DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1977 str. 14 <-- 14 --> PDF |
U toku daljnjeg obrazlaganja ing. S. Tomaševski napomenuo je da je današnji posjet delegacije našega društva Predsjedništvu grada Zagreba drugi po redu, u posljednih 80 godina! Naime 28. VIII 1897. g. delegaciju tadanjeg Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva primio je gradski načelnik Adolf Mosinsky. Predsjednik društva Marko Bombeles, Ferdo Zikmudovsky, Andrija Borošić, Eduard Rossipal, Bogoslav Hajek i Ivan Partaš zamolili su da im grad Zagreb daruje besplatno zemljište za gradnju doma. Gradsko zastupstvo luvažilo (je molbu društva i Odlukom br. 1690 od 17. IX. 1897 g. i darovnim ugovorom »otpisano je besteretno zemljište za izgradnju Šumarskog doma s imena općine grada Zagreba kao javno dobro te se unaša u korist Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u Zagrebu«. Danas — nakon punih 79 godina — delegacija Saveza, kao zakoniti nasljednik Hrv.-slav. šumarskog društva ponovno dolazi i moli Predsjedništvo grada da im se, nacionalizirani dio Šumarskog doma koji se vodi u Katastru grada Zagreba, vrati i dade pravo upravljanja i raspolaganja cjelokupnom zgradom! Predsjednik grada složio se i obećao podršku, ali uz uvjet da Savez detaljnije razradi svoj društveni plan rada i namjenu površina zgrade. 3. IZGRADNJA ŠUMARSKOG DOMA KONCEM XIX. STOLJEĆA I PRVI STANARI Misao o izgradnji vlastitog drušvenog doma rodila se na XIII. redovnoj skupštini Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, koja je održana 4. IX. 1889. g. u Osijeku, i kad se je odmah pristupilo prikupljanju novčanih sredstava za ovu gradnju. Međutim, ova akcija nije uspjela onako kako su to očekivali društveni entuziasti i šumarski rodoljubi. Odaziv u redovima članstva, šumara i šumskih organizacija, posjednika šuma i veletrgovaca drvom bio je veoma slab, pa je do 1893. g. prikupljeno svega tek 293 forinte. Ozbiljniji poticaj i pristupanje izgradnji vlastitog doma nastao je tek 1896 g., kad je zaključeno da Šumarski paviljon »kraljevine Hrvatske i Slavonije « na milenijskoj zemaljskoj izložbi u Budimpešti trebaju izgraditi autonomne šumske uprave, krajiške imovne općine, veći šumoposjednici u zemlji, kao i uprava krajiške investicione zaklade. Tako izgrađen i podignut šumarski paviljon, koji je po zatvaranju milenijske izložbe trebao biti prenesen zajedno s eksponatima i zbirkama u Zagreb i poklonjen Šumarskom društvu, poslužiti za utemeljenje Šumarskog muzeja. Međutim do toga nije nikad došlo, jer su troškovi prenosa izložbenog paviljona iz Budimpešte u Zagreb bili previsoki, pa se od toga odustalo. Ipak prodajom jednog dijela paviljona u Budimpešti i dragocjenih eksponata, kao i hrastovih trupaca slavonskih šuma, do tada neviđenih dimenzija, koje je poklonila krajiška investiciona zaklada, sabrano je ovom prodajom 14.858 forinti. Uprava Šumarskog društva, raspolagala je u tom času gotovinom od 35.268 f., a trebalo je prikupiti u svemu oko 110.000 f. Daljni novac dobiven je od zastupstva Brodske imovne općine u Vinkovcima, koja je društvu dala zajam od 70.000 f. uz kamate od 2%. |