DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 98 <-- 98 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA POSLJEDICE NARUŠAVANJA EKOLOŠKE RAVNOTEŽE NIZINSKIH ŠUMSKIH EKOSISTEMA HIDROMELIORACIJSKIM ZAHVATIMA U POVRŠINI BUDUĆE RETENCIJE KUPCINA Prof. dr Branimir Prpić, prof, dr Đuro Rauš i mr Slavko Matić 1. ŠUMSKA VEGETACIJA NIZINSKIH ŠUMA POKUPSKOG BAZENA Fitocenološko istraživanje i kartiranje šumske vegetacije obavljeno je 1969. godine na 30% površina područja gospodarskih jedinica — Draganički, Jastrebarski, Pisarovinski i Rečički lugovi koji pripadaju Šumskom gospodarstvu Karlovac. Nizinske šume pokupskog bazena tvore jedinstvenu i nerazdvojnu cjelinu, a nastale su prirodnom regeneracijom izuzevši neznatna umjetna popunjivanja. Površina tih šuma iznosi cea 11 264 ha i podudara se s planiranom retencijom »Kupčina«. Pokupski bazen šuma hrasta lužnjaka se pruža dolinom Kupe i njezinih lijevih pritoka Blatnice i Kupčine s Volavljem i Brebernicom. Sa sjeverozapada ga omeđuju Samoborske gorje, sa sjeveroistoka i istoka Vukomeričke gorice, te s juga i jugozapadna Kupa. Čitav kraj je ispresijecan velikim brojem potoka, potočića i kanala koji odvode svu priteklu oborinsku i izvorsku vodu s okolnih gorja i bregova preko Kupčine u Kupu. Isti vodotoci uvjetuju brzo povlačenje poplavne vode Kupe. Šumska vegetacija koja pridolazi na silvobiotopima pokuskog bazena je ova: — Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969) Fitocenoza se razvija na gredama i predstavlja klimaks toga područja. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a u podstojnoj etaži obični grab. U manjoj mjeri primiješani su poljski jasen, nizinski brijest, klen i malolisna lipa. S ekonomskog gledišta to je najpovoljniji oblik sastojine u navedenom području. Sloj grmlja i prizemnog rašća su vrlo dobro razvijeni. — Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1969) Lužnjakovo-grabova šuma s bukvom nalazi se u nizinskim predjelima Hrvatske u sklopu s tipičnom šumom hrasta lužnjaka i običnog graba. U Pokupskom bazenu razvija se isključivo na mikrouzvišenjima gdje se bukva zadržala još od subboreala, budući da se u tom periodu spustila vrlo nisko |