DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba shvaćena u širem smislu rasprostranjena je na prigorskim obroncima niže nadmorske visine, koji su kao što je navedeno u uvodnom dijelu ovoga priloga, prekriveni tercijarnim karbonatnim naslagama iznad kojih su se u ovisnosti o lokalnim uvjetima terena razvila smeđa i podzolasto smeđa tla bazične do umjereno kisele reakcije. Po vanjskom izgledu i po florističkom sastavu razlikuje se ova šuma bitno od ostalih šumskih zajednica ovoga područja. Šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba pretrpjela je na području Moslavačke gore, kao i na ostalim čovjeku pristupačnim predjelima Hrvatske, znatne promjene. Veliki dio ovih šuma je već odavno iskrčen i pretvoren u obradive površine i vinograde, a preostale sastojine mjestimično svojom florističkom građom ukazuju da je antropogeni utjecaj još i danas prilično jak. Zbog toga je otežana fitocenološka klasifikacija određenih, uglavnom degradiranih šumskih površina, koje su često na južnim i zapadnim obroncima gore u blizini naselja. Asocijaciju Querco-Carpinetum illyricum s. 1. izgrađuje veći broj vrsta. U sloju drveća najznačajnije mjesto pripada hrastu kitnjaku (Quercus petraea) i običnom grabu (Carpinus betulus), kojima se još pridružuje divlja trešnja (Prunus avium), klen (Acer campestrej, lipa (Tüia cor data, T. plathyphyllos) i breza (Betula pendula). Sloj grmlja je u odnosu na ostale područne šumske zajednice znatno bogatiji. Veći broj grmlja koje ga izgrađuje ne ističe se uvijek izrazitom vitalnošću, a niti visokim stupnjem pokrovnosti, ali po ukupnom broju vrsta u ovome sloju može se ova asocijacija postaviti na prvo mjesto među šumskim zajednicama ovoga područja. Ističu se Corylusavellana, Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Evonymus europaeus, Daphne mezereum, Crataegus monogyna i oxycantha i dr. S obzirom na specifične značajke matičnog silikatnog supstrata kao najrasprostranjenije podloge na ovome tlu, a s tim u vezi i s reakcijom tla koje se iznad njega razvija, utvrđeno je, da je u sastavu šume hrasta kitnjaka i običnog graba na Moslavačkoj gori slabije zastupljen stanovit broj pretežno bazifilnih elemenata, koji prema HORVATU (1938) označavaju ovu šumu, dok neki kao na pr. Epimediumalpinum nisu niti nazočni. U sloju prizemnog rašća ističe se veći broj vrsta, koje osobito u rano proljeće utječu na vanjski aspekt ove šume (Ranunculs ficaria, Latherea squaraaria, Crocus neapolitanus, Anemone nemorosa, Scilla bifolia, Pulmonaria officinalis, Galanthus nivalis, Primula vulgaris i dr.), a manja skupina biljaka daje ovome sloju karakterističnu zelenu boju tokom ostalih godišnjih doba (Stellaria holostea, Carex sylvatica, Brachypodium sylvaticum i dr.). As. Querco-Carpinetum illyricum s. 1. predstavlja klimatogenu zajednicu nižih obronaka i brežuljaka Moslavačke gore. U regresivnom smjeru povezana je s livadnim zajednicama razreda Molinio-Arrhenatheretea, koje se razvijaju na nizinskim predjelima u podnožju gore (HRUŠKA-DELL´UOMO 1976). Pod jačim utjecajem čovjeka (česta sječa, sabiranje listinca i si.) a u vezi sa specifičnom geološkom podlogom ovoga područja zapažene su određene sastojine, koje po florističkom sastavu pokazuju vezu sa as. Luzulo-Fagetum i as. Festuco-Quercetum petraeae ovisno o lokalnim klimatskim uvjetima, o ekspoziciji i konfiguraciji terena. Danas je šuma hrasta kitnjaka i običnog graba na Moslavačkoj gori zastupljena pretežno sastojinama mlađih dobnih 277 |