DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ULOGA ŠUME U ZAŠTITI ČOVJEKOVA OKOLIŠA Od pamtivjeka igra šuma veliku ulogu u životu čovjeka. U pradavna vremena šume su mu služile kao izvor života (sklonište, plodovi, divljač), a pojavom agrikulture započela je bespoštedna borba čovjeka sa šumom. Čovjek je šumu krčio i palio, i što je neki dio zemaljskog kopna bio naseljeniji i civiliziraniji to je šuma sve više uzmicala pred naseljima, oranicama i livadama. Dakako, čovjek je za svoja naselja birao najbolje i najljepše dijelove prirode (morske, rječne i jezerske obale, plodna tla). Suvremena tehnička civilizacija donijela je čovjeku, uz dobrobiti, i velike nedaće. Popratne pojave tehničkog napretka uz bezobzirnu eksploataciju prirodnih resursa jesu rastuća zagađivanja prirode, što ako nastavi dosadašnjim tempom, predstavlja opasnost za normalan život čovjeka. Napredan dio čovječanstva pokrenuo je niz akcija čija je svrha da se što bliže upoznaju prirodni ekosistemi i smanji opasnost od zagađivanja čovjekova okoliša. Primjeri za to su donošenje Međunarodnog biološkog programa (IBP), međunarodnog programa »Čovjek i biosfera« (MAB), Stokholmska konferencija, Helsinška konferencija o sigurnosti i suradnji Evrope čiji se nastavak održava ove godine u Beogradu, kao i brojne lokalne aktivnosti u pojedinim dijelovima svijeta. Jedna od takvih aktivnosti jesu savjetovanja Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva Jugoslavije gdje se raspravljalo o značenju općekorisnih funkcija šume te savjetovanje Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zadru gdje se raspravljalo na znanstvenoj i stručnoj osnovi o ulozi šume u zaštiti čovjekova okoliša jadranskog područja. Sve te akcije svode se većim dijelom na zaštitu prirodnog čovjekova okoliša u kojemu šuma kao dio ekosfere ima, uz more, veoma vidnu ulogu. Veliko učešće uzela je u tim akcijama naša zemlja. Kako vidimo odnos čovjeka prema šumi bitno se izmjenio kroz povijest. Civiliziran i urbaniziran čovjek vidi danas u šumi ono na što nisu obraćali pažnju ni njegovi djedovi ni pradjedovi. Njega šuma zanima zbog toga što mu omogućuje dotok pitke vode, jer proizvodi kisik i prečišćuje zagađeni zrak, jer predstavlja sigurnu zaštitu od erozije i klimatskih ekstrema, nadalje, jer mu omogućuje neposredan dodir s prirodom te predstavlja nezamjenjivu estetsku i higijensku kategoriju, a značajna je i za opću narodnu obranu. Na sreću možemo ustvrditi da je stanje šuma u našoj domovini zadovoljavajuće. To se, doduše, odnosi samo na prosjek, jer moramo imati na umu obešumljene površine našega krša te goleti u istočnom dijelu naše zemlje. Za ponovno osvajanje tih površina šumom postoje planovi čija je realizacija moguća samo uz sudjelovanje čitave naše zajednice. Jedino što možemo bez dvoumljenja izjaviti — šumarstvo je dobro svladalo stručnu tehnologiju osvajanja novih površina i tu nema znatnijih problema uz apstrahiranje onih materijalnih i kadrovskih. U ekologiji životnog okoliša čovjeka važno područje interesa predstavljaju šumski ekosistemi. Proučavanje čovjekova životnog okoliša veoma su 357 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 24 <-- 24 --> PDF |
složena te zahtjevaju timsku suradnju stručnjaka svih područja koja obuhvaća ekologija. Kako bi se uvidjela složenost ovog posla navodimo definicijuekologije koju je dao jedan od vodećih svjetskih ekologa E. P. ODUM. Odum je definirao ekologiju kao nauku o strukturi i funkcioniranjuprirode iz čega proizlazi veličina zadatka kojega se prihvatila ta znanost. Spomenimo, nadalje, da životni okoliš čovjeka čine urbane sredine (tehnocenoza), agroekosistemi, šume, stepe, tundre, pustinje, mora i oceani, rijekei jezera, kao i da je u svim navedenim djelovima ekosfere primjećeno narušavanje prirode u većoj ili manjoj mjeri. Šuma kao kategorija od naročitog interesa u proučavanju životnog okoliša čovjeka ne može se obrađivati bez prisustva šumarskih stručnjaka. Šumarski stručnjaci prate već gotovo dva stoljeća znanstveno i stručno život i razvoj šume, a ekologija kao multidisciplinarna znanost prisutna je odavno u šumarstvu i predstavlja temelje gospodarenja šumom. Ekologija šuma kao fito- i zooekologija inkorporirana je najvećim dijelom u uzgajanju i zaštiti šuma, ali se ona isto tako pojavljuje i u drugim šumarskim disciplinama, uključujući tu i gradnju šumskih cesta te uporabu šuma koja se danas temelji na suvremenim tehničkim dostignućima (kakve šumske ceste i kakvi strojevi u šumi, da bi se spriječilo grubo narušavanje prirode). Upravo zbog toga je nužno da se šumarski stručnjaci, oni iz privrede i nauke, što intenzivnije uključe u rješavanje problematike ekologije životne sredine, dakako u domeni proučavanja šumskih ekosistema, da ne bi timovi koji rade na njenom proučavanju razbijali otvorena vrata. Obaveza je šumarskih stručnjaka da sudjeluju u istraživanjima šumskih ekosistema te da primjenjuju rezultate takvih istraživanja, ali je isto tako i dužnost onih koji organiziraju proučavanja ekologije životnog okoliša čovjeka da uključe šumare u takva istraživanja. Šumari se mogu meritorno uključiti u regionalnu podjelu i prostornu raspodjelu šumskih ekosistema, u istraživanja njihove strukture (klima, reljef, tlo, vegetacija, hidrološke prilike, fauna, antropogeni utjecaj, struktura sastojine) i funkcioniranja. Tome su dokaz brojni znanstveni i stručni radovi unatrag dugog razdoblja koji se mogu koristiti kao temelj proučavanja strukture i funkcioniranja šumskih ekosistema. Mi kao zajednica ne raspolažemo trenutačno s dovoljno rezultata istraživanja životnog okoliša čovjeka, a život nas primorava da donosimo prostorne planove i da uredujemo prostor te da provodimo različite zahvate u prirodi čije posljedice ne možemo sagledati u potpunosti. Takvi zahvati su primjerice veoma opsežni hidromelioracijski radovi koji se prvenstveno provode zbog zaštite urbanih i industrijskih sredina od velikih voda. U takvim slučajevima donosioci planova dužni su, između ostalih, konzultirati i šumarsku struku koja raspolaže sa stoljetnim iskustvima i znanjem o strukturi i vrijednosti šuma kako privredne tako i općekorisne kategorije. Naprijed navedeni planovi bit će znatno bolji i predstavljat će optimalna rješenja ako se u njihovu donošenju konzultiraju zainteresirane struke. Uvođenjem u Šumarskom listu rubrike ULOGA ŠUME U ZAŠTITI ČOVJEKOVA OKOLIŠA dajemo posebno mjesto toj ekološkoj problematici i pozivamo ujedno sve zainteresirane da svojim napisima sudjeluju u popunjavanju velikog mozaika od kojega se sastoji ova problematika. Branimir PRPIĆ 358 |