DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 65 <-- 65 --> PDF |
As. Asperulo-Carpinetum Vrab. 1969. I ova je mezofilna šumska zajednica bila u prvoj fazi istraživanja shvaćena kao subasocijacija šume hrasta kitnjaka i običnog graba (VRABER 1961) a tek je u posljednje vrijeme u sklopu novih pogleda u vezi sa raščlanjenjem as. Querco-Carpinetum ülyricum podignuta na razinu samostalne asocijacije. Zajednicu na Moslavačkoj gori označava veća skupina biljnih taksona. U sloju drveća najveću važnost ima obični grab (Carpinus betulus), dok se među grmljem ističe Corylus avellama. Znatno je bogatiji vrstama sloj prizemnog rašća, gdje su za zajednicu karakteristični slijedeći biljni taksoni: Asperula odorata, Asarum europaeum, Euphorbia amygdaloides, Pulmonaria officinalis, Lathyrus vernus, Galium sylvaticum, a nešto su slabije zastupljeni Euphorbia dulcis, Campanula trachelium, Senecio nemorensis subsp. fuchsii i Epipactis helleborine subsp. helleborine. Ova se šumska zajednica razvija na plodnijim, svježim, neutralno do umjereno kiselim tlima pretežno u hladnijim, zasjenjenim uvalama među obroncima. Zbog toga u svome sastavu ima veći broj mezofilnih, tzv. fagetalnih vrsta, pa svojim sastojinama povezuje kitnjakovo-grabovu šumu nižih obronaka sa brdskom bukovom šumom. Moslavačke se sastojine ove šumske zajednice, dakle razlikuju po florističkom sastavu od sastojina na područja Slovenije. Uzrok tome treba potražiti u geografskom smještaju ovoga područja, kao i u lokalnim klimatskim prilikama. Šuma lazarkinje i običnoga graba zajedno sa ostalim asocijacimaja kitnjakova-grabove šume predstavlja glavni izvor ogrjevnog drveta na Moslavačkoj gori, pa su zbog toga mnoge površine gdje se ona razvija znatno osiromašene i djelomično degradirane. As. Fagetum illyricum boreale montanum Horvat 1938. U okviru klasičnih istraživanja bukovih sastojina, koja je na području Jugoslavije proveo svojevremeno HORVAT (1938, 1962, 1963) ujedinjene su bukove šume u as. Fagetum illyricum, koja je raščlanjena u horizontalnom i vertikalnom smislu na više nižih sistematskih kategorija. U horizontalnom smjeru razlikuju se međusobno bukove sastojine panonskih i dinarskih predjela, pa su ograničene dvije geografske varijante: Fagetum illyricum boreale i F. i. australe, tj. Fagetum illyricum pannonicum i F. i. dinaricum. Na velikom prostranstvu koje zauzima, bukova šuma još uvijek nije dovoljno istražena. U novijoj fitocenološkoj literaturi spominju se dva tipa bukovih šuma; jedan je vezan za bazična tla i drugi rasprostranjen na kiselim tlima (HORVAT i dr. 1974). Istraživanja šumske vegetacije na Moslavačkoj gori pokazala su da su spomenuta dva tipa povezana prelaznim sastojinama, koje se razvijaju na neutralnim do umjereno kiselim tlima, što se odrazilo na njihovom florističkom sastavu. U nedostatku podataka sa ostalih panonskih gora obuhvaćene su i takve sastojine pod nazivom Fagetum illyricum boreale montanum, iako se ukazala potreba da se one odvoje kao posebna sistematska kategorija. Smatram da bi svaki novi prikaz bukovih šuma koji se ne bazira na kompletnom poznavanju svih bukovih sastojina kontinentalnih predjela Hrvatske i ostalih graničnih područja samo otežao konačno rješenje ove problematike. Uzimajući u obzir različita mišljenja u vezi sa interpretacijom i ograničavanjem bukovih sastojina, koja su se pojavila u posljednje vrijeme (VRA |