DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Najljepše bukove šume ovoga područja su u prošlosti posječene a i danas
je ta zajednica" izložena jakom antropogenom utjecaju, čime se mijenjaju
njezin floristički sastav i kvantitativni odnosi među vrstama koje ju izgrađuju.
Njezin je areal sudjelovanjem čovjeka potisnut ovdje u korist as Luzulo-
Fagetum. Razvija se na predjelima gdje je rasprostranjeno smeđe šumsko
tlo bazično do neutralne reakcije i razmjerno dubljeg profila, gdje pedogenetski
procesi nisu više u odlučujućoj mjeri povezani sa matičnom silikatnom
podlogom. Prema HORVATU (1938 : 199)) bukva i povrh vapna i povrh
silikata proizvodi slične sastojine, jer »umanjuje ekstreme u tlu, pa su razlike
na vapnu i na silikatu znatno manje, nego li je to kod hrastovih šuma«.
Ova je činjenica uočena veoma dobro prilikom istraživanja šumske vegetacije
Moslavačke gore.


U određenim sastojinama ove zajednice na Moslavačkoj gori javlja se
srebrnolisna lipa (Tilia tomentosa), koja svojom nazočnošću ukazuje na vezu
s bukovim sastojinama Mađarske (BORHIDI 1965) i istočnog dijela Jugoslavije
(JANKOVIĆ i MIŠIĆ 1954; JOVANOVlC 1955). Srebrnolisna lipa zastupljena
je visokim stupnjem nazočnosti i pokrovnosti, pa su takve sastojine izdvojene
provizorno u obliku subas. tilietosum tomentosae subas. nova. Njihov je sistematski
položaj unutar široko shvaćene bukove šume teško sa sigurnošću
odrediti a da se ne potakne pitanje njenog raščlanjenja i odvajanja uže
shvaćenih asocijacija, kao što je ranije spomenuto. Sastojine sa srebrnolisnom
lipom ističu se po svojoj uočljivoj fizionomji već na prvi pogled, a budući
da se na ovome području pretežno razvijaju unutar areala as. Festuco-Quercetum
petraeae, tek je detaljnom florističkom analizom većeg broja snimljenih
sastojina utvrđena u njihovom sastavu velika nazočnost raznih tzv. fagetalnih
elemenata. Ove pretežno mezofilne vrste ukazuju na relativnu vlažnost
staništa. To je shvatljivo, jer se lipove sastojine razvijaju na zaravnjenim
površinama i blagim lokalnim udubljenjima po hrptovima gorskih grebena,
gdje se nakupljaju organske tvari i voda, pa je tlo dubljeg profila,
vlažnije, humozno i rahlo, što pogoduje razvoju prizemnog rašća. Zbog toga
u građi lipovih sastojina sudjeluje veći broj vrsta. Osim srebrnolisne lipe,
koja dominira u sloju drveća, zastupljen je mjestimično i obični grab (Carpinus
betulus), a među prizemnim rašćem osobito se ističu Melica uniflora i
Cephalanthera rubra, pa su spomenute vrste shvaćene kao diferencijalni skup
ove provizorno opisane subasocijacije.


Subas. Fagetum ilyricum tilietosum tomentosae rasprostranjena je na
gorskim grebenima iznad 200 m nadmorske visine. Lijepe sastojine nalaze
se kod Kaluđerovog groba u središnjem dijelu gore. Mjestimično se lipove
sastojine spuštaju i u pojas klimazonale vegetacije hrasta kitnjaka i običnog
graba, ali uvijek biraju suncu izložena staništa sa pretežno vlažnijim i humoznijim
tlom.


U nizinskim predjelima Slavonije dolazi Tilia tomentosa i unutar zajednice
običnoga graba i hrasta lužnjaka (RAUŠ 1971), što također ukazuje na
potrebu da se uz opću obradu bukovih šuma posveti veća pažnja istraživanju
florističke građe, fitocenološke pripadnosti i rasprostranjenja sastojina sa
sa srebrnolisnom lipom i na ostalim panonskim planinskim masivima.


As. Blecho-Fagetum Horvat 1950.


Ova šumska zajednica utvrđena je samo na nekoliko lokaliteta na Moslavačkoj
gori. Optimalni razvoj postiže na tlima dubljih profila (HORVAT


281