DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Prvi upravitelj muzeja bio je Ivan Partaš, profesor Šum. akademije (1898—1911). Kasnije je — uslijed znatnih troškova održavanja muzejskih zbirki — upravu preuzela od Šumarskog društva Zemaljska vlada, ali muzejom upravlja prof. F. Kesterčanek (1911 — 1913), zatim prof. dr. A. Petračić (1913 — 1918), koji je upravu muzeja predao Šumarskom fakultetu u Zagrebu i upraviteljem postaje prof, dr A. Ugrenović (1919 — 1946). Selidbom Šumarskog fakulteta u nove prostorije u Maksimiru i ne baš zakonskim useljenjem novih stanara u Šumarski dom zbijene muzejske zbirke su preseljene u manje prostorije protivno volji Šumarskog društva. Nešto kasnije je ovo pitanje izneseno i pred 74. redovnu skupštinu društva (1. III. 1953) gdje je donesen pod toč. 14 zaključak (ŠL 1953 str. 241): »Pitanje osnivanja Lovačkog muzeja treba i dalje smatrati aktuelnim i voditi brigu za dobivanje odgovarajućih prostorija za muzej u vlastitoj zgradi. Radi spašavanja inventarnih predmeta muzeja ovlašćuje se Upravni odbor Šumarskog društva da te predmete posudi Savezu lovačkih društava i Šumarskom fakultetu u onom broju kako si ove ustanove odaberu. Sve uz uvjet povrata kad uspije osnivanje vlastitog muzeja društva. Preostale inventarne predmete muzeja treba rashodovati u broju koliko su dotrajali odnosno spremiti u dosadašnje prostorije ukoliko imaju još vrijednosti«. I tako je Šumarski muzej, uslijed potreba na poslovnom prostoru za nove stanare, dotrajalosti jednog dijela exponata kao i financijskih poteškoća oko održavanja izložbenih uzoraka likvidiran. Osim exponata koji su preneseni u prostorije novoizgrađenog Šumarskog fakulteta u Maksimiru (zbirke iz područja tehnologije drva i iskorišćavanja šuma) danas se u Šumarskom domu nalazi još »Šumovid Hrvatske i Slavonije«, reljefna karta u boji izrađena u umjetničkoj sadri, visoka 3,4 m i široka 6,2 m, kao i nekoliko jelenjih i srnećih rogova i fotografija. 7. ZAKLJUČAK Riječi koje smo naprijed iznijeli pripadaju radosnom trenutku prilikom objavljivanja Zakona o vraćanju dijela zgrade »Šumarski dom« Savezu IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koji je bio 1961 g. nacionaliziran. Iskoristili smo ovu prigodu da nešto više kažemo o povijesti izgradnje ove matične šumarske kuće, namjeni i njezinom značenju u ovih — proteklih — 79 godina. Nismo posezali u davna nekadanja vremena radi slavljenja prošlosti, nego smo ove podatke i dokumentaciju iznijeli radi budućnosti! »Šumarski dom« je dio naše društvene i stručne povijesti! Ovdje izneseni historijat nije poznat današnjim mlađim šumarskim generacijama, napose onima koje nisu studirali u Šumarskom domu, nego su svoje stručno znanje stekli u dvoranama Šumarskog fakulteta na istočnom rubu maksimirske šume i perivoja. Šumarski dom je dio naše povijesti i živi svjedok stremljenja i upornosti zelene struke. Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, današnji Savez IT, izgradnjom vlastitog drušvenog doma, osnivanjem Šumarskog muzeja, neprekidnim izdavanjem Šumarskog lista i prihvaćanjem tadanje Šumarske aka 355 |