DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Prema podacima iz knjige »Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska
1864. g. mjeseca kolovoza, rujna i listopada u Zagrebu«: to je bilo ono vrijeme
kad su šume u »trojednoj kraljevini« zapremale slijedeće površine:


1. Građanska Hrvatska i Slavonija 1,362.561 k. j . 2. Hrvatsko-slavonska vojnička
Krajina 1,194.256 k. j . i 3. Dalmacija 475.592 k. j . odnosno svega =
3,032.409 k. j . »Šume pak po nutarnjih predjelih zemlje, rabe se za domaću
potrebu, za rudarski obrt i za gospodarske pothvate. Po glasu krajišničkoga
zakona od 7. svibnja 1850. šume su u Krajini cesarsko dobro, nu krajišniku
dozvoljuje se služiti bezplatno sumarni samo za kućnu potrebu. Golemih
hrastovah broji se samo u Slavoniji na milijune, u kojih šumah leži neizcrpivo
gradivo za silno brodovlje, za podloge željeznih prugah i za spremanje vinske
ljetnine. Cijeni se, da sama Slavonija daje najmanje 800 milijunah kubičnih
noguh hrastovine, koje blago iz nestašice valjane komunikacije niti je svjetu
niti zemlji od velike koristi.«
U istoj se knjizi dalje navodi:


»Gojenje šumah je u Hrvatskoj i Slavoniji na nizkom stepenu. Premda
šumarski zakon od 3. prosinca 1852 (uveden u Hrvatsku i Slavoniju 1. siečnja
1858.) obstoji, lošo se žalibože sa sumarni gospodari, neredovito se sieku,
haraju se nemilice, osobito šume obćinske, zatim koje imaju više gospodarah,
kao također one, koje su tuđinci pokupovali. Slobodna paša u Krajini djeluje
ubitačno na razvoj ondašnjega šumarstva. Šume dalmatinske su od 15. do 18.
stoljeća poharane i toli zapuštene, kao rijetko u kojoj zemlji. Budući da su
koze šumarstvu poškodne, stoga se osobito glede Dalmacije od početka ovog
stoljeća naredbe proti plođenju kozah izdavale.« U to vrijeme ovaca je u Dalmaciji
bilo 815.632, a koza 424.087«!


Kasnije se nastavilo s izlaganjem eksponata šumarstva i drvne industrije
u Beču (1873, 1889), Trstu (1879), Budimpešti (1889, 1896), Parizu (1889)
i dr. Na jubilarnoj izložbi Gospodarskog društva 1891. g. — povodom 50.
obljetnice društva — s impozantnim brojem izlagača bilo je cjelokupno tadanje
šumarstvo Hrvatske: šumske uprave državnih šuma i imovnih općina,
Šumarsko učilište iz Križevaca, brojni posjednici šuma, veletrgovci drvom,
obrtnici i pojedinci.


Koliko i kakav su značaj imale tada ovakove izložbe najbolje se vidi
po sastavu organizacijskih odbora. Tako je šumarski odbor za organizaciju
Jubilarne izložbe Gospodarskog društva 1891. g. bio sastavljen od najeminentnijih
tadanjih šumara: prof. Kesterčaneka, Mije Vrbanića, Milana Dursta,
Josipa Pfistera (svi Zagreb), zatim Makse Prokića (Sr. Mitrovica) i Mije Zobundžije
(Ogulin).


Šumarski i lovački predmeti, zbirke i izložci s ove izložbe Gospodarskog
društva, a djelomično i izložci s milenijske izložbe u Budimpešti bili su prve
zbirke i eksponati šumarstva i početna glavnica budućeg Šumarskog muzeja
otvorenog 1898. g. u tek izgrađenom Šumarskom domu. Prikupljen je i izložen
niz vrijednih predmeta kako bi se što potpunije prikazalo naše prirodno
bogatstvo, stručni rad šumara, prvi koraci znanstvenog pristupa organiziranog
šumarstva, ekonomika upravljanja i gospodarenje, uzgajivanja i iskorištavanja
šuma, kao i poslužilo slušateljima Šumarske akademije i budućim stručnjacima
za zornu obuku i demonstrativni objekat šumarske nastave.


354