DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 23 <-- 23 --> PDF |
ULOGA ŠUME U ZAŠTITI ČOVJEKOVA OKOLIŠA Od pamtivjeka igra šuma veliku ulogu u životu čovjeka. U pradavna vremena šume su mu služile kao izvor života (sklonište, plodovi, divljač), a pojavom agrikulture započela je bespoštedna borba čovjeka sa šumom. Čovjek je šumu krčio i palio, i što je neki dio zemaljskog kopna bio naseljeniji i civiliziraniji to je šuma sve više uzmicala pred naseljima, oranicama i livadama. Dakako, čovjek je za svoja naselja birao najbolje i najljepše dijelove prirode (morske, rječne i jezerske obale, plodna tla). Suvremena tehnička civilizacija donijela je čovjeku, uz dobrobiti, i velike nedaće. Popratne pojave tehničkog napretka uz bezobzirnu eksploataciju prirodnih resursa jesu rastuća zagađivanja prirode, što ako nastavi dosadašnjim tempom, predstavlja opasnost za normalan život čovjeka. Napredan dio čovječanstva pokrenuo je niz akcija čija je svrha da se što bliže upoznaju prirodni ekosistemi i smanji opasnost od zagađivanja čovjekova okoliša. Primjeri za to su donošenje Međunarodnog biološkog programa (IBP), međunarodnog programa »Čovjek i biosfera« (MAB), Stokholmska konferencija, Helsinška konferencija o sigurnosti i suradnji Evrope čiji se nastavak održava ove godine u Beogradu, kao i brojne lokalne aktivnosti u pojedinim dijelovima svijeta. Jedna od takvih aktivnosti jesu savjetovanja Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva Jugoslavije gdje se raspravljalo o značenju općekorisnih funkcija šume te savjetovanje Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zadru gdje se raspravljalo na znanstvenoj i stručnoj osnovi o ulozi šume u zaštiti čovjekova okoliša jadranskog područja. Sve te akcije svode se većim dijelom na zaštitu prirodnog čovjekova okoliša u kojemu šuma kao dio ekosfere ima, uz more, veoma vidnu ulogu. Veliko učešće uzela je u tim akcijama naša zemlja. Kako vidimo odnos čovjeka prema šumi bitno se izmjenio kroz povijest. Civiliziran i urbaniziran čovjek vidi danas u šumi ono na što nisu obraćali pažnju ni njegovi djedovi ni pradjedovi. Njega šuma zanima zbog toga što mu omogućuje dotok pitke vode, jer proizvodi kisik i prečišćuje zagađeni zrak, jer predstavlja sigurnu zaštitu od erozije i klimatskih ekstrema, nadalje, jer mu omogućuje neposredan dodir s prirodom te predstavlja nezamjenjivu estetsku i higijensku kategoriju, a značajna je i za opću narodnu obranu. Na sreću možemo ustvrditi da je stanje šuma u našoj domovini zadovoljavajuće. To se, doduše, odnosi samo na prosjek, jer moramo imati na umu obešumljene površine našega krša te goleti u istočnom dijelu naše zemlje. Za ponovno osvajanje tih površina šumom postoje planovi čija je realizacija moguća samo uz sudjelovanje čitave naše zajednice. Jedino što možemo bez dvoumljenja izjaviti — šumarstvo je dobro svladalo stručnu tehnologiju osvajanja novih površina i tu nema znatnijih problema uz apstrahiranje onih materijalnih i kadrovskih. U ekologiji životnog okoliša čovjeka važno područje interesa predstavljaju šumski ekosistemi. Proučavanje čovjekova životnog okoliša veoma su 357 |