DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 28     <-- 28 -->        PDF

tipa, su u labilnoj biološkoj ravnoteži i zahtijevaju vrlo intenzivno i aktivno
djelovanje koje je vezano uz kemijske preparate, često sa toksičnim posljedicama.
Ako je čovjek radi uvodno iznijetih razloga primoran da to čini u
poljoprivredi — jer je u protivnom sve manje moguća preživljavanja (a tu
se izgleda krećemo u fatalno začarom krugu) — to vjerojatno ne bi trebalo
činiti u šumarstvu.


Veličina površina i financijska sredstva potrebna
za zaštitu ove regije najbolje će ilustrirati prodiskutirani stav Republičkog
Zavoda za zaštitu prirode sa ekspertima Ujedinjenih naroda, već pomenutim
prof. Glavačem i prof. Ellenbergom.


Procentualna površina do sada Zakonom zaštićenih objekata u Republici
i na području jadranske regije zaostaje znatno za onima koje su stavljene
pod zaštitu u mnogim zemljama koje ne posjeduju takovu autohtonu
prirodu (tako ima u SR Njemačkoj oko 33% zaštićenih površina). Kad bi
se danas izdvojile površine koje nisu potrebne za naseljena mjesta i gradove,
intenzivno ratarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo, te za postojeći fond sitne
stoke, onda bi se vjerojatno moglo staviti pod zakonsku zaštitu
više od po lovine prostora jadranske regije. Obrazloženje
za te mjere vrlo je jednostavno. Geografsko-ekološke značajke i historijski
razvoj Jadranske regije predstavlja osnovu za jednu osmišljenu politiku zaštite
i njege prirodnih atraktivnosti i očuvanja brojnih biljnih i životinjskih
vrsta i njihovih zajednica. Ove prednosti u odnosu na druge zemlje svakako
treba iskoristiti, i to ne samo sa stanovišta Jugoslavije i zemalja koje gravitiraju
ovim prostorima, nego i s internacionalnog stanovišta.


Terasasti nizovi primorskih planina, čisto oligotrofno more s mnoštvom
većih ili manjih otoka, izvanredno izražena vertikalna raščlanjenost u klimatske
pojaseve, počam od mediteranskih i submediteranskih nižih aridnih
položaja, pa do planinskih vrhova s obilnim vodenim talogom, sve to čini
ovu regiju posebno interesantnom i privlačnom. Osobito je atraktivan i sadržajno
bogat pojas obalnog mora s mnoštvom različitih marinskih i litoralnih
ekosistema.


Ovaj jedinstveni bioklimatski model privlači sve veći
broj geografa, botaničara, zoologa, šumarskih stručnjaka, oceanologa, mnoštvo
učenika raznih škola, turista i ljubitelja prirode. Posebno je privlačna geološka
građa regije, koja pruža jedinstveni uvid u sastav krasa i sve njegove
fenomene. Na sreću, mnoge od ovih prirodnih atraktivnosti sačuvane su do
naših dana.


Od svega toga, kao što je već naglašeno, treba što prije staviti pod zakonsku
zaštitu velike prostrane neopterećene cjeline. To vrijedi posebno uz
mnoge dijelove obale, ali i za predjele u brdskom području regije. Uz postojeće
nacionalne parkove treba pristupiti kreiranju parkova prirode, kao i
drugih kategorija predviđenih Zakonom. Ovisno o zakonskim mogućnostima
i formama, treba nastojati, da se bare m 30% površin e stavi pod zaštitu.
Provedba ovih mjera pada po svemu sudeći u posljednji čas.


Pri završeku su obrazloženi prijedlozi za proglašenje nacionalnog
parka Kornati i Krke, parka prirode Biokovo i Velebit.