DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Querco-Fagetea, što je u vezi sa znatnom količinom oborina (preko 1000 mm) koju godišnje prima središnje gorsko područje. Na temelju kompletne florističke analize većeg broja sastojina ove zajednice, raščlanjena je ona na tri subasocijacije, koje svojom građom ukazuju na klimatske i edafske uvjete koji vladaju na Moslavačkoj gori. 1. Festuco-Quercetum petraeae typicum Hruška 1974. zastupljena je najvećim brojem sastojina i sačinjava gotovo 75i0/o areala ove šumske zajednice na gori. Razvijena je na južnim, jugozapadnim i zapadnim obroncima i blago nagnutim do ravnim površinama gorskih grebena bez obzira na ekspoziciju. Najljepše sastojine nalaze se kod Mjeseca i Naspia. Po florističkom sastavu pokazuje ova subasocijacija vezu sa sastojinama ove zajednice na Fruškoj gori (JANKOVIC, MlSlC i POPOVlC 1961; JANKOVlC 1968), no značajno je da moslavačke sastojine sadrže izvjestan broj fagetalnih vrsta, čije prisustvo ukazuje na humidniju klimu ovoga područja. 2. Festuco-Quercetum petraeae luzuletosum nemorosae Hruška 1974 ima u svome sastavu određeni broj acidofilnih biljaka, koje su shvaćene kao diferencijalni skup subasocijacije. To su vrste Luzula luzuloides (L. nemorosa), Brachytecium velutinum i Festuca heterophylla. Njima se u sloju drveća priključuje bukva (Fagus sylvatica). Ova subasocijacija u sindinamsko-singenetskom smislu povezuje šumu trave vlasulje i kitnjaka sa acidofilnom šumom bekice i bukve. To se uočava i po staništu, gdje raste, jer se nalazi na hladnijim, svježim padinama sjeverne do sjeveroistočne ekspozicije. S obzirom da je as. Festuco-Quercetum petraeae rasprostranjena na toplijim, suncu izloženim terenima, nalazi se bukva unutar njezinog areala jedino u sastavu ove subasocijacije, jer samo tu nalazi povoljne ekološke uvjete za razvoj. 3. Festuco-Quercetum petraeae lathyretosum nigrae Hruška 1974. je najmanje rasprostranjena od spomenutih subasocijacija, te je utvrđena na najtoplijim staništima na južnim i jugozapadnim padinama gore, gdje se u njenom sastavu zamjećuje izvjestan broj biljaka karakterističnih za red Quercetalia pubescentis.. Neke od tih termofilnih vrsta sačinjavaju diferencijalni skup subasocijacije. To su Fraxinus ornus u sloju drveća i grmlja, te Lathyrus niger, Cynanchum acutum, Serratula tinctoria i Tanacetum corymbosum među prizemnim rašćem. Ova subasocijacija ima u svome sastavu najmanji postatak fagetalih pratilica. Po florističkom sastavu pokazuje izvjesnu vezu s as Quercetum frainetto-cerris sa područja Srbije (JOVANOVIĆ 1967) Ova bi subasocijacija imala daleko veći areal na istraživanom području da lošim gospodarenjem u prošlosti nisu uništena najpogodnija staništa za njezin razvoj na južnim padinama (predio spomenutih »francuskih šuma«), gdje je umjetno unesena vrsta Robinia pseudoacacia. As. Festuco-Quercetum petraeae također kao i acidofilna šuma bekice i bukve, pokazuju u regresivnom razvitku vezu sa zajednicama reda Calluno- Ulicetalia. Ova je tendencija zasad slabije izražena i utvrđena je samo na nekoliko lokaliteta uglavnom na istočnim padinama gore u sastojinama, koje su u prošlosti bile intenzivno sječene, pa se u sloju prizemnog rašća bujnije razvija vrijes (Calluna vulgaris). Budući da asocijacija ima veliku ulogu u zaštiti tla od erozije, važno je da se barem zadrži u sadašnjem stanju. |