DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 13 <-- 13 --> PDF |
2.3 Šume i šumska zemljišta na području krša: Na nov način se utvrđuje: — područje šuma i šumskog zemljišta na kršu u općinamai njihovim dijelovima. — uža područja šuma i šumskog zemljišta, način njihovautvrđivanja društvenim dogovorom koji zaključuju u zakonu predviđeni sudionici na razini zajednice općina. — gospodarenje užim područjem šuma i šumskim zemljištemod strane šumsko-gospodarske radne organizacije, osnivanje i suglasnosti na statusne promjene ovih organizacija (skupština općine). — obveza izrade Programa za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na užem području krša, postupak za donošenjei odobrenje programa. — osiguranje sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma na području krša, s time što osim organizacija udruženograda koje gospodare užim područjima šuma i šumskim zemljištemsredstva za prihvaćeni program osiguravaju i općine, Republikai Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na području krša na osnovi zaključnog društvenog dogovora. 2.4 Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na području krša Na nov način se utvrđuje: — obaveza osnivanja samoupravne interesne zajednice za unapređivanje šuma na području krša, u koju se učlanjuju organizacije udruženog rada iz zakonom utvrđenih zainteresiranih djelatnosti. — suglasno donošenje Odluke skupština zajednica općina o osnivanju samoupravne interesne zajednice, njenom sjedištu, načelima za organizaciju i međusobnim odnosima te obvezi plaćanja doprinosa, u koliko se ne zaključi samoupravni sporazumkoji bi regulirao ova pitanja. — zadaci Samoupravne interesne zajednice, način organizacije, upravljanja i odlučivanja, ostvarivanja programa rada i sredstva doprinosa. 2.5 Nadzor nad provedbom zakona i kaznene odredbe Najznačajnije novosti u odredbama su: — konkretnija i sistematičnija obrada nadležnosti organa šumarske inspekcije prema intencijama Zakona o nadležnosti organa Zajednica općina. — određenije utvrđivanje potrebne stručne spreme šumar skog inspektora. — kaznene odredbe određenije su vezane sa materijalnimpropisima, a visina kazni u skladu je sa usvojenim stavovima o jačanju zakonitosti i odgovarajućoj kaznenoj politici u našem društvu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 14 <-- 14 --> PDF |
2.6 Prelazne i završne odredbe Odredbama ove glave utvrđeni su rokovi za donošenje zakonom predviđenih društvenih dogovora, samoupravnih sporazuma i ostalih propisa i mjera za provedbu zakona te odredbe o važnosti određenih dosadašnjih propisa i mjera odnosno način privremenog uređenja pojedinih pitanja, dok se ne donesu predviđeni propisi, akti i mjere na osnovi novoga Zakona. — Posebno je značajno spomenuti da je rok za utvrđivanješumsko-gospodarskih područja 9 mjeseci, rok za zaključenje samoupravnog sporazuma o osnivanju samoupravne interesne zajednice za unapređivanje šuma na kršu 1 godina dana, rok za zaključenje društvenog dogovora o osiguranju sredstava za reprodukciju i zaštitu šuma na kršu godinu dana, sve od stupanja na snagu ovoga zakona. 3. Zaključak Novi Zakon o šumama regulira veoma značajna područjagospodarenja i upravljanja šumama sa svim elementima održavanja, zaštite, korištenja i reprodukcije šuma. On će međutim, u značajnoj mjeri poslužiti i kao važan činilac i pomoć pri organiziranju udruženog rada u šumarstvu na načelima Ustava i Zakona o udruženom radu, uvažavajući u punoj mjeri prava radnika u šumsko-go spo dar skini organizacijama, ali i uz respektiranje njihovih obaveza koje proizlaze iz odredaba ovoga zakona, a posebno u odnosu na racionalno gospodarenje i upravljanjeovim prirodnim bogatstvom i potrebama za njegovim stalnim reproduciranjem. Donošenjem ovoga zakona nije završena aktivnost radnih ljudi u šumsko-gospodarskim i društveno-političkim organizacijama i zajednicama. Dapače, ta se aktivnost nastavlja ostvarivanjem procesadruštvenog dogovaranja i samoupravnog sporazumijevanja, da bi se u predviđenim rokovima što adekvatnije provele zakonske odredbe o osnivanju šumsko-gospodarskih područja i užih područjašuma i šumskog zemljišta na kršu, usklađivanje šumsko-gospodarskih organizacija i uopće osiguralo provođenje Zakona o udruženom radu u oblasti šumarstva, osnivanjem osnovnih organizacija udruženog rada, Samoupravne interesne zajednice za unapređivanje šuma na kršu, uspostavljanjem dohodovnih odnosa i povezivanje u cjelovit sistem udruženog rada u reprodukcijskimcjelinama, razrada sistema reprodukcije šuma, identifikacija i korištenje rente i još neka otvorena pitanja. Usvajanjem Zakona o šumama stvoreni su neophodni uvjeti za provođenje naznačenih akcija i zadataka. TOMISLAV KRNJ AK, dipl. ini. šum. glavni inspektor za šumarstvo i lovstvo SR Hrvatske 228 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE! |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 20 <-- 20 --> PDF |
proizvodima i papirom — Zagreb, Republička zajednica za znanstveni rad i skupština zajednice općina. Prije zaključivanja društvenog dogovora iz stava 1. ovoga člana skupština zajednice općina pribavit će mišljenje općinskih skupština. Clan 15. Izvršno vijeće Sabora može pojedine šume i šumska zemljišta izdvojiti iz šumskogospodarskog područja ako to zahtijeva opći interes. Smatra se da postoji opći interes prema ovom zakonu: 1. ako je šuma ili šumsko zemljište potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja, za građenje objekata odnosno izvođenje radova u skladu s urbanističkim uvjetima, za građenje objekata za zaštitu od poplava ili za privođenje drugoj kulturi koja daje veću korist društvenoj zajednici; 2. ako se izdvajanje vrši za potrebe znanstvenog rada ili nastave; 3. ako se izdvajanje vrši za potrebe Jugoslavenske narodne armije ili općenarodne obrane. Opći interes iz stava 1. ovoga člana utvrđuje se na način i u postupku propisanom Zakonom o eksproprijaciji. Član 16. Šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu koja su obuhvaćena šumskogospodarskim područjem gospodari jedna šumskogospodarska radna organizacija (u daljem tekstu: šumskogospodarska organizacija). Šumskogospodarsku organizaciju iz stava 1. ovoga člana osniva skupština odnosno skupštine zajednica općina. Sa statusne promjene šumskogospodarske organizacije (podjelu, spajanje, pripajanje i druge promjene) potrebna je suglasnost skupštine zajednice općina na čijem području je sjedište te organizacije. Član 17. Radnici imaju pravo i dužnost da dio šumskogospodarske organizacije organiziraju kao osnovnu organizaciju udruženog rada, radi gospodarenja i upravljanja jednom ili više gospodarskih jedinica pod uvjetima određenim zakonom i mjerilima iz člana 18. ovoga zakona, ako zajedno s radnicima u ostalim osnovnim organizacijama udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije ostvaruju ukupnu reprodukciju na jedinstvenom šumskogospodarskom području predviđenu šumskogospodarskom osnovom područja. Član 18. Društvenim dogovorom sudionika iz stava 1. člana 14. ovoga zakona pobliže će se razraditi mjerila za primjenjivanje zakonom utvrđenih uvjeta za osnivanje osnovnih organizacija udruženog rada u djelatnosti šumarstva. Član 19. Raspored šuma i šumskih zemljišta između osnovnih organizacija udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije vrši se po gospodarskim jedinicama i njihovoj vrijednosti na osnovi samoupravnog sporazuma o rasporedu sredstava, prava i obveza. Šumskogospodarskom osnovom područja utvrđuje se vrijednost šuma i šumskih zemljišta na šumskogospodarskom području, kaou pojedinoj osnovnoj organizaciji udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Član 20. Radnici u osnovnim organizacijama udruženog rada šumskogospodarske organizacije upravljaju šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu na način propisan ovim zakonom. Član 21. Radnici u osnovnpj organizaciji udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije mogu donijeti odluku o izdvajanju iz sastava organizacije pod uvjetima utvrđenim zakonom, ako je izmijenjeno postojeće ili utvrđeno novo šumskogospodarsko područje. Član 22. Stručne poslove u gospodarenju šumama na pripremi rada, organizaciji i rukovođenju izvođenja šumarskih radova i nadzoru nad izvršenjem tih radova mogu, u pravilu, obavljati radnici sa završenim šumarskim fakultetom. Za obavljanje određenih specijaliziranih poslova u gospodarenju šumama na razini šumskogospodarskog područja, šumskogospodarska organizacija treba imati odgovarajući broj radnika s visokom stručnom spremom — specijalista iz određenih područja. Član 23. Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove područja. Šumskogospodarska osnova područja mora polaziti od općekorisnih funkcija i racionalnog korištenja proizvodnih mogućnosti šuma, vodeći računa o općem razvoju šumskogospodarskog područja, industriji za preradu drveta i o drugim djelatnostima te o značenju šuma za oblikovanje kulture područja i stvaranju prirodne ravnoteže u prostoru. U šumskogospodarskoj osnovi područja mora biti utvrđena ekološka, proizvodna i ekonomska podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Šumskogospodarska osnova područja mora biti ekonomski uravnotežena za vrijeme od 20 godina, a orijentaciono za daljih 20 godina. Član 24. Šumskogospodarsku osnovu područja donosi šumskogospodarska organizacija koja gospodari šumskogospodarskim područjem, a odobrava je Izvršno vijeće Sabora na temelju prijedloga republičkog organa uprave nadležnog za poslove šumarstva. Republički organ iz stava 1. ovoga člana podnosi prijedlog na osnovi mišljenja svoje stručne komisije i po pribavljenom mišljenju općinskih skupština na području kojih se nalaze šume i šumska zemljišta tog šumskogospodarskog područja odnosno u dijelu koji se odnosi na šume s posebnom namjenom za vojne potrebe Jugoslavenske narodne armije i druge potrebe općenarodne obrane, nakon pribavljenog mišljenja Saveznog sekretarijata za narodne obranu odnosno republičkog organa uprave nadležnog za poslove narodne obrane. Izvršno vijeće Sabora dužno je u roku šest mjeseci od dana primitka šumskogospodarske osnove područja donijeti rješenje kojim daje ili uskraćuje odobrenje. Ako u tom roku ne donese rješenje, smatrat će se da je šumskogospodarska osnova područja odobrena. Troškove odobravanja šumskogospodarske osnove područja snosi šumskogospodarska organizacija koja je podnosi na odobrenje. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Član 25. Revizija šumskogospodarske osnove područja obavlja se redovito svakih 10 godina. Ako se u teku provedbe šumskogospodarske osnove područja ustanovi da su se trajno i bitno izmijenile činjenice i okolnosti na kojima se temelje njezine odredbe, šumskogospodarska organizacija mora obaviti izvanrednu reviziju osnove na način i po postupku koji važi za njezino donošenje. Član 26. Šumskogospodarska organizacija koja gospodari šumama i šumskim zemljištima nn šumskogospodarskom području, u skladu sa ciljevima i smjernicama šumskogospodarske osnove područja, donosi osnove gospodarenja kojima utvrđuje vrste i obujam radova za neposredno gospodarenje šumama i šumskim i drugim zemljištima u pojedinim gospodarskim jedinicama (u daljem tekstu: osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom). Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom donosi se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentaciono za daljih 10 godina (II. polurazdoblje) kao i za idućih 20 godina (II. gospodarsko razdoblje) prema redoslijedu utvrđenom u šumskogospodarskoj osnovi područja. Na osnovi prijedloga izvršnog vijeća općine, po prethodno pribavljenom mišljenju stručne komisije općinskog organa uprave nadležnog za poslove šumarstva, općinska skupština utvrđuje da li je osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom u skladu sa šumskogospodarskom osnovom područja. U stručnu komisiju imenuje se kao član i jedan član stručne komisije iz stava 2. člana 24. ovog zakona. Ako se osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosi na d´o šumskogospodarskog područja koji se prostire na području dviju Hi više općina, poslove iz stava 3. ovoga člaifa sporazumno obavljaju nadležne općinske skupštine i u tu svrhu sporazumno imenuju zajedničku stručnu komisiju. Troškove postupka za utvrđivanje usklađenosti osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom sa šumskogospodarskom osnovom područja snosi šumskogospodarska organizacija koja gospodari šumskogospodarskim područjem. Član 27. Šumskogospodarska organizacija i osnovne organizacije udruženog rada u njezinu sastavu dužne su za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca iduće godine donijeti godišnje planove gospodarenja najkasnije do 31. prosinca tekuće godine u skladu sa šumskogospodarskom osnovom područja odnosno s osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama. Član 28. U samoupravnom sporazumu o osnovama razvitka osnovne organizacije udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije utvrđuju prioritet, dirtfamiku i način financiranja radova za šumskogospodarsko područje kao cjelinu, uzimajući za temelj šumskogospodarsku osnovu područja. 3. GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA U DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU IZVAN ŠUMSKOGOSPODARSKOG PODRUČJA I ONIMA NA KOJE POSTOJI PRAVO VLASNIŠTVA Član 29. Šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu izvan šumskogospodarskog područja gospodari općina, ako na osnovi zakona tim šumama i šumskim zemljištima ne gospodare druge društveno- političke zajednice, organizacije udruženog rada ili druge društvene pravne osobe. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Općinska skupština može šume i šumska zemljišta iz stava 1. ovoga člana ili samo pojedine njihove dijelove dati ugovorom na gospodarenje organizaciji udruženog rada koja osigurava najbolje uvjete za gospodarenje tim šumama i zemljištima i za njihovo korištenje. Organizacije i organi iz stava 1. ovoga člana moraju imati vlastitu šumarsku službu prema opsegu gospodarenja šumama ili poslove gospodarenja šumama povjeriti šumskogospodarskoj organizaciji. Odredbe člana 19. ovoga zakona shodno se primjenjuju na šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu izvan šumskogospodarskog područja. Ćlan 30. Šumama i šumskim zemljištima na koje postoji pravo vlasništva gospodari njihov vlasnik na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom. Općinska skupština dužna je poduzimati mjere za održavanje, unapređivanje i zaštitu šuma na koje postoji pravo vlasništva. Pod mjerama za unapređivanje šuma razumijeva se donošenje programa za gospodarenje šumama, poboljšavanje stanja i sastava drvnog fonda te povećanje opsega prometnica i tehničke opremljenosti šuma. U svrhu poduzimanja mjera za unapređivanje i zaštitu šuma na osnovi programa za gospodarenje šumama, općinska skupština, u roku godine dana od dana stupanja na snagu programa za gospodarenje šumama, donijet će odluku o doprinosu vlasnika šuma i šumskog zemljišta uzimajući kao osnovicu katastarski prihod od šuma i šumskog zemljišta. Sredstva doprinosa vode se na posebnom računu za unapređivanje i zaštitu šuma općine. Član 31. Šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu izvan šumskogospodarskog područja i izvan užeg područja krša te šumama i šumskim zemljištima na koje postoji pravo vlasništva gospodari se na osnovi programa za gospodarenje šumama. Program za gospodarenje šumama donosi: 1. za šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu organizacija udruženog rada koja njima gospodari, a odobrava ga općinska skupština; 2. za šume i šumska zemljišta, kojima gospodari općina te šume i šumska zemljišta na koje postoji pravo vlasništva, općinska skupština. Općinska skupština odobrava odnosno domosi program za gospodarenje šumama na prijedlog izvršnog vijeća općine po prethodnom mišljenju stručne komisije iz stava 3. člana 26. ovoga zakona. Program za gospodarenje šumama donosi se za vrijeme od 10 godina, a orijentaciono za daljih 10 godina. Odredbe programa za gospodarenje šumama mogu se mijenjati i dopunjavati na način i po postupku određenom za njihovo donošenje. Republički sekretar nadležan za poslove šumarstva može propisati poseban nnčin izrade programa za gospodarenje šumama u društvenom vlasništvu kojih je površina veća od 250 hektara. Član 32. Općinska skupština može propisati šumskouzgojne mjere za gospodarenje šumama koje se moraju unijeti u program za gospodarenje šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 24 <-- 24 --> PDF |
4. GOSPODARENJE ZAŠTITNIM SUMAMA I ŠUMAMA S POSEBNOM NAMJENOM Clan 33. Šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom i programom za gospodarenje šumama mora se predvidjeti za zaštitne šume i za šume s posebnom namjenom način gospodarenja i regeneracije takvih šuma u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene kao i sa smjernicama i na način određen rješenjem o proglašenju zaštitne šume ili šume s posebnom namjenom. Član 34. Za šume i šumska zemljišta kojima gospodare organi narodne obrane, osim onih koja su namijenjena za vojne potrebe Jugoslavenske narodne armije, način gospodarenja propisuje republički organ nadležan za poslove narodne obrane u sporazumu s republičkim sekretarom nadležnim za poslove šumarstva. 5. DIVLJAČ U ŠUMI Član 35. Od divljači mogu se u šumi uzgajati samo one vrste i u onolikom broju koji ne smeta pravilnom gospodarenju šumom. Vrste i broj divljači u smislu stava 1. ovoga člana utvrđuju se šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom i programom za gospodarenje šumama, u skladu s propisima o lovstvu. 6. DOZNAKA I DOZVOLA ZA SJEČU Član 36. Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake stabla). U šumama na koje postoji pravo vlasništva, stabla, grane i dijelovi grana mogu se sjeći samo uz dozvolu općinskog organa uprave nadležnog za poslove šumarstva. Doznaku stabala u šumama kojima gospodare organizacije udruženog rada obavljaju te organizacije, a u ostalim šumama općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. Općinska skupština može doznaku stabala u ostalim šumama (stav 3. ovoga člana) povjeriti organizaciji udruženog rada koja gospodari šumama u društvenom vlasništvu, uz njezin pristanak. Redovnu doznaku stabala može obavljati samo šumarski inžinjer ili šumarski tehničar osposobljen za ovaj posao. Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, u slučaju čiste sječe panjača, makija, šikara i šibljaka, mogu se obilježavati samo površine na kojoj će se vršiti sječa. U šumama koje se prirodno obnavljaju sječa šume obavlja se, u pravilu, u doba mirovanja vegetacije. Vrijeme sječe utvrđuje se šumskogospodarskom osnovom područja i programom za gospodarenje šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 25 <-- 25 --> PDF |
7. ZAŠTITA ŠUMA Član 37. Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i vlasnici šuma dužni su poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetnika. Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama dužne su organizirati stalnu službu za nadzor nad šumama i za utvrđivanje njihovog zdravstvenog stanja i poduzimati redovne preventivne i represivne mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetnika. Clan 38. Zabranjeno je pustošiti šume, oštećivati i podbjeljivati stabla te sjeći rijetke vrste drveća. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je: krčenje i čista sječa šume; sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama; odsjecanje grana, dijelova grana ili kresan[ie lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama; paša; brst; žirenje; skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda; iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka i kamena; smolarenje. Član 39. Iznimno od odredaba stava 2. člana 38. ovoga zakona, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskom osnovom područja ili programom za gospodarenje šumama, organizacija koja gospodari šumom može samoupravnim općim aktom predvidjeti za svoje potrebe, kao i za potrebe građana uz naknadu, skupljanje šumskim plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa, pijeska, šljunka, kamena i smolarenje, a pašarenje i žirenje u šumama i na šumskim zemljištima, osim u šumama raznodobnih sjemenjača i plantažama i u šumama jednodobnih sjemenjača i panjača za vrijeme trajanja obnove i rasta mladika i kultura u prvom dobnom razredu, uz obavezno čuvanje stoke. Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama utvrđuju samoupravnim općim aktom vrstu šumskih plodova i sporednih šumskih proizvoda te uvjete pod kojima ih građani mogu skupljati u šumi, kao i način korištenja šume za odmor i rekreaciju. Samoupravni opći akt o iskorištavanju pijeska, šljunka i kamena iz stava 1. i samoupravni opći akt iz stava 2. ovoga člana donosi se uz suglasnost općinske skupštine. Za šume u društvenom vlasništvu kojima ne gospodare organizacije udruženog rada kao i za šume na koje postoji pravo vlasništva akt iz stava 1. ovoga člana donosi općinska skupština odnosno organ koji ona odredi. Član 40. Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti sušanj, mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama. Član 41. Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti: 1. u svrhu promjene vrsta drveća, sastoji uskih oblika šume, podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici, šumske prometnice, prosjeke, šumsko-građevinski objekti, lovni objekti i si.), ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja jedinicom ili programom za gospodarenje šumama; |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 26 <-- 26 --> PDF |
2. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi; 3. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje; 4. ako je to potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja; 5. ako je to potrebno radi građenja objekata ili izvođenja radova iz točke 1. stava 1. člana 15. ovoga zakona. Dozvolu iz stava 1. ovoga člana izdaje općinska skupština. Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljavanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi općinska skupštinfi. Član 42. U šumi i na šumskom zemljištu obuhvaćenim šumskogospodarskim područjem mogu se graditi objekti samo uz prethodnu dozvolu šumskogospodarske organizacije koja gospodari odnosnom šumom ili šumskim zemljištem i suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za poslove šumarstva. Odredba stava 1. ovoga člana ne odnosi se na izgradnju poslovnih objekata za potrebe šumskogospodarske organizacije. Član 43. Organizacije udruženog rada, organi koji gospodare šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara, urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda. Općinska skupština ili organ koji ona odredi naređuje koje se mjere iz stava 1. ovoga člana moraju poduzimati u šumama kojima ne gospodare organizacije udruženog rada. Član 44. Radi ostvarivanja zaštite šuma iz stava 1. člana 43. ovoga zakona, organizacije udruženog rada i organi koji gospodare šumama u društvenom vlasništvu dužni su osigurati neposredno čuvanje šuma. Čuvanje šuma vrši radnik koji ima najmanje stručnu spremu kvalificiranog šumarskog radnika — čuvar šume. Ako čuvar šume zateče u šumi osobu koja protupravno prisvaja šumsko drveće ili sporedne šumske proizvode ili vrši druge radnje protivne ovom zakonu, ima pravo: 1. zatražiti od nje osobnu kartu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe; 2. pregledati tu osobu, njezinu prtljagu ili prevozno sredstvo; 3. privremeno oduzeti protupravno prisvojeno drveće i dijelove drveta, sporedne šumske proizvode kao i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje. Čuvar šume, osim stručne spreme kvalificiranog radnika u šumarstvu, mora ispunjavati i druge uvjete određene zakonom i drugim propisima u vezi s društvenom samozaštitom. Samoupravnim općim aktom šumskogospodarske i druge organizacije ili organa koji gospodare šumama u društvenom vlasništvu |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 27 <-- 27 --> PDF |
utvrđuju se zadaci i način obavljanja dužnosti čuvanja šuma, način odijevanja i oznake, a isto tako oblik i sadržaj legitimacije čuvara šuma. Član 45. U šumi, ra šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neuosrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi organizacija udruženog rada koja gosoodari šumom i šumskim zemljištem odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta. Otvorenom vatrom, prema ovom zakonu, smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorija s osiguranim ložištem. Član 46. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti do 200 metara od ruba šume podizati vapnare, poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi. Organizacija udruženog rada i organi koji gospodare šumama dužni su smeće i otpatke skloniti odnosno odvesti iz šume, a nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od pravne ili fizičke osobe koja je to smeće ili otpatke odložila u šumu. 8. ŠUMSKE CESTE Član 47. Ceste koje služe prvenstveno za notrebe gospodarenja šumama, a vode se kao osnovna sredstva organizacija udruženog rada koje gospodare šumama, smatraju se šumskim cestama. Šumske ceste mogu koristiti i druge organizacije udruženog rada i građani pod uvjetima utvrđenim samoupravnim općim aktom organizacije udruženog rada čija su one osnovna sredstva i dužni su plaćati naknadu za njihovo korištenje. Visinu naknade iz stava 2. ovoga člana utvrđuje organizacija udruženog rada iz stava 1. ovoga člana uz suglasnost skupštine općine. Visina naknade može se utvrditi i ugovorom. Ako se šumska cesta koristi i za potrebe javnog saobraćaja, naknadu utvrđuju sporazumno šumskogospodarska organizacija i općinska skupština. 9. POPRATNICA Član 48. Drvo iz šume i drvo posječeno izvan šume može se izvesti, prevoziti, primiti na otpremu, preradu ili pohranu i prodavati odnosno kupovati samo ako je žigosano i ako je za drvo izdana popratnica. U šumama na koje postoji pravo vlasništva mogu se grane i dijelovi grana stavljati u promet samo ako je za njih izdana popratnica. Žigosanje drveta i izdavanje popratnica za drvo, prema stavu 1. ovoga člana, obavlja organizacija udruženog rada koja gospodari šumama. Za ostale šume u društvenom vlasništvu i za šume na koje postoji pravo vlasništva žigosanje drveta i izdavanje popratnica iz stava 1. i 2. ovoga člana obavlja organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva. Općinska skupština može poslove iz stava 3. ovoga člana povjeriti organizaciji udruženog rada koja gospodari šumama u društvenom vlasništvu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 36 <-- 36 --> PDF |
6. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zaštite šume od požara i narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se organizacija koja gospodari šumama ili vlasnik šume ne pridržava propisa odnosno naređenih mjera za zaštitu šuma od požara; 7. nadzirati provođenje i drugih mjera za zaštitu šuma određenim ovim zakonom (osiguranje šumskog reda, neposrednog čuvanja šume i dr.) ili propisa donesenih na osnovi njega; 8. obustaviti krčenje šume, sječu šume i druge radnje koje nisu u skladu s odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega; 9. privremeno oduzeti bespravno posječeno drvo i ostale dijelove stabla kao i druge bespravno prisvojene ili proizvedene šumske proizvode; 10. privremeno oduzeti šumske proizvode četinjača koje nisu okorane ili prskane, a za koje je koranje ili prskanje propisano; 11. narediti provedbu radova određenih šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama čije neizvršenje bi prouzročilo štetne posljedice; 12. narediti privremene mjere za sprečavanje štete u hitnom slučaju u kojem bi nastupila šteta za opći interes; 13. obavijestiti nadležne organe o zapaženim nepravilnostima i tražiti njihovo postupanje, ako sam nije ovlašten neposredno postupiti; 14. prikupiti potrebne podatke i obavještenja od odgovornih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba; 15. poduzeti i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima. Clan 86. Organ zajednice općina nadležan za poslove šumarske inspekcije, osim poslova određenih drugim propisima, nadzire: 1. provođenje šumskogospodarskih osnova područja; 2. usklađenost osnova gospodarenja gospodarskih jedinica sa šumskogospodarskim osnovama područja. Član 87. Republički šumarski inspektorat, osim poslova određenih drugim propisima: 1. prati i nadzire provođenje mjera i radova propisanih šumskogospodarskim osnovama područja i programima za gospodarenje šumama; 2. nadzire da li se zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom gospodari u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene; 3. prati i nadzire poduzete mjere preventivne zdravstvene zaštite šuma propisane šumskogospodarskim osnovama područja i programima za gospodarenje šumama; 4. nadzire da li se sredstva naknade za oduzeta ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta koriste u skladu s određenom namjenom; 5. vodi službene podatke o povredama odredaba ovoga zakona i drugih propisa iz oblasti šumarstva. Clan 88. Organizacije udruženog rada, druge društvene pravne osobe i građani, čiji rad podleži nadzoru šumarskog inspektora dužni su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebne podatke i obavještenja. Clan 89. Šumarski inspektor donosi rješenje o upravnoj, mjeri kad je za to ovlašten ovim zakonom. 250 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovoga člana ne zadržava izvršenje rješenja. Šumarski inspektor, protiv čijeg rješenja je izjavljena žalba, može odgoditi izvršenje rješenja ako bi prouzrokovalo opasnost po ljude ili štetu koja bi se teško mogla popraviti. Član 90. Šumarski inspektor mora imati završen šumarski fakultet, položen stručni ispit za šumarskog inspektora i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u oblasti šumarstva. Šumarski inspektor dužan je pri obavljanju svoje dužnosti imati legitimaciju kojom se dokazuje njegovo svojstvo šumarskog inspektora. VII. KAZNENE ODREDBE Član 91. Novčanom kaznom od 50.000 do 1,000.000 dinara kaznit će se za privredni prijestup organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba: 1. ako ne izvrši pošumljavanje u određenom roku (član 10); 2. ako gospodari šumskogospodarskim područjem protivno šumskogospodarskoj osnovi odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene šumskogospodarskom osnovom područja (član 24); 3. ako gospodari gospodarskom jedinicom protivno osnovi gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno ne izvršava mjere ili radnje određene osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom (član 26); 4. Ako počini ili dozvoli pustošenje šume, oštećivanje ili podbjeljivanje stabala, krčenje ili čistu sječu šume protivno odredbama stava 1. i 2. člana 38. ovoga zakona; 5. ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje ili čista sječa ne koristi u svrhu radi koje je izdana dozvola (član 41. stav 1); 6. ako sredstva naknade dobivena za oduzeta ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta ne koristi u svrhu reprodukcije šuma (član 55. stav 4); 7. ako prilikom izgradnje dalekovoda ili sličnih objekata u šumi odredi trase dalekovoda odnosno sličnog objekta, način ili vrijeme sječe šume protivno odredbi stava 2. člana 59. ovoga zakona; 8. ako ne obračunava i ne izdvaja sredstva za reprodukciju šuma (član 65. stav 2); 9. ako sredstva za reprodukciju šuma koristi protivno odredbi člana 66. ovoga zakona; 10. ako u određenom roku ne podnese nadležnom organu na odobrenje šumskogospodarsku osnovu područja ili ne uskladi postojeće osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (član 105). Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 3000 do 30.000 dinara. Ako su privrednim prijestupom iz stava 1. ovoga člana prouzrokovane osobito teške posljedice, može se organizaciji udruženog rada ili drugoj društvenoj pravnoj osobi izreći kazna do deseterostrukog iznosa učinjene štete odnosno neizvršene obaveze. """´ ~m$5W Član 92. Novčanom kaznom od 30.000 do 500.000 dinara kaznit će se privredni prijestup organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba: |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 38 <-- 38 --> PDF |
1. ako u određenom roku ne obavi redovnu ili izvanrednu reviziju šumskogospodarske osnove područja (član 25); 2. ako gospodari šumskogospodarskim područjem protivno godišnjem planu gospodarenja odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene godišnjim planom gospodarenja (član 27); 3. ako gospodari šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu izvan šumskogospodarskog područja i izvan užeg područja krša protivno programu za gospodarenje šumama odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene programom za gospodarenje šumama član 31); 4. ako ne poduzme mjere za zaštitu šuma ili ne organizira stalnu službu za nadzor i utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma ili ne poduzima redovne preventivne ili represivne mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetnika (član 37); 5. ako počini ili dozvoli sječu stabala u mladim sastojinama i kulturama, odsjecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika (član 38. stav 2); 6. ako u šumi, na šumskom zemljištu ili na zemljištu u neposrednoj blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama člana 45. ovoga zakona; 7. ako podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugi objekt s otvorenim ognjištem protivno odredbama stava 1. člana 46. ovoga zakona; 8. ako gospodari užim područjem krša protivno programu za gospodarenje šumama odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene programom za gospodarenje šumama (član 71); 9. ako u određenom roku ne podnese nadležnom organu na odobrenje program za gospodarenje šumama na užem području krša (član 105); 10. ako u određenom roku ne donese program za gospodarenje šumama izvan šumskogospodarskog područja ili izvan užeg područja krša (član 106); 11. ako ne obavi reviziju odnosno ne obnovi postojeće gospodarske osnove (uređajne elaborate) gospodarskih jedinica (član 107. stav 1); 12. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja gospodarskom jedinicom ili gospodari protivno planu gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene godišnjim planom gospodarenja gospodarskom jedinicom (član 107. stav 2); 13. ako gospodari protivno godišnjem planu gospodarenja odnosno ne izvršava radnje i mjere određene godišnjim planom gospodarenja (član 108). Za privredni prijestup iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 2000 do 20.000 dinara. Član 93. Novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba: 1. ako obavlja ili dopusti sječu stabala u šumi bez prethodne doznake stabala (član 36. stav 1); 2. ako počini ili dozvoli sječu rijetkih vrsta drveća, pašu, brst, žirenje, skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine, šumskih plodova ili drugih sporednih šumskih proizvoda ili iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka, kamena ili smolarenje (član 38); 3. ako protivno samoupravnim općim aktima dozvoli skupljanje šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda ili iskorištavanje humusa, pijeska, šljunka, kamena, smolarenje, pašu ili žirenje (član 39. stav 1. i 3); |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 39 <-- 39 --> PDF |
4. ako koristi ili dozvoli korištenje šumskih cesta protivno uvjetima utvrđenim samoupravnim općim aktom (član 47. stav 2); 5. ako drvo iz šume i^i drvo posječeno izvan šume izvozi, prevozi, primi na otpremu, preradu ili pohranu ili prodaje odnosno kupuje drvo nežlgosano ili bez popratnice (član 48. stav 1). Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi kaznom od 2000 do 15.000 dinara. Član 94. Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 dinara kaznit će se za pre kršaj organizacija udruženog rada ili druga društvena pravna osoba: 1. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja (član 27); 2. ako nema vlastitu šumarsku službu (član 29. stav 3); 3. ako poslove redovne doznake stabala ne obavlja radnik s propisanom stručnom spremom (član 36. stav 5); 4. ako podiže ili dopusti podizanje objekata u šumi ili na šumskom zemljištu protivno odredbama stava 1. člana 42. ovoga zakona; 5. ako ne osigura zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja ili drugih protupravnih radnji, ili ne poduzima potrebne mjere ili radnje za zaštitu šuma od požara ili ne osigura provedbu šumskog reda (član 43. stav 1); 6. ako ne osigura neposredno čuvanje šuma (član 44); 7. ako odlaže i!i dozvoli odlaganje smeća ili otpadaka u šumi ili ne skloni odnosno odveze odloženo smeće ili otpatke ( član 46); 8. ako šumarskog inspektora onemogućuje u obavljanju nadzora ili mu ne pruža potrebne podatke ili obavještenja (član 88); 9. ako ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 89. stav 1. i 2); 10. ako do određenog roka ne dostavi nadležnom organu podatke u svrhu utvrđivanja šumskogospodarskih područja odnosno užih područja krša (član 99); 11. ako u određenom roku ne donese godišnji plan gospodarenja za neuređene šume (član 108. stav 1); 12. ako u određenom roku ne uskladi svoje samoupravne opće akte (član 112). Za prekršaj iz stava 1. ovoga člana kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji udruženog rada ili u drugoj društvenoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 1000 do 2000 dinara. Član 95. Novčanom kaznom od 1000 do 20.000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin: 1. ako siječe ili dozvoli sječu stabala u šumi bez prethodnog odabiranja i obilježavanja (doznake stabala) ili sječu stabala, grana ili dijelova grana bez dozvole (član 36. stav 1. i 2); 2. ako počini ili dozvoli krčenje ili čistu sječu šume, oštećivanje stabala, sječu rijetkih vrsta drveća, sječu stabala u mlađim sastojinama i kulturama, odsjecanje grana, dijelova grana, kresanje lisnika, pašu, brst, žirenje, skupljanje i odvažanje šušnja, mahovine, šumskih plodova ili drugih sporednih šumskih proizvoda ili iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka, kamena ili smolarenje (član 38); 3. ako napasuje stoku, skuplja ili odvozi sušanj, mahovinu ili druge sporedne šumske proizvode protivno uvjetima i načinu određenom u programu za gospodarenje šumama (član 40); |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 40 <-- 40 --> PDF |
4. ako koristi šumsku cestu protivno odredbama stava 2. člana 47. ovoga zakona; 5. ako drvo iz šume ili drvo posječeno izvan šume izvozi, prevozi, primi na otpremu, preradu ili poliranu ili prodaje odnosno kupuje drvo nežigosano ili bez popratnice ili grane ili dijelove grana stavlja u promet bez popratnice (član 48. stav 1. i 2); 6. ako u svrhu protupravnog prisvajanja u šumi obori jedno ili više stabala ili dijelove stabla, a takva radnja ne predstavlja krivično djelo. Za prekršaj iz točke 6. stava 1. ovoga člana u ponovljenom slučaju može se izreći kazna zatvora u trajanju do 30 dana. Član 96. Novčanom kaznom od 500 do 2000 dinara kaznit će se za prekršaj građanin: 1. ako ne izvrši pošumljavanje u određenom roku (član 10); 2. ako gospodari šumom ili šumskim zemljištem protivno programu za gospodarenje šumama odnosno ne izvršava radnje ili mjere određene programom za gospodarenje šumama (član 31); 3. ako u šumi posiječe stabla bez njihovog odabiranja i obilježavanja (doznake stabala) ili posiječe stabla, grane ili dijelove grana bez dozvole za vlastite potrebe ogrijeva (član 36. stav 1. i 2); 4. ako ne poduzme mjere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogodan, biljnih bolesti ili štetnika (član 37. stav 1); 5. ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje ili čista sječa ne koristi u svrhu radi koje je izdana dozvola (član 41. stav 1); 6. ako u šumi ne poduzima naređene mjere zaštite (član 43. stav 2); 7. ako u šumi, na šumskom zemljištu ili na zemljištu u neposrednoj blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama člana 45. ovoga zakona; 8. ako u šumi i na udaljenosti do 200 metara od ruba šume podigne ili dozvoli podizanje vapnare, poljske ciglane ili drugi objekt s otvorenim ognjištem, odloži ili dozvoli odlaganje smeća ili otpadaka u šumi (član 46. stav 1); 9. ako šumarskog inspektora onemogućuje u obavljanju nadzora ili mu ne pruža potrebne podatke ili obavještenja (član 88); 10. ako ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 89. stav 1. i 2). Clan 97. Kaznit će se na licu mjesta za prekršaj građanin: 1. ako u šumi napasuje stoku ili skuplja ili odvozi sušanj, mahovinu, šumske plodove ili druge sporedne šumske proizvode (član 38), novčanom kaznom od 200 dinara; 2. ako u šumi odlaže smeće ili otpatke (član 46. stav 1), novčanom kaznom od 500 dinara; 3. ako stavlja u promet posječena stabla, nežigosana ili bez popratnice ili grane ili dijelove grana bez popratnice (član 48. stav 1. i 2), novčanom kaznom od 1000 dinara. Novčanu kaznu na licu mjesta prema stavu 1. ovoga člana može naplatiti šumarski inspektor. Novčanu kaznu iz točke 3. stava 1. ovoga člana može naplatiti i tržni inspektor. Član 98. Uz kaznu za počinjeni privredni prijestup iz točke 4. stava 1. člana 91. i za prekršaj iz točke 1, 2. i 5. stava 1. člana 93. ovoga zakona i prekršaj iz točke 1, 2, 5. i 6. člana 95. ovoga zakona može se izreći za254 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 41 <-- 41 --> PDF |
štitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje ili su nastali izvršenjem privrednog prijestupa odnosno prekršaja. Uz kaznu za počinjeni privredni prijestup iz člana 91. i 92. i prekršaj iz člana 93. i 95. ovoga zakona, može se izreći zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi postignute izvršenjem privrednog prijestupa odnosno prekršaja. VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 99. U svrhu utvrđivanja šumskogospodarskih područja, šumskogospodarske organizacije koje gospodare šumama i šumskim i drugim zemljištima u društvenom vlasništvu na kontinentalnom području dužne su dostaviti u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona republičkom organu uprave nadležnom za poslove šumarstva osnovne podatke prema obrascima propisanim Pravilnikom o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (»Narodne novine«, broj 13/76). Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim i drugim zemljištima u društvenom vlasništvu na području općina iz stava 2. člana 68. ovoga zakona dostavit će podatke iz stava 1. ovoga člana u istom roku organu uprave za poslove šumarstva nadležne zajednice općina, radi utvrđivanja užih područja krša. Član 100. Ako se društveni dogovori iz stava 1. člana 14. i stava 2. člana 69. ovoga zakona ne zaključe u roku devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona, Vijeće udruženog rada Sabora utvrdit će šumskogospodarska područja, a skupštine zajednica općina utvrdit će uža područja krša u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 101. Dok se ne donese zakon iz stava 3. člana 65. ovoga zakona sredstva za reprodukciju šuma izdvajat će se i koristiti prema propisima o amortizaciji šuma. Član 102. Ako se društveni dogovor o osiguranju sredstava za reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša iz člana 72. ovoga zakona ne zaključi u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, zakonom će se utvrditi visina učešća društveno-političkih zajednica i Samoupravne interesne zajednice iz člana 73. ovoga zakona o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara Te odnosi od zajedničkog i općeg interesa u ostvarivanju programa za gospodarenje šumama na području krša. Član 103. Ako organizacije udruženog rada ne zaključe samoupravni sporazum o osnivanju Samoupravne interesne zajednice iz stava 2. člana 76. ovoga zakona u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, odluku o osnivanju te interesne zajednice donijet će skupštine zajednice općina na području krša. Član 104. Do stupanja na snagu društvenog dogovora i samoupravnog sporazuma odnosno zakona i odluka iz člana 102. i 103. ovoga zakona, dio sredstava za reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša osigurava Republika na osnovi propisa o sredstvima budžeta 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 42 <-- 42 --> PDF |
financiranju općih društvenih i zajedničkih potreba, a u preostalom dijelu sredstava se osiguravaju na osnovi odluka skupština općina na području krša. Član 105. Šumskogospodarske osnove područja i programi za gospodarenje šumama na užem području krša imaju se podnijeti na odobrenje nadležnim organima u roku šest mjeseci od dana utvrđenog šumskogospodarskog područja i užeg područja krša. U istom roku uskladit će se i postojeće osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama. Član 106. Programi za gospodarenje šumama iz točke 1. i 2. stava 2. člana 31. ovoga zakona moraju se donijeti najkasnije u roku tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 107. Do donošenja šumskogospodarskih osnova područja, šumama i šumskim zemljištima gospodarit će se prema postojećim gospodarskim osnovama (uređajnim elaboratima) gospodarskih jedinica. Ako do donošenja šumskogospodarskih osnova Dodručja njihova važnost istckne, moraju se revidirati odnosno obnoviti. Iznimno cd odredbe stava 1. ovoga člana, ako ne postoji mogućnost pravovremene revizije odnosno obnove postojećih gospodarskih osnova gospodarskih jedinica, organizacije udruženog rada u šumarstvu obavezno donose godišnje planove gospodarenja gospodarskim jedinicama najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu. Prema godišnjim planovima gospodarenja gospodarskom jedinicom može se gospodariti najduže kroz dvije godine. Član 108. Do stupanja na snagu šumskogospodarske osnove područja, osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje šumama, neuređenim šumama gospodarit će se na osnovi godišnjih planova gospodarenja, koji se donose u roku iz stava 2. člana 107. ovoga zakona. Gcđ.´šnjim planom gospodarenja moraju se obuhvatiti opseg sječe i šumskouzgojni i drugi radovi potrebni za redovno gospodarenje. Član 109. Reviziju i obnovu postojećih gospodarskih osnova i godišnje planove gospodarenja iz člana 107. i 108. ovoga zakona odobrava općinska skupština nakon pribavljenog mišljenja stručne komisije. Ako se šume i šumska zemljišta prostiru na području dviju ili više općina, akte iz stava 1. ovoga člana sporazumno odobravaju skupštine tih općina. Član 110. Na reviziju i obnovu gospodarskih osnova i donošenje godišnjih planova gospodarenja odgovarajuće se primjenjuju odredbe Pravilnika o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (»Narodne novine«, broj 13/76). Član 111. Ovlašćuje se republički sekretar nadležan za poslove šumarstva da donese potanje propise o izradi šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama (član 23, 26. i 31), odabiranju i obilježavanju drva (doznaci stabala) i popratnici (član 36. i 48), šumskom redu (član 43), mjerilima za utvrđivanje vrijednosti šuma (član 56), šumskoodštetnom cjeniku (član 61) i legitimaciji šumarskog inspektora (član 90. stav 2). |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Clan 112. Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima dužne su u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu pojedinih propisa donesenih na temelju člana 111. ovoga zakona uskladiti svoje samoupravne opće akte. Član 113. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti: 1. Osnovni zakon u šumama (»Službeni list SFRJ«, br. 26/65 i »Narodne novine«, br. 52/71 i 52/73); 2. Zakon o šumama (»Narodne novine«, br. 19/67); 3. Odredbe člana 5. Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlaraim zauzećem (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini (»Narodr.e novine«, br. 31/58) kojima je uređeno pitanje priznavanja odnosno nepriznavanja prava vlasništva na šumama i šumskom zemljištu zauzetom od strane građana do 6. travnja 1941; 4. Odredbe člana 113. i 114. Osnovnog zakona o iskorištavanju poneprivrednog zemljišta (»Službeni list SFRJ«, br. 25/65 i 12´72 i »Narodne novine«, br. 52/73). Član 114. Danom stupanja na snagu društvenog dogovora odnosno akta o utvrđenju šumskogospodarskih područja iz člana 14. ovoga zakona prestaje važiti Rješenje o osnivanju šumskoprivrednih područja (»Narodne novine«, br. 23/69). Član 115. Do stupanja na snagu propisa donesenih na temelju člana 111. ovoga zakona ostaju na snazi: 1. Pravilnik o žigosanju drva i izdavanju popratnica za drvo (»Narodne novine«, br. 47/62 i 43/63); 2. Pravilnik o legitimaciji šumarskog inspektora (»Narodne novine«, br. 13 68); 3. Pravilnik o šumskom redu (»Narodne novine«, br. 5/69); 4. Pravilnik o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (»Narodne novine«, br. 13´76). Član 116. Ovaj zakon stupa na snagu osinoga dana nakon objave u Narod nim novinama«". Broj: 2105-1977 Zagreb, 20. travnja 1977. SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća udruženog rada Predsjednik Sabora J o z o F e t o v i ć, v. r. dr I v o P e r i š i n, v. r. Predsjednik Vijeća općina Neda Andrić, v. r. Zamjenjuje predsjednika Društveno-političkog vijeća potpredsjednik Mato Orešić, v. r. * Ovaj Zakon objavljen je u Narodnim novinama br. 20 od 23. svibnja 1977, |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE ZAGREB 1977 ´ SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Upravo je izišao iz tiska — u izdanju Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske — novi ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE, kako su ga objavile Narodne novine SRH u broju 20 od 23. V. 1977. g. U ovoj pravno-stručnoj publikaciji, uz cjeloviti tekst zakona, uvodnu je riječ napisao ing. T. Krnjak, glavni inspektor za šumarstvo SRH. Radi boljeg, praktičnijeg i bržeg snalaženja zakonu je dodano, posebno sastavljeno, KAZALO POJMOVA — indeks stručnih termina. Knjižica je džepnog formata 14 x 20 cm, povezana tvrdim koricama s platnenim hrbatom i obuhvaća 56 stranica. Prodajna cijena, zajedno s pakovanjem i poštarinom iznosi 40.— din. Narudžbe prima i isporučuje: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 Telefoni: 444-206 i 449-686 Bankovni račun: 30102-678-6249 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 35 <-- 35 --> PDF |
V. ISKORIŠTAVANJE SIROVINA ZA PRIMARNU PRERADU DRVETA Clan 82. Prije razmatranja i donošenja elaborata o društvenoj i ekonomskoj opravdanosti osnivanja radne organizacije za primarnu preradu drveta, osnivač je dužan pribaviti mišljenje Privredne komore Hrvatske o mogućnostima opskrbe potrebnom drvnom masom s područja Republike. Osnivač je dužan pribaviti mišljenje iz stava 1. ovoga člana i u slučaju izgradnje novog dijela radne organizacije, proširenja njezine djelatnosti ili povećanja kapaciteta. VI. NADZOR Clan 83. Nadzor nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega obavljaju općinski organi nadležni za poslove šumarske inspekcije, organi zajednica općina nadležni za poslove šumarske inspekcije i Inspektorat za šumarstvo i lovstvo (u daljem tekstu: Republički šumarski inspektorat). Član 84. Poslove šumarske inspekcije obavlja šumarski inspektor. Član 85. Općinski organ nadležan za poslove šumarske inspekcije obavlja neposredno poslove nadzora, ako pojedini poslovi nisu stavljeni u nadležnost organa inspecije za šumarstvo širih društveno-političkih zajednica. Općinski inspektor za šumarstvo ovlašten je: 1. nadzirati neposrednu provedbu odredaba šumskogospodarske osnove u dijelu šumskogospodarskog područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama, programa za gospodarenje šumama, provedbenih planova i godišnjih planova gospodarenja; 2. pregledati sve šumske radove, objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se drvo siječe, uskladištava, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet te sredstva u kojima se drvo prevozi; 3. pregledati šumskogospodarsku osnovu područja, osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programe za gospodarenje šumama, godišnje planove gospodarenja, samoupravne opće akte, poslovne knjige i druge isprave koje se odnose na gospodarenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištima; 4. zahtijevati podatke i obavijesti o izvršenim radovima na reprodukciji i iskorištavanju šuma, o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na uređivanju šuma, o stručnim službama, kao i druge podatke, radi utvrđivanja da li je gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u skladu s odredabama ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega; 5. nadzirati kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjere za suzbijanje biljnih bolesti i štetnika i narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se organizacija koja gospodari šumama ili vlasnik šume ne pridržavaju propisa i naređenih mjera za zdravstvenu zaštitu šuma; |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 34 <-- 34 --> PDF |
4. izvedbu radova na preventivnoj zaštiti šuma od požara (čišćenje šuma, prosjeke i osmatračnice); 5. izradu programa za gospodarenje šumama za uža područja krša (radovi na uređivanju šuma). Ćlan 78. Statutom Samoupravne interesne zajednice, u skladu sa samoupravnim sporazumom o njezinu osnivanju, utvrđuju se osobito: 1. poslovi od zajedničkog interesa za njezine članove; 2. zadaci organizacija; 3. način odlučivanja; 4. broj delegata u skupštini zajednice, način njihovog izbora, vrijeme trajanja njihovog mandata, njihova prava, dužnosti i odgovornost te način njihova opoziva; 5. organi koje bira skupština, njihova prava, dužnosti i odgovornost, način izbora i opoziva i vrijeme trajanja mandata; 6. način ostvarivanja unutrašnje kontrole nad radom svojih organa; 7. način obavještavanja javnosti o svom radu; 8. način ostvarivanja programa rada iz člana 77. ovoga zakona; 9. način obavljanja stručnih, administrativnih i drugih poslova za svoje potrebe. Statut Samoupravne interesne zajednice potvrđuje skupština zajednice općina njenog sjedišta uz prethodno pribavljeno mišljenje ostalih skupština zajednica općina na području krša. Član 79. Poslovima Samoupravne interesne zajednice upravlja skupština zajednice, koju čine delegati članova. Skupština Samoupravne interesne zajednice: 1. donosi sastut i druge opće akte; 2. donosi program rada; 3. razmatra stanje i poduzima mjere za usklađivanje međusobnih interesa članova; 4. utvrđuje financijski plan i donosi završni račun; 5. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, samoupravnim sporazumom o osnivanju i statutom. Član 80. Radi osiguravanja sredstava za zadatke iz člana 77. ovoga zakona, članovi Samoupravne interesne zajednice udružuju sredstva plaćanjem doprinosa iz dohotka. Visinu sredstava doprinosa utvrđuju članovi Samoupravne interesne zajednice samoupravnim sporazumom u skladu s potrebama za ostvarivanje programa rada iz člana 77. ovoga zakona. Član 81. Ako se u Samoupravnoj interesnoj zajednici ne donese program rada, odluka o visini sredstava doprinosa ili odluka o nekom drugom pitanju bitnom za rad zajednice, skupštine zajednica općina na području krša donijet će suglasno odluku o privremenom rješenju takvog pitanja. Samoupravna interesna zajednica dužna je donijeti program rada ili drugu odluku najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu odluke skupština zajednica općina iz stava 1. ovoga člana. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— Organizacije koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu izvan šumsko-gospodarskog područjamoraju imati vlastitu šumarsku službu prema opsegu gospodarenja šumama ili će stručne poslove povjeriti šumsko-gospodarS´koj organizaciji. — Šumama i šumskim zemljištem u građanskom vlasništvu gospodari njihov vlasnik, a općinska skupština je obavezna da donese Program za gospodarenje ovim šumama i da nadzire provedbu mjera za održavanje, unapređivanje i zaštitu šuma predviđenih programom, te je ovlaštena da donese odluku o doprinosu vlasnika šuma za financiranje izrade i provedbe programa. — Uzgoj divljači u šumi mora se uskladiti sa zahtjevimapravilnog gospodarenja šumama. — Redovnu doznaku stabala za sječu mogu obavljati samo šumarski inženjeri ili šumarski tehničari osposobljeni z& ovaj posao. — Zabranjena je sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama te odsjecanje grana i njihovih dijelova, ako to nije šumsko- gospodarskom osnovom predviđeno. — Propisano je neposredno čuvanje šuma u društvenom vlasništvu, potrebna stručna sprema čuvara šuma, te njegova prava u vršenju dužnosti. — Utvrđena je kategorija šumskih cesta, te prava i obveze šumsko-gospodarske organizacije i drugih organizacija udruženograda, općine i građana, koje proizlaze iz korištenja šumskih cesta. — U domeni imovinsko-pravnih odnosa utvrđena je nemogućnost sticanja prava vlasništva na šumama i šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu dospjelošću, a uveden je i institut tzv. »prava prvokupa« od strane organizacija udruženog rađa i drugih društveno pravnih osoba u slučaju kada vlasnik šume ili šumskog zemljišta u građanskom vlasništvu želi šumu ili šumsko zemljište prodati, te je propisan postupak radi ostvarenja ovoga instituta. — Regulirana su prava šumsko-gospodarske i druge organizacije udruženog rada za oduzela ili ograničena prava u pogledušuma i šumskog zemljišta na ustavnim načelima, kojim se osigurava da uvjeti rada ne budu pogoršani. — Na novini osnovama se osiguravaju sredstva za reprodukciju šuma iz ukupnog prihoda osnovnih organizacija udruženograda, vodeći računa o potrebama utvrđenim šumsko-gospodarskom osnovom područja i udruživanjem ovih sredstava za potrebejednostavne reprodukcije šuma na čitavom šumsko-gospodarskompodručju. — Predviđeno je da se dio dohotka, koji predstavlja rezultat rada u izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima ili izuzetnih pogodnosti na tržištu ili drugih izuzetnih pogodnosti u stjecanjudohotka utvrđuje i koristi na način propisan posebnim zakonom. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— Gospodarenje šumama i šum. zemljištima utvrđeno je kao djelatnost od posebnog društvenog interesa, a ostvarivanje ovoga interesa ostvaruje se na način utvrđen ovim zakonom. — Značajno je i razvrstavanje šuma prema njihovoj namjeni i posebno način proglašivanja šuma za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom, što je na nov način regulirano čl. 6. i 7. — Značajna je novina i ustanovljenje posebnih načela gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na kontinentalnom području Republike od onih na području krša, što se u ovom zakonu i posebno obraduje i regulira. 2.2 Gospodarenje i upravljanje šumama i šumskim zemljištima na kontinentalnom području: — Definirani su poslovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šumia. — Šire su dati elementi koji utječu na osnivanje i utvrđivanje šumsko-gospodarskih područja. — Propisan je način utvrđivanja i mijenjanja šumsko-gospodarskih područja (društvenim dogovorom koji zaključuju zakonom predviđeni sudionici — čl. 14). — Izdvajanje šuma i šumskog zemljišta iz šumsko-gospodarskog područja vrši Izvršno vijeće Sabora, samo na osnovi prethodno utvrđenog općeg interesa. — Šumama i šumskim zemljištem obuhvaćenim šumsko-gospodarskim područjem gospodari jedna šumsko-gospodarska radna organizacija, koju osniva Skupština zajednice općina, kojadaje i suglasnost na statusne promjene ove radne organizacije. — U pogledu osnivanja osnovnih organizacija udruženograda u sastavu šumsko-gospodarske radne organizacije, primjenjuju se utvrđeni uvjeti Zakonom o udruženom radu, kao i društvenim dogovorom razrađena mjerila za primjenjivanje zakonom utvrđenih uvjeta. — Izdvajanje osnovne organizacije udruženog rada iz sastava šumsko-gospodarske radne organizacije, koja gospodari i upravlja šumsko-gospodarstvenim područjem, može se izvršiti poduvjetom da nadležni organi i organizacije izmijene šumsko-gospodarsko područje. — Određeno je da određene stručne šumarske poslove u organizacijama udruženog rada mogu obavljati radnici sa visokom stručnom spremom (šumarski fakultet), a za određene specijalizirane poslove na razini šumsko-gospodarskog područja, radne organizacije treba da imaju određeni broj specijalista iz odgovarajućih područja. — Određuje se izrada šumsko-gospodarskih osnova područja, koji moraju biti dugoročno ekoniomsko-financijski uravnoteženi, kao i postupak organa za njihovo odobravanje. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Zakonom u osnovnim odredbama, dok se u detaljnija reguliranjamaterije, koja je predmet Zakona o udruženom radu nije upuštao, predpostavljajući da će se u odnosu na to pitanje primjenjivatiZakon o udruženog radu neposredno, ili je pak naznačio postupak samoupravnog reguliranja određenih pitanja putem samoupravnih sporazuma i društvenih dogovora, kojima bi se postigliZakonom o šumama utvrđeni ciljevi. Od prihvaćanja Prijedloga za donošenje zakona o šumama po Saboru SRH do donošenja zakona prošlo je 13 mjeseci. U svim fazama procedure donošenja ovoga zakona vladala je značajna aktivnost i veoma velik interes svih društveno-političkihstruktura, kao i udruženog rada iz kompleksa šumarstva i prerade drva. Održani su brojni sastanci i rasprave na temu Zakona o šumama na području čitave Republike, gdje su istaknute mnoge primjedbe, prijedlozi i sugestije na pojedine tekstove i sadržaje u svim fazama procedure, uključujući i završne rasprave o Prijedlogu zakona na održanim skupovima na terenu, organima Izvršnog vijeća, Izvršnom vijeću Sabora, saborskim odborima i komisijama, kao i na saborskim vijećima. Brojne rasprave o Prijedlogu zakona dale su i znatan brojpredloženih amandmana na odredbe Prijedloga zakona, koji su gotovo u cijelosti prihvaćeni ili pak usaglašeni sa njihovim podnosiocima, odnosno u proceduri usaglašavanja između saborskih vijeća. Na taj način je omogućeno da Zakon o šumama bude prihvaćen od strane sva tri saborska vijeća, koja su o njemuvodila raspravu na odvojenim sjednicama 20. travnja 1911. godine. 2. Osnovne odrednice Zakona o sumama Na ovome mjestu osvrćemo se samo na njegove najznačajnije odrednice i to uglavnom na one koje predstavljaju novine u odnosu na dosadašnje reguliranje ove materije, uz najneophodniji komentar. 2.1 Opće odredbe — Polazeći od ustavne kategorije šuma i šumskog zemljišta, kao dobra od općeg interesa, ustanovljuje se specifičnost ovogaprirodnog dobra i utvrđuje da šume predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada. Ova odredba je značajna radi ostvarivanja određenih pravas naslova gospodarenja i upravljanja šumama kao prirodnim dobrima od strane organizacija udruženog rada, kada one predstavljaju uvjete rada ovih organizacija, što na određen način regulira Zakon o udruženom radu i ovaj zakon (pravo na naknadu). |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ZAKON O ŠUMAMA SR HRVATSKE Uvodna riječ 1. Općenito o donošenju zakona Ustavni zakon za provođenje Ustava SRH obvezao je nadležne republičke organe da u okviru svojih ovlaštenja odredbe dosadašnjih zakona usklade s Ustavom do kraja 1976. godine. Obzirom na obimnost ovih poslova, ovaj rok je produžen do 31. VII. 1911. godine. Materija o šumama i šumskom zemljištu do sada je bila uređena odredbama Osnovnog zakona o šumama (Službeni list br. 26/65) koji je preuzet i primjenjivao se kao republički zakon (točka 59. čl. 1. Zakona o preuzimanju saveznih zakona kojima se uređuju odnosi o kojima po ustavnim amandmanima XX do XLI na Ustav SFRJ odlučuju republike) i odredbama Zakona o šumama (Narodne novine, broj 19161 i 28/61). Budući se radi o materiji, čije utvrđivanje u cjelini spada u prava i dužnosti Republike, zauzeto je stajalište da se odnosi na tom području jedinstveno urede donošenjem novoga Zakona o šumama. Pored toga, a s obzirom na iskustva iz dosadašnjeprimjene, postojali su razlozi da se pojedine odredbe postojećihzakonu izmjene i dopune, kao i da se za određene odnose predvide nova rješenja. Ovo se osobito odnosi na ustavnu pozicijušuma kao dobra od općeg interesa, općekorisne funkcije šuma, jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju, utvrđivanje šumsko- gospodarskih područja i užih područja šuma na kršu, gospodarenje sumarnu s posebnim naglaskom rta njihovu zaštitu, itnovinskopravne i materijalno financijske odnose, kao i na još neka značajna pitanja iz domene samoupravnog organiziranja udruženog rada u skladu sa posebnim uvjetima gospodarenja i upravljanja šumama kao dobrom od općeg i posebnog društvenoginteresa. Aktivnost na pripremama za donošenje novog Zakona o šumama trajala je preko 5 godina. Ovo je veoma dugo vremensko razdoblje, a naročito u našem dinamičnom razvoju, što je iziskivalo potrebu stalnoga mijenjanja pojedinih polazišta i njihovo usuglašavanje sa brojnim propisima, koji su u međuvremenu donošeni. Osim Ustava, ovdje treba posebno istaknuti Zakon o udruženom radu, koji zadire u sve pore društvenog života i rada, s posebnim utjecajem na udruženi rad u svim djelatnostima, pa tako i u šumarstvu. Zakon o šumama usklađivan je s ovim |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1. organizacije udruženog rada za osiguranje stručne službe, za čuvanje šuma, za poduzimanje mjera zaštite šuma od biljnih bolesti i štetnika (dio radova jednostavne biološke reprodukcije šuma) te za zaštitu šuma od požara — iz sredstava koja ostvaruju gospodarenjem šumama; 2. skupština opčine za radove na pošumljavanju krša i provođenje mjera zaštite šuma od požara kao i za održavanje šuma ako nedostaju sredstva organizacija udruženog rada iz točke 1. ovoga člana na području općine; 3. Republika za radove na pošumljavanju goleti i krša i zaštitu šuma od požara u dijelu programa za gospodarenje šumama; 4. Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na području krša za radove i zadatke određene ovim zakonom i društvenim dogovorom na području krša. Član 74. Šumski požari na području krša smatraju se elementarnim nepogodama, ako mogu ugroziti živote ljudi ili prouzrokovati štetu odnosno štetne posljedice većeg opsega bez obzira na visinu stvarne štete. Član 75. Odredbe člana 9. do 67. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i na šume i šumska zemljišta na području krša. IV. SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA UNAPREĐIVANJE ŠUMA NA PODRUČJU KRŠA Član 76. Radi unapređivanja i zaštite šuma na području krša i njihovih općekorisnih funkcija te radi ostvarivanja zajedničkih interesa i usklađivanja rada radnika u organizacijama udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima na području krša s interesima radnih ljudi u djelatnostima ugostiteljstva, turizma, lovstva, trgovine, industrije za preradu drveta i prekomjernih zagađivača atmosfere, poljoprivrede, vodoprivrede i elektroprivrede osniva se Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na području krša (u daljem tekstu: Samoupravna interesna zajednica). Samoupravnu interesnu zajednicu osnivaju samoupravnim sporazumom organizacije udruženog rada u djelatnostima iz stava 1. ovoga člana. Samoupravni sporazum iz stava 2. ovoga člana zaključen je kad ga prihvati većina organizacija udruženog rada u djelatnostima iz stava 1. ovoga člana. Ako organizacije udruženog rada iz stava 1. ovoga člana ne zaključe samoupravni sporazum o osnivanju Samoupravne interesne zajednice ili ga ne prihvati većina, skupštine zajednica općina na području krša donijet će suglasno odluku o osnivanju Samoupravne interesne zajednice, o njenom sjedištu, o načelima za organizaciju i za međusobne odnose u njoj i propisati obvezu plaćanja doprinosa. Član 77. Samoupravna interesna zajednica usklađuje međusobne interese svojih članova i na osnovi svog programa rada brine se osobito za: 1. biološku reprodukciju šuma; 2. pošumljavanje šumskih površina uništenih požarom; 3. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika većih razmjera; |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 32 <-- 32 --> PDF |
III. SUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU KRŠA Član 68. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na području krša zasniva se, pretežno, na korištenju njihovih općekorisnih funkcija. Šume i šumska zemljišta na području krša prostiru se u općinama: Benkovac, Biograd na moru, Brač, Buje, Buzet, Cres-Lošinj, Drniš, Dubrovnik, Gračac, Hvar, Imotski, Knin, Korčula, Krk, Labin, Lastovo, Makarska, Metković, Obrovac, Omiš, Opatija, Pag, Pazin, Ploče, Poreč, Pula, Rab, Rovinj, Sinj, Split, Šibenik, Trogir, Vis, Vrgorac i Zadar te dijelovima općina: Crikvenica, Donji Lapac, Gospić, Rijeka, SenjTitova Korenica koji nisu obuhvaćeni šumskogospodarskim područjima. Član 69. Unutar područja krša iz člana 68. ovoga zakona utvrdit će se uža područja na kojima će se šumama i šumskim zemljištima gospodariti vodeći računa o posebnim prilikama, odnosima i potrebama. Uža područja iz stava 1. ovoga člana utvrđuju se i mijenjaju društvenim dogovorom koji zaključuju skupštine zajednica općina, skupštine općina, privredne komore, poslovne zajednice za šumarstvo i regionalni sindikati radnika šumarstva i prerade drva. Član 70. Užim područjem šuma i šumskih zemljišta na području krša gospodari jedna šumskogospodarska organizacija. Šumskogospodarsku organizaciju iz stava 1. ovoga člana osniva skupština općine i njezina suglasnost je potrebna za statusne promjene šumskogospodarske organizacije. Društvenim dogovorom iz stava 2. člana 69. ovoga zakona može se utvrditi da se šume i šumska zemljišta koja se prostiru u dijelovima općina iz stava 2. člana 68. ovoga zakona daju na gospodarenje šumskogospodarskoj organizaciji koja gospodari susjednim šumskogospodarskim područjem. Član 71. Za gospodarenje šumama i zaštitu šuma na području krša izrađuje se za svako uže područje (član 69. stav 1) program za gospodarenje šumama na osnovi kojeg se utvrđuje visina potrebnih financijskih sredstava za izvođenje radova i provođenje mjera utvrđenih u programu. Program iz stava 1. ovoga člana donosi šumskogospodarska organizacija koja gospodari tim područjem, a odobrava ga općinska skupština odnosno općinske skupštine sporazumno. Ako struktura šuma na užem području krša zahtijeva podjelu na gospodarske jedinice, program za gospodarenje šumama razrađuje se po gospodarskim jedinicama. Član 72. Sredstva za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša osiguravaju organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima na tom području, općine, Republika i Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na području krša na osnovi zaključenog društvenog dogovora i usvojenog programa za gospodarenje šumama. Član 73. Društvenim dogovorom iz člana 72. ovoga zakona utvrđuje se visina učešća sudionika u osiguranju sredstava, način i mjere za provođenje programa za gospodarenje šumama te obaveze i društvena odgovornost sudionika društvenog dogovora za ostvarivanje dijela programa za gospodarenje šumama za koji osiguravaju sredstva, i to: |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Clan 63. Za arondaciju i komasaciju šuma i šumskog zemljišta obuhvaćenih šumskogospodarskim područjem potrebno je prethodno pribaviti suglasnost Izvršnog vijeća Sabora, a za šume i šumska zemljišta na užem području krša potrebna je suglasnost skupštine zajednice općina. Član 64. U postupku arondacije i komasacije šuma i šumskog zemljišta može se izvršiti zamjena šuma i šumskog zemljišta poljoprivrednim zemljištem i obratno, kao i zamijeniti šume i šumsko zemljište u društvenom vlasništvu za šume i šumsko zemljište na koja postoji pravo vlasništva. 12. OSIGURANJE SREDSTAVA ZA REPRODUKCIJU ŠUMA Član 65. Sredstva za reprodukciju šuma osigurava se za ukupni obim radova predviđenih šumskogospodarskom osnovom područja odnosno programom za gospodarenje šumama. Osnovne organizacije udruženog rada u sastavu šumskogospodarske organizacije i druge društvene pravne osobe koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu obračunavaju i izdvajaju sredstva za reprodukciju šuma iz ukunnog prihoda ostvarenog na osnovi vrijednosti posječenih i prodanih drvnih proizvoda. Visina sredstava koja se izdvaja za reprodukciju šuma u društvenom vlasništvu utvrđuje se zakonom. Sredstva izdvojena na osnovi stava 2. ovoga člana, nakon podmirenja troškova jednostavne biološke reprodukcije šuma, mogu se koristiti i za izgradnju šumskih prometnica neophodnih za izvođenje radova jednostavne biološke reprodukcije određene šumskogospodarskom osnovom područja. Član 66. Samoupravnim sporazumom o udruživanju osnovnih organizacija udruženog rada u šumskogospodarsku organizaciju utvrđuje se udruživanje sredstava izdvojenih na osnovi člana 65. ovoga zakona za radove jednostavne biološke reprodukcije šuma određene šumskogospodarskom osnovom područja. Šumskogospodarske organizacije dužne su samoupravnim sporazumom odrediti jedinstveni način utvrđivanja vrijednosti radova na reprodukciji šuma. 13. UTVRĐIVANJE I KORIŠTENJE DIJELA DOHOTKA KOJI JE REZULTAT RADA U IZUZETNO POVOLJNIM PRIRODNIM UVJETIMA ILI IZUZETNIH POGODNOSTI NA TRŽIŠTU ILI DRUGIH IZUZETNIH POGODNOSTI Član 67. Dio dohotka koji je rezultat rada u izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima ili izuzetnih pogodnosti na tržištu ili drugih izuzetnih pogodnosti u stjecanju dohotka osnovne organizacije udruženog rada u djelatnosti šumarstva utvrđuju i koriste na način propisan zakonom. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Clan 57. Izuzetno, u slučaju utvrđivanja ili mijenjanja šumskogospodarskog područja iz člana 14. ovoga zakona kad dolazi do prenošenja prava korištenja s jedne šumskogospodarske organizacije na drugu, raniji nosilac prava korištenja nema pravo na naknadu za šumu i šumsko i drugo zemljište. Član 58. Organizacije udruženog rada, druge društvene pravne osobe i građani čija šuma je proglašena zaštitnom šumom odnosno šumom s posebnom namjenom, ako se tim proglašenjem ograničuje njihovo pravo u pogledu šuma i šumskog zemljišta, imaju pravo na naknadu u iznosu za koji su im umanjeni prihodi iz te šume odnosno povećani troškovi njezinog održavanja. Ako se naknada prema stavu 1. ovoga člana ne utvrdi sporazumno, o njoj odlučuje nadležni sud. Član 59. U slučaju ustanovljenja prava služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu (izgradnja vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova i si.), u postupku propisanom zakonom, naknada se utvrđuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti smanjena vrijednost šume ili šumskog zemljišta i umanjena proizvodnja drvne mase. Izbor trase i način i vrijeme sječe šume radi izgradnje dalekovoda ili sličnih objekata u šumi sporazumno utvrđuju investitor i organizacija udruženog rada odnosno organ koji gospodari šumom. Ako ne dođe do sporazuma iz stava 2. ovoga člana, izbor trase i način i vrijeme sječe šume utvrđuje općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana, investitor za izgradnju vodovoda i organizacija udruženog rada odnosno organ koji gospodari šumom ili šumskim zemljištem mogu ugovoriti da investitor nije dužan plaćati naknadu ako izgradi potrebne uređaje koje organizacija udruženog rada odnosno organ koji gospodari šumom ili šumskim zemljištem može koristiti za zaštitu šume od požara. Član 60. Zemljište u društvenom vlasništvu i vlasništvu građana može se privremeno zauzeti za prijevoz i smještaj šumskih proizvoda, ako to nije moguće obaviti na drugi način ili bi drugi način bio nerazmjerno skuplji. Ustanovljenje privremenog zauzimanja zemljišta i visina naknade utvrđuje se u postupku propisanom zakonom. Ako se privremenim zauzimanjem nanese šteta, osim naknade plaća se i iznos štete. Član 61. Građani i pravne osobe koje oštete šumu dužni su naknaditi štetu prema šumsko-odštetnom cjeniku. Cjenik donosi orgarizacija udruženog rada koja gospodari šumom, a odobrava ga općinska skupština. Za šume kojima ne gospodare organizacije udruženog rada šumsko- odštetni cjenik donosi skupština općine. Cjenik iz stava 1. ovoga člana donosi se u okviru propisanih mjerila. 11. ARONDACIJA I KOMASACIJA ŠUMA Član 62. Arondacija i komasacija šuma i šumskog zemljišta u društvenom vlasništvu i vlasništvu građana provodi se prema odredbama Zakona o arondaciji i Zakona o komasaciji zemljišta, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ćina odnosno organizacija udruženog rada može podnijeti tužbu za poništenje ugovora. Uz zahtjev za poništenje ugovora općina odnosno organizacija udruženog rada postavit će i zahtjev da joj se odgovarajuća šuma odnosno šumsko zemljište proda ili dade u zakup po cijeni odnosno zakupnini uz uvjete iz ugovora čije se poništenje traži. Ako vlasnik šume i šumskog zemljišta proda ili dade u zakup šumu odnosno šumsko zemljište, a da ih prethodno nije ponudio na prodaju ili u zakup prema odredbama člana 52. ovoga zakona, takav je ugovor ništav. Tužbu u slučaju iz stava 1. ovoga člana općina odnosno organizacija udruženog rada može podići u roku godine dana od dana saznanja o zaključenju ugovora, a najkasnije u roku tri godine od dana zaključenja ugovora. Nadležni općinski organ uprave ne može izvršiti ovjeru potpisa na ugovoru, a sud ne može izvršiti prijenos prava vlasništva odnosno upis prava zakupa na osnovi ugovora, dok se ne utvrdi da je učinjena ponuda općini prema stavu 2. članu 52 ovoga zakona i da je istekao rok od 30 dana od dana učinjene ponude. Član 55. Prava šumskogospodarske i druge organizacije udruženog rada u pogledu šuma i šumskog zemljišta oduzimaju se u slučajevima izdvajanja iz šumskogospodarskog područja na osnovi člana 15. ovoga zakona ili ograničuju u slučajevima proglašenja šume za zaštitnu odnosno za šumu s posebnom namjenom, osnivanjem služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu i privremenim zauzimanjem šumskog zemljišta. Za oduzeta ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta šumskogospodarske organizacije i druge organizacije udruženog rada imaju pravo na naknadu, kojom se osigurava da uvjeti rada ne budu pogoršani, u skladu s ovim zakonom. Naknadu daje pravna osoba na koju se vrši prijenos prava korištenja ili na čiji zahtjev odnosno u čiju korist je ograničeno određeno pravo u pogledu šuma i šumskih zemljišta. Sredstva naknade dobivena za oduzeta ili ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta, šumskogospodarska i druga organizacija udruženog rada, može koristiti samo u svrhu reprodukcije šuma. Član 56. Naknada za oduzeto pravo korištenja šumom i šumskim zemljištem određuje se u iznosu vrijednosti šume i šumskog zemljišta utvrđene procjenom u vrijeme prijenonsa, a pod uvjetom iz stava 2. člana 55. ovoga zakona. Ako se pravo korištenja šumom i šumskim zemljištem oduzima radi iskorištavanja u druge namjene, šumskogospodarska organizacija ima pravo da prethodno iskoristi drvnu masu te šume s tog zemljišta, a naknada se određuje prema odredbi stava 1. ovoga člana umanjena za vrijednost iskorištene drvne mase. Naknada za oduzeto šumsko zemljište daje se u novcu ukoliko ju nije moguće dati u drugom zemljištu pogodnom za podizanje i gospodarenje šumom. Ako se šumsko zemljište izdvaja prema odredbi točke 1. stava 1. člana 15. ovoga zakona za građenje objekata za zaštitu od poplava za koje je Republika utvrdila opći interes i odobrila program izgradnje, naknada se određuje prema Zakonu o vodama. Ako se naknada iz ovoga člana ne utvrdi sporazumno, o njoj odlučuje nadležni sud. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 28 <-- 28 --> PDF |
10. IMOVINSKO PRAVNI ODNOSI Član 49. Šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu ne mogu se otuđivati iz društvenog vlasništva, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom (arondacija, komasacija). Na šumama i šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu ne može se steći pravo vlasništva dospjelošću. Član 50. Zabranjeno je i kažnjivo samovlasno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta u društvenom vlasništvu. Član 51. Šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu, izuzev šuma i šumskih zemljišta obuhvaćenih šumskogospodarskim područjem ili užim područjem krša, mogu se prenositi na drugu društvenu pravnu osobu bez naknade ili uz naknadu. Promet šumama i šumskim zemljištem na koje postoji pravo vlasništva obavlja se prema općim propisima o prometu zemljišta, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Član 52. U slučaju prodaje ili davanja u zakup šume ili šumskog zemljišta na koje postoji pravo vlasnEštva, organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima imaju prvenstveno pravo kupnje odnosno uzimanja u zakup tih šuma i šumskih zemljišta. Vlasnik šume i šumskog zemljišta iz stava 1. ovoga člana podnosi općini pismenu ponudu u kojoj mora navesti podatke o šumi i šumskom zemljištu (broj katastarske čestice, površinu i lokaciju), cijenu i ostale uvjete pod kojima je voljan tu šumu odnosno šumsko zemljište prodati ili dati u zakup. Nadležni općinski organ uprave obavještava o ponudi iz stava 2. ovoga člana organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima na području općine te utvrđuje rok do kojeg se o ponudi moraju izjasniti. Član 53. Vlasnik šume ili šumskog zemljišta ne može prodati odnosno dati u zakup šumu odnosno šumsko zemljište iz stava 2. člana 52. ovoga zakona drugoj osobi dok se o njegovoj ponudi ne izjasni općinska skupština odnosno organ koji ona ovlasti ili zainteresirana organizacija udruženog rada. Ako se organ ili organizacija udruženog rada iz stava 1. ovoga člana ne izjasni o ponudi unutar roka od 30 dana od dana kad je učinjena ponuda, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena te ponudilac tu šumu odnosno šumsko zemljište može prodati ili dati u zakup drugoj osobi, ali ne uz povoljniju cijenu ili uvjete. Ako vlasnik ne proda odnosno ne da u zakup šumu ili šumsko zemljište drugoj osobi u roku godine dana od isteka roka za prihvat ponude, dužan je u slučaju prodaje ili davanja u zakup ponovno postupiti po odredbama člana 52. ovoga zakona. Član 54. Ako vlasnik šume ili šumskog zemljišta proda ili dade u zakup šumu ili šumsko zemljište po povoljnijoj cijeni odnosno zakupnini ili pod povoljnijim uvjetima od onih koji su navedeni u ponudi, op 242 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Clan 10. Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i vlasnici šuma dužni su pošumiti paljevine, površine na kojima nije uspjelo pomlađivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna čista sječa ili bespravna sječa rijetkih vrsla šumskog drveća u roku koji odredi općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama. Član 11. Ako organizacija udruženog rada ili organ koji gospodari šumom ili vlasnik šume ne izvrši mjere naređene na osnovi ovoga zakona i na osnovi njega donesenih propisa, ove će mjere provesti organ koji ih je naredio ili organizacija udruženog rada koju on ovlasti, na trošak organizacije udruženog rada, organa ili vlasnika koji je bio dužan izvršiti naređenu mjeru. 2. GOSPODARENIE I UPRAVLJANJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA U DRUŠTVENOM VLASNIŠTVU OBUHVAĆENIH ŠUMSKOGOSPOĐARSKIM PODRUČJEM Član 12. Radi osiguranja trajnog, racionalnog i uspješnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu ustanovljuju se šumskogospcdarska područja. Šumskogospodarsko područje obuhvaća šume, šumska i druga zemljišta u društvenom vlasništvu koja čine prirodno, geografsko i gospodarsko jedinstvo i reprodukcijsku cjelinu te osigurava uvjete za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje. Osiguranje uvjeta za trajno, racionalno i uspješno gospodarenje ostvaruje se korištenjem prirodnih i gospodarskih uvjeta rada, koje omogućuje da se na osnovi rezultata rada dugoročno izdvajaju potrebna sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju šuma te za neophodno učešće u sredstvima za proširenu reprodukciju te unapređivanje i razvitak tehničkih uvjeta rada u gospodarenju šumama. Pod racionalnim i uspješnim gospodarenjem prema stavu 1. do 3. ovoga člana, smatra se, osim provođenja mjera gospodarenja određenih članom 9. i 10. ovoga zakona, stvaranje uvjeta za istovremeno povećanje proizvodnosti rada, svrsishodna organizacija u gospodarenju i upravljanju šumama i šumskim zemljištima te povoljno korištenje stručnih kadrova. Na šumskogospodarskom području potrebno je stvarati i preduvjete za uspješno usklađivanje kapaciteta za preradu drva s proizvodnjom i korištenjem drvne mase. Član 13. Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice. Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je, u pravilu, prilagođen konfiguraciji terena, organizacionim potrebama i prometnicama, a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela. Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke. Član 14. Šumskogospodarska područja utvrđuju se i mijenjaju društvenim dogovorom koji zaključuju Izvršno vijeće Sabora, Privredna komora Hrvatske, Sindikat radnika šumarstva, prerade drva i prometa drvnim |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Šumu namijenjenu za proizvodnju šumskog sjemena, znanstvena istraživanja, nastavu i druge potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava republički organ uprave nadležan za poslove šumarstva, na prijedlog zainteresiranih znanstvenih i drugih organizacija. Član 7. Šumu proglašava šumom s posebnom namjenom za potrebe općenarodne obrane Izvršno vijeće Sabora, na prijedlog republičkog orglana uprave nadležnog za poslove narodne obrane, a po pribavljenom mišljenju republičkog organa uprave nadležnog za poslove šumarstva. Clan 8. Radi razlike u stanju šuma i šumskog zemljišta te u načinu i ciljevima gospodarenja razlikuju se šume i šumska zemljišta na kontinentalnom području od šuma i šumskih zemljišta na području krša. II. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA NA KONTINENTALNOM PODRUČJU 1. GOSPODARENJE ŠUMAMA Član 9. Gospodarenje šumama obuhvaća osobito: 1. jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma; 2. iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, nasada i sporednih šumskih proizvoda (plodina, ljekovitog bilja, humusa, mahovine i dr.), vađenje pijeska, kamena i šljunka te transport šumskih proizvoda; 3. izgradnju i održavanje šumskih prometnica i drugih objekata u svrhu gospodarenja šumama. Pod jednostavnom biološkom reprodukcijom šuma razumijeva se: 1. priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu u razdoblju za koje je donesena šumskogospodarska osnova područja odnosno program za gospodarenje šumama; 2. popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina, i to u jednodobnim sjemenjačama do 20 godina starosti odnosno kod mekih listača i panjača do 10 godina starosti, a u raznodobnim sjemenjačama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje do 20 godina starosti grupe; proređivanje sastojina do starosti trećine određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijima ako je to neophodno potrebno radi uzgoja; 3. pošumjavanja sječina nakon čistih sječa, novonastalih paljevina i resurekcija degradiranih sastojina predviđenih šuinskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama; 4. mjere za zaštitu i čuvanje šuma; 5. izrada šumskogospodarske osnove područja, osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programa za gospodarenje šumama te njihova revizija i obnova. Pod proširenom biološkom reprodukcijom šuma razumijeva se rekonstrukcija i konverzija šuma panjača, makija, šikara i šibljaka, pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća na novim površinama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Clan 4. Šumom, prema ovom zakonu, smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari, šumski rasadnici, drvoredi, ni parkovi u naseljenim mjestima. Šumskim zemljištem, prema ovom zakonu, smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobino i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem odlučuje izvršno vijeće skupštine općine odnosno izvršno vijeće skupštine zajednice općina ako se šuma ili šumsko zemljište prostire na području više općina. Član 5. Prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume koriste se prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe prvenstveno kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozionih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine. Šume s posebnom namjenom jesu: 1. šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena; 2. šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja (nacionalni parkovi, rezervati i si.); 3. šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, vojnim potrebama Jugoslavenske narodne armije i drugim potrebama općenarodne obrane te potrebama utvrđenim posebnim propisima; 4. šume namijenjene za rekreaciju. Član 6. Šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja proglašuju se posebno zaštićenim objektima prirode prema propisima o zaštiti prirode. Šumu proglašava zaštitnom šumom odnosno šumom namijenjenom za rekreaciju općinska skupština, na prijedlog zainteresiranih organizacija udruženog rada ili drugih organizacija, ili na vlastitu inicijativu. Ako šumom iz stava 2. ovoga člana gospodari organizacija udruženog rada, općinska skupština dužna je prije donošenja akta o proglašenju šume zaštitnom šumom odnosno šumom namijenjenom za rekreaciju pribaviti suglasnost odnosne organizacije. Ako se šuma iz stava 2. ovoga člana prostire na području dviju ili više općina, akt o proglašenju šume zaštitnom šumom odnosno šumom namijenjenom za rekreaciju donose odnosne općinske skupštine sporazumno. Šumskogospodarske organizacije dužne su uređivati i održavati neposrednu okolinu spomenika boraca nnrodnooslobodilačkog rata, revolucionarnih radničkih pokreta, značajnih ličnosti i grobova poginulih boraca narodnooslobodilačkog rata podignutih u šumama odnosno na šumskim zemljištima kojima one gospodare. |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim UKAZ o proglašenju Zakona o šumama Proglašava se Zakon o šumama, koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 20. travnja 1977, Vijeća općina 20. travnja 1977. i Društveno-političkog vijeća 20. travnja 1977. godine. Broj: 468/77 Zagreb, 12. svibnja 1977. Predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Jakov Blažević, v. r. ZAKON O ŠUMAMA I. OPCE ODREDBE Član 1. Šume i šumska zemljišta, kao dobra od općeg interesa, uživaju posebnu zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su određeni ovim zakonom. Šume su specifično prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada. Clan 2. Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; u utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; u utjecaju na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unapređivanju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; u utjecaju na ljepotu krajolika, u stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva i za općenarodnu obranu. . Clan 3. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Posebni društveni interes u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se na način utvrđen ovim zakonom. |