DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Querco-Fagetea, što je u vezi sa znatnom količinom oborina (preko 1000 mm)
koju godišnje prima središnje gorsko područje. Na temelju kompletne florističke
analize većeg broja sastojina ove zajednice, raščlanjena je ona na
tri subasocijacije, koje svojom građom ukazuju na klimatske i edafske uvjete
koji vladaju na Moslavačkoj gori.


1. Festuco-Quercetum petraeae typicum Hruška 1974. zastupljena je najvećim
brojem sastojina i sačinjava gotovo 75i0/o areala ove šumske zajednice
na gori. Razvijena je na južnim, jugozapadnim i zapadnim obroncima i blago
nagnutim do ravnim površinama gorskih grebena bez obzira na ekspoziciju.
Najljepše sastojine nalaze se kod Mjeseca i Naspia. Po florističkom sastavu
pokazuje ova subasocijacija vezu sa sastojinama ove zajednice na Fruškoj
gori (JANKOVIC, MlSlC i POPOVlC 1961; JANKOVlC 1968), no značajno
je da moslavačke sastojine sadrže izvjestan broj fagetalnih vrsta, čije prisustvo
ukazuje na humidniju klimu ovoga područja.
2. Festuco-Quercetum petraeae luzuletosum nemorosae Hruška 1974 ima
u svome sastavu određeni broj acidofilnih biljaka, koje su shvaćene kao
diferencijalni skup subasocijacije. To su vrste Luzula luzuloides (L. nemorosa),
Brachytecium velutinum i Festuca heterophylla. Njima se u sloju drveća
priključuje bukva (Fagus sylvatica). Ova subasocijacija u sindinamsko-singenetskom
smislu povezuje šumu trave vlasulje i kitnjaka sa acidofilnom
šumom bekice i bukve. To se uočava i po staništu, gdje raste, jer se nalazi
na hladnijim, svježim padinama sjeverne do sjeveroistočne ekspozicije. S obzirom
da je as. Festuco-Quercetum petraeae rasprostranjena na toplijim, suncu
izloženim terenima, nalazi se bukva unutar njezinog areala jedino u sastavu
ove subasocijacije, jer samo tu nalazi povoljne ekološke uvjete za
razvoj.
3. Festuco-Quercetum petraeae lathyretosum nigrae Hruška 1974. je najmanje
rasprostranjena od spomenutih subasocijacija, te je utvrđena na najtoplijim
staništima na južnim i jugozapadnim padinama gore, gdje se u
njenom sastavu zamjećuje izvjestan broj biljaka karakterističnih za red
Quercetalia pubescentis.. Neke od tih termofilnih vrsta sačinjavaju diferencijalni
skup subasocijacije. To su Fraxinus ornus u sloju drveća i grmlja, te
Lathyrus niger, Cynanchum acutum, Serratula tinctoria i Tanacetum corymbosum
među prizemnim rašćem. Ova subasocijacija ima u svome sastavu najmanji
postatak fagetalih pratilica. Po florističkom sastavu pokazuje izvjesnu
vezu s as Quercetum frainetto-cerris sa područja Srbije (JOVANOVIĆ 1967)
Ova bi subasocijacija imala daleko veći areal na istraživanom području da
lošim gospodarenjem u prošlosti nisu uništena najpogodnija staništa za njezin
razvoj na južnim padinama (predio spomenutih »francuskih šuma«), gdje je
umjetno unesena vrsta Robinia pseudoacacia.
As. Festuco-Quercetum petraeae također kao i acidofilna šuma bekice
i bukve, pokazuju u regresivnom razvitku vezu sa zajednicama reda Calluno-
Ulicetalia. Ova je tendencija zasad slabije izražena i utvrđena je samo na
nekoliko lokaliteta uglavnom na istočnim padinama gore u sastojinama, koje
su u prošlosti bile intenzivno sječene, pa se u sloju prizemnog rašća bujnije
razvija vrijes (Calluna vulgaris). Budući da asocijacija ima veliku ulogu u
zaštiti tla od erozije, važno je da se barem zadrži u sadašnjem stanju.