DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ih je samo 26% od ukupnog broja stabala, a sva ostala stabla, kojih ima 74%, ili čuvaju i popravljaju tlo ili čuvaju tehniku hrastovih stabala od postranih izbojaka ili pak služe kao sporedni nosioci proizvodnje u sastojini. Upravo su zato hrastova stabla u ovoj sastojini punodrvna, čista od grana i dobrog zdravstvenog stanja. Od ukupnog broja stabala po 1 ha na nekadašnjem poljoprivrednom zemljišt u odjelu 119 a su (tabela 2) 91% stabla hrasta lužnjaka, a u odjelu 126 a (tabela 3) čak su 94% stabla hrasta lužnjaka, a ostatak su brijest, joha, grab i ostale vrste drveća, dok jasenovih stabala u tim sastojinama nema. Iz tih se podataka vidi da su to umjetno podignute hrastove sastojine u koje su se — tu i tamo vrlo slabo — naknadno uselile druge vrste drveća. Ta hrastova stabla su dosta malodrvna, vrlo često su rakava, slabih su krošanja i manjih dimenzija od onih u 148 d odjelu. Maksimalna debljina izmjerenih hrastovih stabala u ovim odjelima iznosi 56 cm, a maksimalna debljina izmjerenih hrastovih stabala u 148 d odjelu iznosi 66 cm u prsnoj visin ili za 10 cm više, iako su sva ta stabla odnosno sastojine iste starosti. Ukupna drvna masa po 1 ha u šumskoj sastojini uzgajanoj na šumskom zemljištu (odjel 148 d) iznosi 556 m3, a od toga je 390 m3, ili 70% drvna masa hrastovine, dok ukupna drvna masa po 1 ha u šumskim sastojinama uzgajanim na nekadašnjim poljoprivrednim zemljištima iznosi 403 m3 (odjel 119 a), odnosno 439 m3 (odjel 126 a), a u njima je drvna masa hrastovine zastupljena s 97, odnosno 99 %. U tabeli 4 obračunali smo vrijednost korisne drvne mase na panju (u neposječenom stanju) što smo je snimili u šumskoj sastojini uzgajanoj na šumskom zemljištu u odjelu 148 d, a u tabeli 5 prikazujemo iste te podatke za šumske sastojine uzgajane na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu u odjelima 119 a i 126 a. Iz tabele 4 se vidi, da ukupna vrijednost korisne drvne mase na panju u 148 d odjelu iznosi 392.985 din/2 ha ili 196.492 dinara po 1 ha. Korisna drvna masa hrastovine u tom odjelu iznosi 165.940 din/ha ili 84% od vrijednosti ukupne korisne drvne mase po 1 hektaru. Prije smo istakli da je broj hrastovih stabla u tom odjelu zastupljen s 26%, zatim da je drvna masa hrastovine zastupljena u ukupnoj drvnoj masi po hektaru sa 70% i da je vrijednosti po 1 ha s 84%. Iz tabele 5 se pak vidi da ukupna vrijednost korisne drvne mase na panju u odjelima 119 a i 126 a prosječno iznosi 225.652 din/2 ha ili 127.826 dinara po 1 ha. Nadalje se iz te tabele vidi da korisna drvna masa hrastovine u odjelima prosječno iznosi 127.501 dinara / ha ili 99,7, odnosno 100% od ukupne vrijednosti korisne drvne mase po 1 hektaru. Već smo istakli da se broj hrastovih stabala u ovim odjelima kretao od 91 do 94%. Nadalje smo istakli da je drvna masa hrastovine u ovim odjelima bila zastupljena s 97 do 99%, a kako se vidi vrijednost drvne mase hrastovine je zastupljena gotovo sa 100%. Iz navedenih podataka za konkretne šumske sastojine može se zaključiti slijedeće: 1. Ukupna drvna masa po 1 ha u šumskoj sastojini uzgojenoj na šumskom zemljištu veća je od ukupne drvne mase po 1 ha u šumskoj sastojini uzgojenoj na nekadašnjem poljoprivrednom zemljištu prosječno za 32%. |