DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 66 <-- 66 --> PDF |
BER 1960, BORHIDI 1963, KOSIR 1962, FUKAREK 1969, JOVANOVIĆ 1967, SOÖ 1964), nameće se potreba za kompletnom florističko-sistematsko-ekološkom obradom bukovih šuma panonskih predjela. Zajednicu na Moslavačkoj gori označava veći broj uglavnom zeljastih biljaka, na temelju čije se nazočnosti ograničava od srednjoevropskih bukovih šuma (TÜXEN 1937) te od bukovih šuma istočnih predjela Jugoslavije koje pripadaju svezi Fagion moesiacum (HORVAT i dr. 1974). Karakteristične vrste asocijacije zapažaju se dobro u rano proljeće kada se ističu Omphalodes verna, Cardamine bulbijera, Cardamine eneaphyllos, C. Waldsteinii, C. trifolia, C. kitaibelii i Ruscus hyroglossum. U sloju grmlja zapažena je vrsta Evonymus latifolia, iako nije podjednako nazočna u svim sastojinama, što je u vezi sa reakcijom podloge. Od drvenastih vrsta unutar skupine karakterističnih biljaka asocijacije najznačajnije mjesto pripada bukvi (Fagus sylvaiica), dok je slabije zastupljen gorski javor (Acer platanoides), koji je općenito razmjerno rijedak na cijelom području Moslavačke gore. Naročito su dobro nazočne karakteristične vrste sveze Fagion ülyrycum kao Vicia oroboides, Cyclamen purpurascens, Hellenborus dumetorum subps. atrorubens, Hacquetiaepipactis i dr. Mnogo je veći broj vrsta, koje označavaju više sistematske kategorije, posebno razred Querco-Fagetea. To su Scilla bifolia, Anemone nemorosa i A. ranunculoides, Viola reichenbachiana, Asarum europaeum, Isopyrumthalictroides, Paris quadrifolia, Carex digitata, Mercurialis perennis, Lathyrus vernus, Polygonatum multijoflorum i dr. Značajan utjecaj na floristički sastav bukovih ovih sastojina imaju klimatske prilike ovoga područja. Optimalna količina oborina za razvoj as. Fagetum illyricum na području dinarskih planira iznosi ; n ema BERTOVlCU (u HORVAT i dr. 1974) oko 1700 mm godišnje, dok središnji dio Moslavačke gore dobiva, kao što je navedeno u uvodnom dijelu priloga, oko 1000 mm godišnje. To se odražava u florističkom sastavu, pa nisu utvrđene određene biljne vrste, koji su dobro zastupljeni u bukovoj šumi dinarskih predjela kao Phyteuma spicatum, Lilium martagon, Prenanthes purpurea i dr. Ova činjenica ukazuje na opravdanost odvajanja bukovih šuma panonskog područja od bukove šume dinarskih masiva, kao što je to svojevremeno predložio HORVAT (1. c.) prilikom rašlanjenjavanja bukove šume u horizontalnom smjeru. Nedostatak visokoplaninskih vrsta zapažen je također i u slovenskim bukovim šumama, koje po florističkom sastavu pokazuju sličnost s moslavačkim bukovim sastojinama. Slovenske su bukove sastojine shvaćene međutim mnogo uže, pa je za brežuljkasti pojas nižih nadmorskih visina izdvojen poseban tip šuma pod nazivom Fagetum submontanum (WRABER 1969), čime je naglašen specifični položaj tih sastojina među ostalim srodnim bukovim zajednicama. S obzirom da maksimalna visina Moslavačke gore ne prelazi 500 m, izraziti pojas bukove šume nije se mogao u potpunosti razviti, pa su bukove sastojine na ovome području povezane sa šumom hrasta kitnjaka i običnoga graba na nižim obroncima i u njihovom sastavu nalazimo izvjestan broj vrsta značajnih za tu zajednicu. Uz neke već spomenute biljke mjestimično je zastupljen i hrast kitnjak (Quercus petraea) u sloju grmlja. Pod jakim antropogenim utjecajem a u vezi sa specifičnom geološkom podlogom nalaze se opisane bukove sastojine u neprestanom kontaktu sa acidofilnom as. Luzulo-F´agetum, od koje se bitno razlikuju po znatno većem broju vrsta, koje sudjeluju u njihovoj izgradnji, pa zbog toga i po fizionomiji. 280 |