DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 64 <-- 64 --> PDF |
razreda, što svjedoči o njenom intenzivnom iskorištavanju u prošlosti. Zahva ljujući povoljnom odnosu temperature zraka i količine oborina sastojine ove šumske zajednice obnavljaju se razmjerno brzo. Prema shvaćanjima GLAVAC A (1968) te HORVATA i dr. (1974) a u vezi s novim pogledima na raščlanjenje šume hrasta kitnjaka i običnoga graba, izlučeno je više manjih, samostalnih zajednica od kojih su mnoge sačinjavale ranije grupu subasocijacija. Na istraživanom području zastupljene su četiri takve asocijacije: Staphyleo-Carpinetum, Carici pilosae-Carpinetum. Eryth.ro nio-Carpinetum i Aspero-Carpinetum. As. Stahyleo-Carpinetum Horvat 1938, 1962. Ova je šumska zajednica utvrđena na južnim obroncima gore na podlozi od karbonatnih sedimenata. Bazična reakcija tla na kojemu se razvija pogoduje razvitku određenih bazifilnih vrsta, od kojih su neke razmjerno rijetke na ovome području. To su vrste, koje u dijagnostičkom pogledu označavaju ovu asocijaciju (Staphylea pinnata, Rhammus catharica, Hacquetia epipactis, Salvia glutinosa, Carex digitata). Među ovim zajednicama široko shvaćene šume hrasta kitnjaka i običnoga graba ima ova osocijacija na području Moslavačke gore najmanji areal. U prošlosti je bila mnogo više rasprostranjena na južnim i zapadnim obroncima gore, ali je krčenjem i sječom prepustila mjesto vinogradima. Danas je potisnuta na manje površine, koje su, budući da se nalaze u blizini naselja, izložene jakom antropogenom utjecaju. As. Carici pilosae — Carpinetum Horvat 1938, 1962. Ova se šuma razvija na tlu dubljeg profila i neutralne do slabo kisele reakcije (GRAČANIN 1948) a vrlo je česta i rasprostranjena na cijeloj gori. Posebno izražajne sastojine nalaze se na sjeverozapadnim obroncima gore (predio Voćin), te u nižim šumskim odjelima zapadne i jugozapadne ekspozicije. Dominatnu ulogu u fizionomji sloja prizemnog rašća ima dlakavi šaš (Carex pilosa), koji na nekim predjelima prekriva čitave površine tla dajući šumi jednoličan izgled. Uz ovu biljku zajednicu označavaju još vrste Hepaticanobilis i Potentia micrantha. As. Erythronio — Carpinetum Horvat 1938, 1962. Šuma običnoga graba i pasjeg zuba uočava se dobro u rano projeće, kad pasji zub (Erythronium dens canis) cvate u velikoj množini po obroncima nižih nadmorskih visina. Razvija se povrh tla kiselije reakcije u odnosu na tla dviju prethodno spomenutih asocijacija, što se zapaža u florističkom sastavu, jer se gube izrazito bazifilne vrste, a u većoj mjeri se pojavljuju neki acidofilni elementi kao Pteridium aquilinum, Luzula pilosa, Festuca heterophylla, Gentiana asclepiadae i dr. U određenim šumskim sastojinama ove su vrste zastupljene višim stupnjem nazočnosti i pokrovnosti, pa je najvjerojatnije da će se one zajedno sa sastojinama obuhvaćenim kao subas. carpinetosum betuli unutar as. Luzulo-Fagetum morati izdvojiti kao posebna asocijacija, kao što je to već provedeno na području Slovenije (VRABER 1969). Taj zahvat moguće je provesti tek nakon kompleksnih istraživanja šumske vegetacije kontinentalnih predjela Hrvatske i detaljne fitocenološke obrade hrastovo-grabovih sastojina toga područja. |