DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 98 <-- 98 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA POSLJEDICE NARUŠAVANJA EKOLOŠKE RAVNOTEŽE NIZINSKIH ŠUMSKIH EKOSISTEMA HIDROMELIORACIJSKIM ZAHVATIMA U POVRŠINI BUDUĆE RETENCIJE KUPCINA Prof. dr Branimir Prpić, prof, dr Đuro Rauš i mr Slavko Matić 1. ŠUMSKA VEGETACIJA NIZINSKIH ŠUMA POKUPSKOG BAZENA Fitocenološko istraživanje i kartiranje šumske vegetacije obavljeno je 1969. godine na 30% površina područja gospodarskih jedinica — Draganički, Jastrebarski, Pisarovinski i Rečički lugovi koji pripadaju Šumskom gospodarstvu Karlovac. Nizinske šume pokupskog bazena tvore jedinstvenu i nerazdvojnu cjelinu, a nastale su prirodnom regeneracijom izuzevši neznatna umjetna popunjivanja. Površina tih šuma iznosi cea 11 264 ha i podudara se s planiranom retencijom »Kupčina«. Pokupski bazen šuma hrasta lužnjaka se pruža dolinom Kupe i njezinih lijevih pritoka Blatnice i Kupčine s Volavljem i Brebernicom. Sa sjeverozapada ga omeđuju Samoborske gorje, sa sjeveroistoka i istoka Vukomeričke gorice, te s juga i jugozapadna Kupa. Čitav kraj je ispresijecan velikim brojem potoka, potočića i kanala koji odvode svu priteklu oborinsku i izvorsku vodu s okolnih gorja i bregova preko Kupčine u Kupu. Isti vodotoci uvjetuju brzo povlačenje poplavne vode Kupe. Šumska vegetacija koja pridolazi na silvobiotopima pokuskog bazena je ova: — Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969) Fitocenoza se razvija na gredama i predstavlja klimaks toga područja. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a u podstojnoj etaži obični grab. U manjoj mjeri primiješani su poljski jasen, nizinski brijest, klen i malolisna lipa. S ekonomskog gledišta to je najpovoljniji oblik sastojine u navedenom području. Sloj grmlja i prizemnog rašća su vrlo dobro razvijeni. — Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1969) Lužnjakovo-grabova šuma s bukvom nalazi se u nizinskim predjelima Hrvatske u sklopu s tipičnom šumom hrasta lužnjaka i običnog graba. U Pokupskom bazenu razvija se isključivo na mikrouzvišenjima gdje se bukva zadržala još od subboreala, budući da se u tom periodu spustila vrlo nisko |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 99 <-- 99 --> PDF |
u ravnicu i zaposjela današnje biotope hrasta lužnjaka, pa je prema tome to reliktna zajednica. Ona se razvija uglavnom izvan dohvata poplavne vode. U sloju drveća dominiraju hrast lužnjak i bukva, a pridužene vrste su obični grab, šumska trešnja, malolisna lipa i dr. U nizinskim šumama Pokuplja opisana se fitocenoza naročito razvila u predjelu Prekblatnica i Okićki lug na nadmorskoj visin od 108 —110 m. Bukva se u tim biotopima normalno pomlađuje, a mjestimično raste i iz panja. — Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboriš caricetosum brizoides Horv. 1938) Velik dio Pokupskog bazena zauzima ta fitocenoza nastavajući znatne površine pseudodglejnih i mineralno močvarnih, nešto kiselijih tala u poplavnom i nepoplavnom dijelu toga područja. Razvija se obično na vlažnim gredama i nizinama. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a primiješani su crna joha, poljski jasen, nizinski brijest, divlja kruška, divlja jabuka, vez, topola, a rjeđe i obični grab. — Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 1938) Razvija se u nizinama na rječnim terasama koje su većim dijelom plavljene jednom ili dva puta godišnje. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a primiješani su poljski jasen, nizinski brijest i crna joha. To je u stvari najčešća zajednica naših nizinskih šuma iako u Pokupskom bazenu prevladava prethodno opisana šuma. — Šuma poljskog jasena i kasnog drijemovca s crnom johom (Leucoio-Fraxinetum angustofoliae alnetosum glutinosae Glav. 1959) Fitocenoza se razvija u najnižim dijelovima pokupskog bazena na tzv. džombastom tlu, tj. u nizama i barama koje su izložene jakom utjecaju poplavnih i podzemnih voda. U sloju drveća dominantni položaj zauzima poljski jasen, a znatnije mu je primiješana crna joha. — Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1969) Fitocenoza ima pionirski karakter te zauzima najekstremnija staništa u području Pokupskog bazena. Velik dio godine je ekološki profil tla presaturiran vodom. To je pretežno monotipska zajednica čiji sloj drveća tvori crna joha. Zbog svoga pridolaska na močvarnim i zabarenim terenima ova zajednica ima ogromno značenje za Pokupski šumski bazen. Prizemno rašće se sastoji od gustog sloja močvarnog bilja. Opisanih šest šumskih fitocenoza predstavlja ustvari šest različitih ekosistema Pokupskog bazena. Ovi ekosistemi su na svojim biotopima (staništu) suvereno vladali i egzistirali nadopunjujući pojedine ekološke faktore drugima i uspostavljajući dinamičnu ravnotežu. Čovjek je svojim miješanjem u život ekosistema (kanali, nasipi, putevi) poremetio njihovo funkcioniranje i time doveo u pitanje egzistiranje glavnih vrsta drveća toga područja koje su započele ugibati (hrast lužnjak i poljski jasen). |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 100 <-- 100 --> PDF |
2. PROMJENE KOJE UVJETUJU HIDROMELIORACUSKI RADOVI U POKUPSKOM BAZENU I EKOLOŠKE POSLJEDICE Zbog nesuglasja između šumarstva i vodoprivrede prilikom izvođenja hidromelioracijskih radova u Pokupskom bazenu uslijedile su velik e štet e za šumarstvo . Te štete su posljedica narušavanja ekološke ravnoteže u prirodnim šumskim ekosistemima toga područja. Ne uzimajući u obzir buduću retenciju »Kupčina« nego samo nedavne zahvate vodoprivrede koji predstavljaju tek mali dio onoga što se u tome smislu ima namjeru učiniti, vidimo da je došlo do velikih šteta po šumarstvo toga područja. Zbog zamočvarenja došlo je do bitne promjene stojbinskih prilika u odjelima 33, 43. i 44. gospodarske jedinice »Draganički lugovi« što ima za posljedicu ugibanja stabala hrasta lužnjaka i potpuno izostajanje prirodne regeneracije. Ovdje valja napomenuti da je površina odjela 33. bila potpuno regenerirana prirodnim putem, a poslije upuštanja vode u taj odjel sav podmladak hrasta lužnjaka je uginuo. Razlozi ugibanja hrasta lužnjaka u uvjetima zamočvarenja poznati su kako iz naših vlastitih tako i na temelju stranih rezultata istraživanja. Prije nego što započnemo daljnja razmatranja želimo upozoriti da su nizinski šumski ekosistemi Pokuplja, Posavlja i Podravine prilagođivani kroz tisuće godina određenim vodnim prilikama. To prilagođavanje uvjetovalo je tvorbu stabilnih šumskih ekosistema u kojima vlada ekološka ravnoteža. Stabilni šumski ekosistemi nizina imaju velik privredni, a još više općedruštveni značaj u smislu ispunjavanja općekorisnih funkcija šuma i to prvenstveno kao regulatori vodnog režima i klime, kao stvaraoci kisika i zračni filteri te kao buduća rekreacijska površina što je sve neobično važno ako se poveže s Karlovcem koji se razvija u industrijskom i urbanom smjeru. Unutar populacija šumskog drveća i ostalih članova biocenoze nastale su, u stojbinskim prilikama koje se nisu mijenjale tisućama godina, fiziološke rase koje predstavljaju nasljedno svojstvo (genetski faktor), a koje ima vrlo postojano i određeno djelovanje u različitim šumskim ekosistemima. I neznatne promjene vodnog režima, a naročito zamočvarenje, izazivaju vrlo nepovoljne posljedice. Te promjene su posebice nepovoljne ako se zbivaju za vrijeme rada vegetacije. Razlozi fiziološkog slabljenja hrasta lužnjaka, poljskog jasena, običnog graba i drugih vrsta drveća nizinskih šuma kod pojave veće vlažnosti u pojedinim šumskim ekosistemima uglavnom su ovi: — U ekološkom profilu tla koji je napunjen stagnantnom vodom dolazi do potiskivanja zraka iz pora tla i na taj način nestaje iz tla kisik koji je potreba za disanje korijenja šumskog drveća i održavanje života aerobnih mikroorganizama; — kada podzemni organi potroše sve zalihe kisika u ekološkom profilu tla oni počinju disati intramolekularno. Zbog takva disanja tvore se prema GRACANINU (1977) intermistički proizvodi koji su toksični za biljnu plazmu pa podzemni organi pomalo gnjiju i ugibaju. Nekrozu tkiva podzemnih organa prati infekcija anaerobnim mikroorganizama, a razaranje organa teče dosta brzo; |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 101 <-- 101 --> PDF |
— smanjivanje koncentracije slobodnog kisika (O2), višak slobodnog CO2 i tvorba reduciranih anorganskih i organskih spojeva izaziva promjene životne aktivnosti pojedinih fanerofita. Utvrđeno je da višak COa može djelovati na podzemne organe još štetnije od nedostatka slobodnog kisika. Ugljični dioksid slabi permeabilitet korjenovih stanica pa biljke venu (GRAČANIN 1977). Vlastita istraživanja koje smo obavili kod poljskog jasena dokazala su da je stablo te vrste iz bare na čijoj površini je za vrijeme vegetacije stagnirala voda, imalo znatno nepovoljniji vodni režim od stabla poljskog jasena koje je uspijevalo na gredi. Snaga usisavanja žive kore stabla iz bare iznosila je 23,4 atm., a sa grede 16 atm. (PRPIC, 1974). Prema MAKSIMOVU (1961) svako povećanje koncentracije staničnog soka ima za posljedicu oduzimanja vode od protoplazme. Do sušenja poljskog jasena u odjelu 49 gosp. jed. »Jastrebarski lug« došlo je zbog toga što je voda u toj sastojini stagnirala na površini tla za vrijeme većeg dijela vegetacijskog razdoblja. Razlog stagniranja vode bilo je stvaranje umjetne kasete između nasipa uz dva kanala što je opet posljedica lošeg hidromelioracijskog zahvata kod kojega se nije vodilo računa 0 susjednoj šumskoj sastojini. U svojim istraživanjima ŠKORIC i VRANKOVlC (1975) tvrde na osnovi dobivenih rezultata o hidrogenizaciji tala u području masovnog ugibanja hrasta lužnjaka da anerobiosis najvjerojatnije korelira s problemom sušenja hrasta lužnjaka. Navedeni autori obavili su svoja straživanja u šumi Žutici u čijoj površini je došlo do promjena vodnog režima u smislu zamočvarenja. Iz studija D. SREBRENOVIČA (1975) »Analiza režima velikih vod a Save « vidi se da je retencija »Kupčina« predviđena s površinom od 9 500 ha što obuhvaća gotovo čitav Pokupski šumski bazen.. Maksimalna kota punjenja predviđena je sa 111,25 m n. J. m, s prosječnom učestalošću punjenja od 3 godine. Ako logično pretpostavimo da će se to nekada ponoviti iz godine u godinu i da retencija poplava može uslijediti u vrijeme vegetacijskog razdoblja mogu se očekivati katastrofalne posljedic e u prirodnim šumskim ekosistemima Pokupskog bazena. Neminovno će doći do narušavanja ekološke ravnoteže u tim šumama. Dovoljno je napomenuti da će u 30% površine tih šuma (najniži dio Popuskog bazena) poplavna voda postići visinu od 5 m, i da će se sve mikrouzvisine naći pod vodom koja će iza pražnjenja retencije ostati stagnirati i to u prirodnim kasetama i kaseticama koje se nalaze na gredama. Hidromelioracijski radovi izazivaju u nizinskim šumama dvojake promjene — zamočvarenje o čijim posljedicama smo govorili, te sniženje razine podzemne vode. Do navedenog sniženja dolazi u arealima nizinskih šuma izvan retencija i akumulacija te u okolišu dubokih kanala. Posljedice sniženja razine podzemne vode također su vrlo nepovoljne za šumsku vegetaciju. 1 u tim slučajevima dolazi do narušavanja ekološke ravnoteže što izaziva fiziološko slabljenje drveća. Prema SCHIMITSCHEK-u (1969) pad razine podzemne vode izaziva kod vrsta drveća nizinskih šuma, a naročito kod hrasta lužnjaka, napad razli 315 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 102 <-- 102 --> PDF |
čitih insekata. Znamo da pojava štetnika u šumama izaziva velike troškove koji se odnose kako na represivne mjere njihova suzbijanja tako i na remećenje normalnog gospodarenja. To se naročito odnosi na srednjedobne i stare šume iz čega proizlaze i veće štete po šumsko gospodarstvo. 3. PROBLEMI GOSPODARENJA I OBNOVE NIZINSKIH SUMA U BUDUĆOJ RETENCIJI KUPČINA Zbog zamočvarenja staništa Pokupskog šumskog bazena što je neminovna posljedica stavljanja retencije »Kupčina« u funkcioniranje uslijedit će u smislu gospodarenja i obnove tih šuma ovo: — zbog fiziološkog slabljenja pojedinih stabala, a postupno i čitavih sastojina doći će do opadanja prirasta drvne mase; — u daljnjem toku razvoja nastupa sušenje pojedinih stabala i čitave sastojine; — osušena drvna masa vrlo brzo propada, napadnuta je od štetnika drva i vrijednost joj se znatno smanjuje; — zbog zamočvarenog terena troškovi sječe, izrade i transporta drva su znatno povećani; — radi naglog sušenja starijih stabala i sastojina, zamočvarenja tla te izostanke uroda sjemena onemogućena je prirodna regeneracija te šumsko zemljište postaje neproduktivno i pretvara se u močvaru; — tek pomlađene sastojine vrlo brzo propadaju u uvjetima prekomjerne vlažnosti staništa; — sastojine kod kojih se sušenje javlja pojedinačno imaju poremećenu strukturu, nemaju obilježja stabilnog šumskog ekosistema te su u stalnoj regresiji. Prema podacima koje smo dobili od Šumskog gospodarstva Karlovac na temelju Revizije gospodarske osnove za šumu Pokupskog bazena od 1974—1983. kao i Planova sječe (ŠPi) posječeno je u površini zamočvarenja u odjelima 43a, 44a, 48a, 50a, 51a i 56a (ukupna površina 216,97 ha) okolo 5 000 m3 sušaca hrasta lužnjaka. U odjelima 33a, 33b i 33c u površini od cea 50 ha uslijedilo je zbog zamočvarenja potpuno sušenje pomlatka hrasta lužnjaka. Ti podaci se odnose na razdoblje 1976—77. godine za gospodarsku jedinicu »Draganički lug«. U gospodarskoj jedinici »Jastrebarski lug« uslijedilo je, zbog zamočvarenja, potpuno propadanje poljskog jasena u odjelu 49a. Kako smo spomenuli prije to su tek početni radovi u kojima je zbog ignoriranja šume i njenih privrednih i općedruštvenih koristi došlo do vrlo značajnih šteta. Mislimo da se sam od sebe nameće zaključak kakve štete će uslijediti kada se obim hidromelioracijskih radova proširi u vezi retencije »Kupčina«. 4. ZAKLJUČNE NAPOMENE I PRIJEDLOZI Iz postojećih elaborata o regulaciji Save i njenih pritoka jasno su naznačene koristi koje ona donosi, međutim, nigdje nisu navedene štete koje proizlaze iz tako projektirane regulacije. Sigurni smo da će društvo morati |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 103 <-- 103 --> PDF |
uzeti u obzir i ovu drugu stranu takvog zahvata budući da će se tek onda moći procijeniti realna korist. Dužnost je šumarstva kao privredne grane koja vodi brigu o šumama koje su prema Ustavu SFRJ i SRH te prema Zakonu o šumama od posebnog društvenog interesa da upozori javnost na posljedice koja takva regulacija može izazvati u ekosistemima nizinskih šuma. Imajući u vidu privrednu i indirektnu vrijednost šuma Pokupskog bazena kao i štete koje će nastati u tim šumama narušavanjem ekološke ravnoteže zbog realiziranja retencije »Kupčina« predlažemo slijedeće: — Da se odustane od retencija »Kupčina« te razmotri mogućnost drugog rješenja zaštite od velikih voda. Smatramo da štete od funkcioniranja retencije »Kupčina« koje će se nanijeti šumskoj privredi i šumi kao faktoru zaštite čovjekove okoline, vjerojatno daleko premašuju koristi koje daje takav hidromelioracijski zahvat; — da se započeti kanal KUPA-KUPA što hitnije dovrši i da se zaobalna voda uvede kanalima u kanal KUPA-KUPA; — da se organizira stvaranje umjetne retencije male površine u svrhu eksperimentalno-ekoloških istraživanja; — da se kod izrade vodoprivrednih projekata obave konzultacije znanstvenih institucija i privrednih organizacija svih zainteresiranih za koristi i štete vodoprivrednih zahvata, kako bi se pronašla rješenja koja će nanijeti najmanje štete društvenoj zajednici; — da se u najskorije vrijeme organizira sastanak svih zainteresiranih za izvedbu projekta regulacije Save (poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo, Republički savjet za zaštitu prirode, Republički zavod za zaštitu prirode, društveno političke zajednice) i to za čitavo područje njegova izvođenja. 5. LITERATURA — Android , M.: (1974) Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma, Vinkovci — Slavonski Brod, Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugistočne Slavonije; — Graćanin, M. i Ilijanić, Lj.: (1977) Uvod u ekologiju bilja, Zagreb; — Matić , S.: (1971) Prirodna regeneracija poljskog jasena u Posavini, Zagreb, Savjetovanje o Posavini; — Prpić , B.: (1974) Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma Zagreb, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 17; — Prpić , B.: (1974) Ekološko-biološke značajke šuma jugoistočne Slavonije Vinkovci — Slavonski Brod, Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije; — Rauš , Đ.: (1970) Fitocenološka studija nizinskih šuma pokupskog bazena. Manuscript, Zagreb; — Rauš , Đ.: (1975) Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Glavnik za šumske pokuse, knj. XVII — pp. 225-346, Zagreb; |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 104 <-- 104 --> PDF |
— Rauš, Đ. (1975) Šumska vegetacija »Vorlanda« na lijevoj obali Save između Orljave i Bosuta. Centar JAZU Vinkovci, knj. II — pp. 111-128, Zagreb; — Schimitschek , E.: (1969) Grundzüge der Waldhygiene, Hamburg und Berlin; ZAKLJUČCI O SURADNJI SAP VOJVODINE I SR HRVATSKE NA PROGRAMU ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA IZ OBLASTI ŠUMARSTVA Mogućnost suradnje na području znanstvenoistraživačkog rada iz oblasti šumarstva između SAP Vojvodine i SR Hrvatske razmatrana je u Novom Sadu 25. ožujka i u Jastrebarskom 12. travnja 1977. godine. U raspravama su sudjelovali: — inž. Rade Pavlović, sekretar Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Zagreb — inž. Slavko Vlatković, načelnik Odelenja za šumarstvo Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, Novi Sad — dr Ivan Herpka, dr Jovo Marković, dr Ištvan Jodal, dr Vojislav Guzina, predstavnici Instituta za topolarstvo, Novi Sad — inž. Slobodadn Grujić, predstavnik Nacionalnog parka »FRUŠKA GORA«, Sremska Kamenica — inž. Slobodan Galović, predsjednik Zajednice šumarstva i prerade drva, Zagreb — inž. Tomislav Krnjak, glavni inspektor u Inspektoratu za šumarstvo i lovstvo, Zagreb — inž. Velimr Igrčić, tajnik Grupacije šumarstva u Zajednici šumarstva i prerade drva — mr Joso Gračan, dr Nikola Komlenović, dr Dražen Cestar, dr Vladimir Hren, dr Jakob Martinović, mr Antun Dokuš, mr Stevo Orlić, mr Milan Bubnjević, inž. Marija Halambek, predstavnici Šumarskog instituta Jastrebarsko. Na osnovi vođenih rasprava je zaključeno: 1. Suradnja Instituta za topolarstvo, Novi Sad i Šumarskog instituta, Jastrebarsko je veoma značanja u okviru ukupne suradnje u oblasti šumarstva i prerade drveta između SAP Vojvodine i SR Hrvatske. Ovu je suradnju potrebno i dalje razvijati i unapređivati kroz direktna angažiranja ovih institucija na razrješavanju konkrenih problema od interesa za privredu. 2. Nosioci su suradnje Institut za topolarstvo, Novi Sad, Šumarski institut, Jastrebarsko i odgovarajuće republičke odnosno pokrajinske institucije (Odjeljenje za šumarstvo, Inspektorat za šumarstvo i lovstvo, Zajednica za šumarstvo i preradu drva). 318 |