DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 96 <-- 96 --> PDF |
IZMETINE VELIKOG TETRIJEBA U zimi i u početku pjevanja nalaze se ispod stabala na kojima tetrijebovi konačne hrpe izmetina kao suhi cilindrični slabo zavinuti valjci, 50 do 60 mm dugi i 10 do 13 mm u promjeru. Izmetine su u zimsko doba sive boje. Za vrijeme uzimanja lisnate hrane one postaju žućkasto zelenkaste, a u doba uzimanja kupina crnomodre boje. Izmetine koka su slične kao i pijetlova no nešto manjih dimenzija. Za vrijeme gniježđenja i leženja tetrijebice odlažu izmetine u blizini gnijezda po šumskim putevima u obliku kuglastih gruda. MJERE ZA UNAPREĐENJE UZGOJA Kod nas se odstrijel tetrijebova uglavnom obavlja za vrijeme pjevanja tj. u drugoj trećini travnja i u prvoj trećini svibnja. Da se zadrži u uzgoju što veći broj muških i ženskih grla i na taj način poveća broj podmlatka, kod nas bi trebalo zabraniti proljetni odstrel tetrijebova i dozvoliti lov samo od 1. IX do 31. X.* Koke i nadalje treba smatrati trajno zaštićenima. Radi osiguranja mira potrebno je u blizini pjevališta sve šumske radove kao sječu i izvlačenje materijala zaključiti do polovice veljače, a za vrijeme nesenja i leženja jaja treba zabraniti svako narušavanje u tetrijebskim staništima. ZAKLJUČAK U Socijalističkoj republici Hrvatskoj postoje od Risnjaka preko Gorskog Kotara, Velike i Male Kapele, Velebita do Ličke Plješivice 64 tetrijebska staništa. Sva ova staništa su iznad 1000 metara nadmorske visine. Dužina tijela, dužina kljuna, dužina repa i tjelesna težina bile su manje kod mlađe nego kod starije skupine tetrijebova. Ove tjelesne dimenzije još ne završavaju svoj razvoj s 1,5 godinom života. Ne postoji značajna razlika u dužini piska i u dužini krila između mlađih i starijih pijevaca. Stara skupina tetrijebova imala je apsolutno i relativno veću tjelesnu težinu od mlađih. Tjelesna težina odraslog tetrijeba iznosi u jesen kod obilne hrane i do 8 kilograma. Tetrijebice nesu jaja početkom svibnja i to starije koke ranije, a mlađe kasnije. Ljuska jajeta je sivkasta boje, posuta s rijetkim kestenjastim pježicama. Veliki hrvatski tetrijeb razlikuje se po boji perja od švedskog i finskog tetrijeba, te od normativnog evropskog tetrijeba, pa hrvatskog velikog tetrijeba smatramo posebnim sojem velikog tetrijeba. Tetrijeb se u Hrvatskoj hrani za vrijeme zime četinama jele, smreke, tise i bora, a s jakim kljunom kljaštri iglice i grančice. Tokom proljeća, ljeta i jeseni jede pupove i izbojke različitih listača osobito bukve, te šumske trave, kao i šumske jagode, kupine, maline i borovnice. Osim biljne hrane jede insekte, crve, pužiće a i strvine. Koke više vole animalnu hranu. * Po današnjim propisima o lovostaji lov na ovog tetrijeba dozvoljen je od 16. travnja do 31. svibnja. 310 |