DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 28 <-- 28 --> PDF |
tipa, su u labilnoj biološkoj ravnoteži i zahtijevaju vrlo intenzivno i aktivno djelovanje koje je vezano uz kemijske preparate, često sa toksičnim posljedicama. Ako je čovjek radi uvodno iznijetih razloga primoran da to čini u poljoprivredi — jer je u protivnom sve manje moguća preživljavanja (a tu se izgleda krećemo u fatalno začarom krugu) — to vjerojatno ne bi trebalo činiti u šumarstvu. Veličina površina i financijska sredstva potrebna za zaštitu ove regije najbolje će ilustrirati prodiskutirani stav Republičkog Zavoda za zaštitu prirode sa ekspertima Ujedinjenih naroda, već pomenutim prof. Glavačem i prof. Ellenbergom. Procentualna površina do sada Zakonom zaštićenih objekata u Republici i na području jadranske regije zaostaje znatno za onima koje su stavljene pod zaštitu u mnogim zemljama koje ne posjeduju takovu autohtonu prirodu (tako ima u SR Njemačkoj oko 33% zaštićenih površina). Kad bi se danas izdvojile površine koje nisu potrebne za naseljena mjesta i gradove, intenzivno ratarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo, te za postojeći fond sitne stoke, onda bi se vjerojatno moglo staviti pod zakonsku zaštitu više od po lovine prostora jadranske regije. Obrazloženje za te mjere vrlo je jednostavno. Geografsko-ekološke značajke i historijski razvoj Jadranske regije predstavlja osnovu za jednu osmišljenu politiku zaštite i njege prirodnih atraktivnosti i očuvanja brojnih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica. Ove prednosti u odnosu na druge zemlje svakako treba iskoristiti, i to ne samo sa stanovišta Jugoslavije i zemalja koje gravitiraju ovim prostorima, nego i s internacionalnog stanovišta. Terasasti nizovi primorskih planina, čisto oligotrofno more s mnoštvom većih ili manjih otoka, izvanredno izražena vertikalna raščlanjenost u klimatske pojaseve, počam od mediteranskih i submediteranskih nižih aridnih položaja, pa do planinskih vrhova s obilnim vodenim talogom, sve to čini ovu regiju posebno interesantnom i privlačnom. Osobito je atraktivan i sadržajno bogat pojas obalnog mora s mnoštvom različitih marinskih i litoralnih ekosistema. Ovaj jedinstveni bioklimatski model privlači sve veći broj geografa, botaničara, zoologa, šumarskih stručnjaka, oceanologa, mnoštvo učenika raznih škola, turista i ljubitelja prirode. Posebno je privlačna geološka građa regije, koja pruža jedinstveni uvid u sastav krasa i sve njegove fenomene. Na sreću, mnoge od ovih prirodnih atraktivnosti sačuvane su do naših dana. Od svega toga, kao što je već naglašeno, treba što prije staviti pod zakonsku zaštitu velike prostrane neopterećene cjeline. To vrijedi posebno uz mnoge dijelove obale, ali i za predjele u brdskom području regije. Uz postojeće nacionalne parkove treba pristupiti kreiranju parkova prirode, kao i drugih kategorija predviđenih Zakonom. Ovisno o zakonskim mogućnostima i formama, treba nastojati, da se bare m 30% površin e stavi pod zaštitu. Provedba ovih mjera pada po svemu sudeći u posljednji čas. Pri završeku su obrazloženi prijedlozi za proglašenje nacionalnog parka Kornati i Krke, parka prirode Biokovo i Velebit. |