših istraživača upoznaju istraživači šuma ostalih mediteranskih zemalja, jer su i u našim prilikama već odavno istraživane naše šume u primorju u svrhu njihove zaštite. U tom pogledu postignuti su rezultati, koji su iskorišeni ili se mogu iskorištavati ne samo za potrebe u našoj zemlji, nego mogu biti od koristi i u drugim mediteranskim zemljama. Da podsjetimo samo da su među organizatorima prvih koordininiranih istraživanja zaštite šuma u mediteranskome području bili upravo naši stručnjaci. Još prije nešto više od 50 godina (1922 g.) pok. akademik ALEKSANDAR UGRENOVlC, istaknuti naš znanstveni radnik na području šumarstva, uz podršku španjolskih istraživača, osniva istraživački program u cilju zaštite mediteranskih šuma pod nazivom »Silva 367 - |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 34 <-- 34 --> PDF |
mediterranea«. U to doba slabe međunarodne suradnje, program je imao velikog odjeka i punu podršku znanstvenih radnika i drugih šumarskih stručnjaka u mediteranskim zemljama, što je rezultiralo stanovitoj aktivnosti na čitavom području Sredozemlja. Poznate nesređene prilike u međunarodnim odnosima su spriječile da se program kontinuirano ostvaruje. U posljednje vrijeme se nastoji oživjeti taj program. Drago nam je bilo čuti i bili smo na neki način ponosni kada je prisutni predstavnik FAO (Organizacije za ishranu i poljoprivredu UNESCOa), podsjetio prisutne učesnike sastanka u Potenzi na raniji program »Silva mediterranea« i spomenuo akademika Ugrenovića kao njegovog osnivača. Na duhoviti način je iznio da se ne bi smjelo zaboraviti na ono što se do sada uradilo i da bi se daljnji rad trebao zasnivati na onome što je do sada postignuto, tako da današnji pro- ram »Čovjek i biosfera« na području zaštite mediteranskih šuma, trebao bi biti logičan nastavak onoga što je do sada učinjeno u sklopu programa »Silva mediterranea«. U izlaganjima pomenutog predstavnika FAO, koji nije naš čovjek nego talijanski šumarski stručnjak, bilo je mnogo toga što bi se moglo primjeniti i na naše prilike. Pored ostalog je napomenuo da se na raznim međunarodnim forumima vide uvijek isti ljudi, koji diskutiraju stalno o istim stvarima, samo, kako se on izrazio, pod drugim šeširom, umjesto da se sve ujedini u jednu zajedničku aktivnost, koja ima svoj kontinuitet razvoja. Drugim riječima da se ne zaboravi na ono što je do sada učinjeno i da se ujedine sve snage koje mogu pridonijeti rješavanju akutnog problema zaštite mediranskih šuma. I u našim prilikama bi se trebalo toga držati i nastaviti s onim što je započeo još pok. Ugrenović sa svojim suradnicima, ne samo na mediteranskome planu nego i kod nas u području naših primorskih šuma. Zapravo boljoj zaštiti šuma u našem primorskom području pridonijeti ćemo i boljoj zaštiti na čitavom Mediteranu. Kolikogod su naše šume jako ugrožene, one još uvijek imaju stanoviti prirodni aspekt, što se ne može reći za šume u drugim područjima Sredozemlja. Stoga ako ih želimo održati u takvom stanju i potpomognemo da se one još bolje razviju, tada ćemo najviše pridonijeti da se i općenito šume Sredozemlja bolje zaštite. Kod toga međunarodni program »Čovjek i biosfera« može poslužiti kao sredstvo suradnje sa svim mediteranskim zemljama ne samo u suvremeno doba, nego i kao nastavak svega onog što je proizašlo iz suradnje između mediteranskih zemalja u prošlosti. Naša je današnja dužnost i obaveza da u toj suradnji prednjačimo, kao što su nekada prednjačili naši stariji istraživači i zaštitari primorskih šuma. Na kraju želim obavjestiti da će uskoro biti objavljeni materijali sa savjetovanja u Potenzi od strane središnjeg ureda MABa u Parizu i da ćemo ih dostaviti svim zainteresiranim šumarskim institucijama u našoj Republici. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 35 <-- 35 --> PDF |
SUMMARY Importance of forest protection in the Adriatic region and its inclusion into the programme »Man and biosphere« for the Mediterranean region The author links his expositions to Consultation of experts from all Mediterranean countries organized by the UNESCO in the framework of its programme »Man and the Bioshere« (MAB), which was held in November, 1975, in Potenza (Italy). At this Consultation was clearly expressed not only the great danger manacing the forests of the Mediteranean (through expansion of settlemens, industrialization, tourism, air pollution and other factors), but also the sad fact that forests on many sites of this region are already devastated, and look like a battlefield afer a lost engagement with numerous wounded and fallen in a devasteated border-land. However, at this Consultation was also stated that the battle is no yet lost, and that we should continue the war declarerd already long ago for the protection of Mediterranean forests, which, i many a country, yielded good results. In the further efforts for the restoration of the vegetation in the Mediterranean scientific investigations ought to be organized not only in developed countries but also in all countries of the Mediterranean. At the aforementioned Consultation also the pioneering role of academician A. Ugrenović within the scope of the then action organization for the protection of Mediterranean forests under the name »Silva mediterranea« was stated. Dr Zlatko PAVLETIĆ, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Roosweltov trg 6. »Prvijenac s područja zaštite prirode u Šumarskom listu datira iz 1882. god. u saopćenju A. DANHELOVSKOGA o posebno lijepom stablu hrasta lužnjaka u Budinačkoj šumi kod Donjeg Miholjca. Tom je prilikom uredništvo ŠL uputilo i poziv da se ubuduće šalju izvještaji o takvim i sličnim posebnostima, u cilju objavljivanja u društvenom glasilu«. (Povijest šumarstva Hrvatske 1946 —1976 kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976, str. 327) |