DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 45 <-- 45 --> PDF |
PROIZVODNE FUNKCIJE DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U RAZDOBLJU 1962—1974. R. Sabadi SAŽETAK. Prikazan je ekonometrijski model drvne industrije Jugoslavije za period 1962—1974. Promatraju se činioci proizvodnje, rad, izražen brojem zaposlenih, i kapital, izražen ukupnim sredstvima, aktivnim osnovnim i obrtnim sredstvima, obračunato po stalnim cijenama 1962. U promatranom periodu izračunate granične produktivnosti jaktora proizvodnje pokazuju: I sa svaki dodatnim 1 milijunom Dinara kapitala, smanjuje se društveni brutto proizvod za 0,414 milijuna Din. II sa svakom novom 1.000 zaposlenih u drvnoj industriji, povećava se društveni bruto proizvod za 52.188 Dinara. Zbroj regresionih koeficjenata (rad, kapital i vrijeme) iznosi 1,55097 što znači da se ukupan društveni brutto proizvod mijenjanjem proizvodnih fakora rada i kapitala u vremenu, mijenja prekoproporcionalno. Iz ovih rezultata je zaključiti da u promatranom periodu investiciona politika drvne industrije Jugoslavije nije slijedila konsistentan program optimalizacije alokacije resursa. Razlozi su sigurno kompleksni, pa prikazani rad upućuje na dalju analizu otkrivanja pojedinačnih uzroka. 1. UVOD Proizvodne funkcije pokazuju odnose između utrošenih količina proizvodnih činilaca i količine gotovih proizvoda, kod date tehnologije. Općenitije su transformacije funkcija, kakovu mi prikazujemo, koje daju odnose između činilaca proizvodnje rada i kapitala drvne industrije i društvenog brutto proizvoda te grane. Poznato je da svako dobro, kao i sva dobra, bivaju proizvođena mješavinom proizvodnih faktora. Na Filipinima se proizvodi skoro jednaka količinina riže po jedinici površine zemlje zasijane rižom, kao recimo i u Kaliforniji. Na Filipinima ono što nazivamo kapitalom (minuli rad i sredstva za proizvodnju), u najboljem su slučaju po koja motičica, sve ostalo je ljudski rad. U Kaliforniji obradu tla vrše traktori sa širokim gusjenicama, sjetva se vrši avionima, zasipavanje gnojivom i pesticidima također, žetva specijal |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 46 <-- 46 --> PDF |
nim kombajnima, dakle, puno kapitala, malog živog rada. U oba slučaja zemlja na kojoj raste riža i proizvod — riža, su skoro isti. Razlog je očit, ljudski rad je na Filipinima jeftin, u Kaliforniji skup. Omjere proizvodnih faktora diktira tržište i ovakova ili onakova mješavina tih činilaca rezultat je težnje homo oeconomicusa da s najmanje truda postigne najveći učinak. Cilj ovoga rada je da otkrije, da li su omjeri proizvodnih faktora u promatranom razdoblju bili zadovoljavajući ili ne. Ovaj rad u obujmu u kojemu je dat, ne traži optimalna rješenja, ali sasvim izvjesno da ukazuje trebali li studiji optimizacije prići ili ne. Rezultat pokazuje da je dublja analiza potrebna. Ovaj rad nadalje nema namjeru pokazivati pogreške, jer je rađen zbog toga što smo svjesni da gdje se puno radi, puno se i griješi. A upravo je drvna industrija grana djelatnosti, koja je u razdoblju kraćem od ljudskog vijeka, doživjela gotovo grandioznu transformaciju od firmaškog pilanarstva u modernu industriju namještaja, ploča, kuća itd. 2. PODACI 2.1 Stalne cijene Posebno je teško, u zemlji kao našoj, s ovako podignutom stopom inflacije, primijeniti odgovarajući indeks cijena, kojime bi se cijene svele na Y - D RUi ITVENI BRL TTC 5000 PROIZVOD DRVNEI[\1DUSTRIJE JUGOSLA-S VIJE / 4000 l y^\ 3000 5 KAPIT/ \L L RViVL/ NDb STR IJE JUGOSLAVIJE (OSNOVNA + ^2000 OBRTNA SREDSTVA) g V =1.662-1,0894* Q N: ^ 1000 3 7 3 i 5 5 ´ 3 ´i 0 1 /p 62 63 . 64 65 66 67 58 55 70 71 72 73 74 TREND. DRUŠTVENOG BRUTTO PROIZVODA I KAPITALA DRV NE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U RAZDOBLJU 1962-1971 PO STALNIM CIJENAMA (1962 = 100). |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 47 <-- 47 --> PDF |
jednu bazu i time učinile međusobno usporedivim. Bez valjanog indeksa cijena i svođenja na jednaku mjeru, nikakovo ispitivanje ne bi imalo smisla. U množini indeksa cijena također je problem, kojega odabrati. Ako procjenjujemo imovinu radnih organizacija, vjerojatno primjena indeksa troškova života ne bi bila adekvatna, a vjerojatno niti indeks cijena prometa robe na veliko ili indeks cijena industrijskih proizvođača. Zbog porasta cijena prisiljeni smo u našoj zemlji sredstva radnih organizacija sporadičkim revalorizacijama dovoditi u sklad s činjenicama svakodnevnog života. Ako međutim takove podatke želimo upotrijebiti kod analiza kontinuiranih vremenskih nizova, kao što je naš slučaj, onda podaci o imovini radnih organizacija isto tako malo vrijede. Svjesni svih teškoća izabrali smo, iako se takovu izboru mogu uputiti ozbiljne kritike, kod proučavanja svih varijabla našeg modela FUNKCIJE PROIZVODNJE, indeks cijena drvne industrije. Učinili smo to stoga, što je taj indeks veoma blizak indeksima ostalih grana, nadalje, što iz input-output analiza znamo da je razmjena drvna-drvnoj veoma visoka i konačno, što upotrijebivši takav jedinstveni indeks, imamo mogućnost, pronašavši bolji, uz male korekcije rezultat istraživanja prilagoditi tom indeksu za kojega bi se odlučili. Sve cijene u ovoj radnji su s bazom 1962. godine tj. godinom kada započinjemo promatranja našeg modela. Bez sumnje smo se mogli odlučiti i za neku drugu baznu godinu. Uposleni smo kapital, kako radi kratkoće nazivamo osnovna i obrtna sredstva, drvne industrije, upotrijebljen kao faktor proizvodnje radi kontinuiteta vremenskog niza preuredili na taj način, što smo knjižnu i sadašnju vrijednost osnovnih sredstava uzeli kao početnu u baznoj godini 1962. Nove TABELA 2.1. D9RAČUN KRETANJA OSNOVNIH SREDSTAVA. CRVNE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU 1962-1974 I PRERACUWIWDE li STALNE CIJEPE 1562 C u milijunima Dinara) GDD. NABAVNA VRIAKUMULIRANA SADAŠNJA STOPA IZNDS NOVE II* -. INDEKS Nul/E IN NABAVNA VRI JEDNOST KA AMORTIZACIJA VRIJEĐA´. AM0RT. AMORT. VESlIDIJE : CIJENA VESTICIJE VRI3EDNDST PDČ.GDD. NA FOČ. ZA TEK,U TDKU TEK.CIJ. ETflLNE IW KRAJU GO STAL. CIJ. STAL.CIJ. GODINE EDDIfJJ GODINE CIJENE DINE 1962 1.428 558 870 3,08 44 174 110 174 1,602 1963 1.602 619 933 3,83 61 203 100 203 1.805 19S4 1.805 733 1.097 4,94 89 243 104 23 V 2.039 1965 2.039 815 1.224 5,23 107 222 125 17S 2,215 196S 2.215 875 1.340 2,70 60 251 148 173 2.335 1967 2.385 940 1.445 2,74 65 311. 157 193 2,583 isea 2.5B3 1.017 1.56S 2,97 77 323 103 201 2.784 1969 2.7 » 1,228 1,555 7,57 211 481 174 27S 3.C60 1973 3.0So 1,515 1,545 9,39 287 733 193 378 3.433 197X 3.WB-1.77S 1,652 7,60 261 960 217 442 3,880. 1972 3.EB0 2.077 1.603 7,77 IDI 1,256 243 517 4,357 1973 4.397 2.481 1.916 9,13 404 1.615 EB2 573 4,97a 197It 4.970 2.968 2.C02 9,79 487 2.397 557 671 5.154 IZVQRI: Statistički godišnjak SFRJ, 1962-1976, Izdanje: Sauezni zavod za statistiku; Gecgrad |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 48 <-- 48 --> PDF |
TABELA 2.2, OBRAČUN UFOTRIJEBLJENOG KAPITALA (OSNOVNIH I OBRTNIH SREDSTAVA) DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U RAZDOBLJU 1962-1974 PO STALNIM CIJENAMA (1962) IZRAŽENO I MILIJUNIMA DINARA, LOGARITMI UKIPIO ZAPOSLENOG KAPITALA U MILIJUNIMA DINARA I ODSTUPANJA OD ARITMETIKE SREDINE GODINA SADAŠNJA VRIJEDNOST OBRTNA SREDSTVA UKUPNO KAPITAL Loo. UKUPNOG KAPI TALA ODSTUPANJA OD OSNOVNIH SREDSTAVA ´ PO STAl .«IM CIJE-PO STALNIM CIPO STALNIM CIJENA ARITMETIČKE PO STALNIM CIJENAMA NAMA JENAMA X SREDINE x = X - X 19S2 870 B09 1.679 3.22 505 -0.21 880 1963 983 921 1.904 3.27 967. -0,16 418 19S4 1.097 900 1.997 3.30 038 -0.14 347 1965 1.224 079 2.103 3.32 284 -0,12 101 1966 1.340 1.061 2.401 3.33 039 -O.CS 34S 1967 1.445 1.141 2.586 3.41 263 -0.03 122 19G8 1.56S 1.261 2,827 3.45 133 0.00 743 1969 1.55S 1.2B4 2.B4D 3.45 332 0.00 947 1970 1.545 1.469 3.014 3.47 914 0,03 529 1971 1.662 1.605 3.2S7 3.51 415 0,07 020 1972 1.803 1.835 3.S38 3.55 OES 0,11 701 1973 1.916 Z.845 4.761 .3.57 770 0.23 385 1974 2.002 3.15S 5.160 3.71 265 0.26 880 SX 44.77 010 c 2 = 0,26 202 SX : X = 3.44 385 IZVORI: StetlstlBcl godišnjak SFRJ, 1552-1575, lic´rrvfe; Esvezni zevod za ststlstiku, Escgred TABELA 2.3.. KRETANJE DRUŠTVENOG BRUTTO PROIZVODA, ZAPOSLENOG KAPITALA I BRDJ ZAPOSLENIH. DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U RAZDOBLJU 1962-1974 .PO STALNIM CIJENAMA (1962) (Novčane vrijednosti u milijunima Dinara, broj zaposlenih u 000) GOD. DRUŠTV.B-TTO KAPITAL BROJ Xl *2 X3 xl x2 X3 PROIZVOD ZAPOSI L. (1) (2) (3) CLog.l) (Log. 2) (Log. 3) x-1-Xi *2-*2 X3-*3 1962 2.254 1.679 128 3.35 2S5 3.22 505 2.10 721 -0,25 168 -0.21 ESQ -0.03 409 1963 2.836 1.904 132 3.45 271 3.27 S67 2,12 057 -0.15 192 -o.is 413 -0,02 073 1964 3.410 1.997 141 3.53 275 3.30.038 2.14 922 -0.07 1B8 -0.14 347 O.GO 792 1965 3.273 2.103 WO 3.51 574 3.32 284 2.14 613 -0.08 BB9 -0.12 101 0.00 483 1966 3.321 2.401 143 3.52 127 3.38´039 2.15 534 -0,08 335 -0,06 346 0.01 404 1967 3.142 2.5B6 134 3.49 721 3.41 2S3 2.12 710 -0,10 742 -0,03 122 -0.01 420 1968 3.336 2.B27 123 3.52 453 .3,45 133 2,11 059 -O.OB.DIO 0,00 743 -0,03 071 1969 3.895 2.840 127 3,59 051 3.45 332 2.10 380 -0.01 412 o.oa 94? -0,03 750 1970 4.541 3.014 131 3.65 715 3.47 914 2,11 727 0.05 252 0.03 529 -0.02 403 1971 5.421 3.267 141 3.73 403 3.51 415 2.14 922 0.12 945 0,07 030 0.00 792 1972 5.930 3.638 149 3.77 305 3,56 0S6 2,17 319 0.16 942 0,11 701 0,03.189 1973 6.363 4.761 149 3,SD 3E6 3.67 770 2.17 319 0.19 903 0,23 365 0.03 189 1974 8.027 5.160 160 3,90 455 3.71 265 2,20 412 0,29 552 0,26 880 0,DS 282 sx= 46.SS 017 44.77 DIO 27,83 695 Sx2=0.30 204 0.26 202 0,01 105 X= 3.60 463 3.44 385 2.14 130 IZVORI: Statistički godišnjak SFRJ, 1962-1976. Izdanje: Savezni zavod za statistiku, Beograd |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 49 <-- 49 --> PDF |
investicije za svaku od slijedećih godina bi iza toga korigirali indeksom cijena, svodeći ih na baznu godinu, odbili od tako dobivene svote amortizaciju i razliku dodali (ili oduzeli — što nije bio slučaj, jer su investicije premašale amortizaciju) od sadašnje vrijednosti imovine. Međutim iza 1965, to više nije bilo moguće, jer je tada bila provedena relavorizacija i amortizacija koja je iza toga slijedila, bila je obračunavana na bazi revaloziranih vrijednosti. Zbog toga smo bili prisiljeni za cijeli uzorak od 13 godina uspostaviti kontinuirane vrijednosti osnovnih sredstava i to knjigovodstvene vrijednosti, akumulirane amortizacije i sadašnje vrijednosti, s bazom cijena 1962. Uposlena prosječna obrtna sredstva smo za svaku godinu indeksom cijena svodili na baznu, 1962. godinu. Na isti način smo korigirali i društveni brutto proizvod tj. društveni proizvod drvne industrije plus materijalni troškovi. Bez obzira što to nije adekvatno ukupnom prihodu drvne industrije, držeći se u cijelom uzorku konsekventno prikazivanja rezultat rada drvne industrije društvenim brutto proizvodom, dobili smo željeni kontinuitet. Rad, kao faktor proizvodnje, nismo prikazivali, što bi bilo ispravnije, brojem radnih sati ili radnih dana, već prosječnim brojem zaposlenih v. drvnoj industriji za promatrani period. Rezultati koje smo dobili valja prema tomu tumačiti, da se odnose na broj zaposlenih u odnosnom periodu ili godini, izražen u 000. 3. IZRAČUNAVANJE FUNKCIJA PROIZVODNJE 3.1 Regresija Iz podataka Tabela 2.1, 2.2 i 2.3. Obračunavamo zbrojeve i umnoške odstupanja od aritmetičkih sredina: Tabela 3.1.1 i 1 2 1 0.30 204 2 0.26 681 0.26 202 3 0.04 440 0.03 589 4 7.04 563 6.76 979 3 4 0.01 105 0.85 027 182.00 000 Normalne jednadžbe: S22 bi + S23 bs + S24 bi = S32 b2 + S33 b3 + S34 b4 = S42 b2 + S43 b3 + S44 b4 = S12 Si 3 Sl4 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 50 <-- 50 --> PDF |
glase u našem slučaju: 0.26 202 b2 + 0.03 589 bs + 6.76 979 U = 0.26 681 0.03 589 b.» + 0.01 105 bs + 0.85 027 b4 = 0.04 440 6.76 979 b> + 0.85 027 b:i + 182.00 000 b4 = 7.04 563 Koeficijente b->, bs i bt izračunavamo iz matrice A i transponirane matrice B, kako slijedi: Tabela 3.1.2 MATRICA A I TRANSPONIRANA MATRICA B B 0.26 202 0.03 589 6.76 979 0.03 589 0.01 105 0.85 027 6.76 979 0.85 027 182.00 000 0.26 681 0.04 440 7.04 563 7.33 451 0.94 161 196.66 569 A 0.26 202 0.03 589 6.76 979 0.13 697 0.00 613 —0.07 699 25.83 692 —12.56 396 6.12 218 1.01 828 1.28 123 0.04 095 27.99 218 —10.28 211 1.04 095 b2 = —0.28 570 bs = 1 b4 = 0 79 572 04 095 iz jednadžbe: Xi = bu + b2 Xä + bs Xa + b4 X4 izračunavamo konstantu bo." 3.60 463 = bo + (—0.28570) (3.44385) bo = 0.45 671 (1.79572) (2.14130) + (0.04095) (7) tako da regresiona jednadžba glasi: Xi = 0.45 671 —0.28 570 X-> + 1.79 572 Xs + 0.04 095 X4 (1) 3.2 Graničn a produktivnos t činilac a proivodnj e Ako izrazimo: Xj = Log Yi (za i * 4) (2) onda naša regresiona jednadžba (1) glasi: b b b b x Yi = 10 » Y22 Y3 :i 10 4 4 (3) 264 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Sa Xj (za i # 4) smo označili aritmetičke sredine logaritama Yj, tako da imamo: Yi = antilog. X; (za i ^ 4) (4) odnosno: dYi Yi = bj (5) dY; Yj geometrijske sredine naših varijabla su: Tabela 3.2.1 Yi = 4.023.74 milijuna Dinara = Društveni brutto produkt Y-2 = 2.778,75 milijuna Dinara = Zaposlenih kapital Y;i = 138,45 tisuća = broj zaposlenih iz gornje tabele, uvrstivši vrijednosti u izraz (5) možemo izračunati granične produktivnosti za geometrijske sredine naših varijabla: dYi (—0.28 570) (4 023,74) = = 0,4137346882 dY2 2.778,55 dYi (1.79 572) (4 023,74) 52,18783689 dY3 138,452 3.3 Granice pouzdanosti koeficijenta regresije Koeficijent multiple korelacije naše regresione jednadžbe (1) je: bä Sl2 + b3 Si3 + b4 Sl4 Rä = = 0,96683 (6) Su iz čega proizlazi, da multipla regresija objašnjava oko 96,86% odstupanja od Xi. Kvocijent varijance je: R2 (N — p) F = = 87,44 (7) (1 — R2) (p —1) 265 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Ova je varijabla distribuirana sa 3 i 9 stupnjeva slobode, u kojem slučaju, kod vjerojatnosti greške od 5´%, imamo dopušten F = 3,86, iz čega proizlazi, da je naš empirijski dobiveni F signifikantan i koji odgovara očigledno daleko manjoj vjerojatnosti greške od 5%. Možemo zaključiti da rad, izražen brojem zaposlenih u 000, u drvnoj industriji Jugoslavije i ukupan kapital, izrađen neotpisanim dijelom osnovnih sredstava i obrtnim sredstvima — po stalnim cijenama, imaju utjecaj na društveni brutto proizvod drvne industrije, izražen u milijunima dinara po stalnim cijenama (1962 = 100). Varijanca je: Su — b2 Si2 — bs Sia — b4 Su s2 = = 0,00111 (8) N —p odnosno, standardna greška je s = 0,03337 Dijagonalni elementi inverzne matrice su: Cu = 1/Bn = 1/0,26202 = 3,81650 C22 = I/B22 = 1/0,00613 = 163,13214 C33 = I/B33 = 1/6,12218 = 0,16334 ispitujemo koeficijente b2, b3 i b4: t2 = b2/s l/ci~i = —0,28570/0,03337 V 3,81650 = 4,3825 ts = b8/s V C22 = 1,79572/0,03337 J/163,13214 = 4,21321 U = b4/s V čas = 0,04095/0,03337 V 0,16334 = 3,03635 Za 9 stupnjeva slobode, kod pouzdanosti 95% imamo dopušten t = 2,262 iz čega proizlazi, da su naša sva tri t signifikantni. Izračunavamo granice odstupanja za 95% pouzdanosti: b2 ± t s ]/cu b3 ± t S |/C22 b4 ± t S 1/C33 Tabela 3.3.1 VRIJEDNOSTI I GRANICE ODSTUPANJA KOEFICIJENTA KOD 95% POUZDANOSTI Koeficijent Vrijednost Donja granica Gornja granica ba —0.28 570 —0.43 316 —0.13 824 b3 1,79 572 0.83 163 0.07 146 b4 0.04 095 0.01 044 0.07 146 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 53 <-- 53 --> PDF |
4. INTERPRETACIJA I DISKUSIJA 4.1 Regresionu jednadžbu (1) možemo interpretirati, kako slijedi: 4.1.1 Za promatrani period, na svaki 1% porasta kapitala u drvnoj industriji, ceteris paribus, dolazi do smanjenja društvenog brutto proizvoda drvne industrije za 0,29 %. 4.1.2 U promatranom razdoblju, kod svakog povećanja broja zaposlenih za 1%, ceteris paribus, dolazi do povećanja društvenog brutto proizvoda za cea 1,8%. 4.1.3 Ako antilogaritmiramo koeficijent b4, dobijemo 1,0988789, iz čega proilazi, da je društveni brutto proizvod drvne industrije rastao, promatrano po stalnim cijenama, za ca 9,89% godišnje. 4.2 Rezultate izračunanih graničnih faktora produktivnosti proizvodnje možemo interpretirati kako slijedi: 4.2.1 Za promatrano razdoblje sa svakim novim porastom kapitala drvne industrije Jugoslavije od jednog milijuna Dinara, ceteris paribus, smanjuje se društveni brutto proizvod drvne industrije za 0,414 milijuna Dinara. 4.2.2 Ako naše regresione koeficijente zbrojimo: B = (—0,28570) + (1,79572) + (0,04095) = 1,55097 U našem slučaju je 1 < B, što znači da se ukupan društveni brutto proizvod, mijenjanjem proizvodnih činilaca, rada i kapitala u vremenskom razdoblju, sa svakom dodatnom tisućom zaposlenih u drvnoj industriji, ceteris paribus, povećava se društveni brutto proizvod drvne industrije za 52.188 Dinara. 4.3 Iz prikazane stvarne mješavine dvaju proizvodnih faktora proizvodnje, rada i kapitala drvne industrije Jugoslavije u razdoblju 1962—1974, možemo zaključiti da razvojna i investiciona politika u toj grani očito nije bila ozbiljnije podvrgavana konzistentnijm programima optimiziranja alokacije resursa. Izvjesno je da to vodi ozbiljnoj statičkoj nedjelotvornosti, koju dinamička djelotvornost, približno visoka stopa rasta, jedva može kompenzirati. Razlozi za ovu situaciju su sasvim sigurno kompleksni i ovaj rad može poslužiti samo kao povod za dublju i svestraniju analizu pronalaženje pojedinačnih uzroka, da bi na temelju njih mogla biti formulirana dugoročna politika grane, koja bi ispravila dobronamjerne pogreške iz prošlosti. LITERATURA 01. Ackoff, R. L., Sasieni, M. W.: Fundamentals of Operations Research, J. Wiley & Sons, N. York, 1968 02. Archibald , G. C. (Editor): The Theory of the Firm, Penguin Books Ltd., Harmondsworth, 1973 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 54 <-- 54 --> PDF |
03. Bartelheim e r, P.: Holzmarkt in einem Input-Output Modell für der deutschen Wirtschaft, Forswiss. Centralblatt, 95, 1, 1976 04. Baumol, W J.: Activity Analysis in One Lesson, Am. Economic Rew., 58, 1958 05. Cohen , K. J., Cyert , R. M.: The Theory of the Firm, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N. J., 1965 06. Crout , P. D.: A Short Method for Evalution Determinans and Solving Systems of Linear Equations with Real or Complex Coefficients, Transact, social brut augmente de 52.188 dinars. 07. Douglas , P. H.: Are There Laws of Production?, Am. Econ. Rev., 37, 1948 08. Gilbert , M. (Editor): The Modern Business Enterprise, Penguin Books Ltd., Harmodsworth, 1972 09. Madžar , Lj.: Osnovi teorije proizvodnje, Inst. Ek. nauka, PFV OECONONOMICA, No. 10, Beograd, 1972 10. Mantel , K.: Bestimmende Variablen der Holzverbraucht-prognosen, Holz- Zcntralblatt, 96, 1970 11. Morgenstern , D. (Editor): Economic Activity Analysis, J. Wiley & Sons, N. York, 1954 12. M c K i 11 o p, W.: An Econometric Model of the Market for Redwood Lumber, For. Sci., 15, 1969 13. Penrose , E.: The Theory of the Growth of the Firm, B. Blackwll, Oxford, 1959 14. P e 1 r o v, B. S.: Organizacija i planirovanije proizvodstva na derevo-obrabativajušćih preprijatijah, Lesnaj Promišl., Moskva, 1975 15. P j a n i ć, Z.: Teorija ccna, 4. izd., Savr. administr. Beograd, 1976 16. Schneider , E.: Einführung in die Wirtschaftstheorie, 1 & 2, 3. Aufl., Mohr, Tübingen, 1955 17. S t i g i e r, G. L.: The Theory of Price, 3rd Ed., Macmillan, London, 1969 18. T i n t n e r, G.: Handbuch der Oekonometrie, Springer Verl., Berlin, 1960 19. V i n e r, L: Cost Curves and Supply Curves, Zeitschrift, für Nationalökonomie, 3, 1931 20. Walsh , V.: Introduction to Contemporary Microeconomics, McGraw-Hill, N. York, 1970 21. Ward , B.: Elementary Price Theory, The Free Press, New York, 1967 22. W h i 11 a k e r, E.: Economic Analysis, J. Wiley & Sons, N. York, 1956 Resume FUNCTIONS DE LA PRODUCTION DE LTNDUSTRIE DU BOIS YOUGLAVE DANS LA PERIODE 1962 — 1974 Le modele econometrique de l´industrie du bois yougoslave est presente pour la periode 1962—1974. II y sont observes les facteurs de la production: le travail, represente par le nombre des salaries, et le capital, represente par la totalite de l´actif fixe et les fonds de roulement, en prix fixes valables en 1962. 268 |
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Dans la periode observee les productivites marginales calculees des facteurs de production relevent que: (i) pour chaque nouveau million de dinars investi dans le capital, le produit social brut diminue de 0,414 millions de dinars; (ii) pour chaque 1.000 employes nouveaux dans l´industrie du bois le produit social brut augmente de 52.188 dinars. La somme des coefficients de regression (travail, capital et temps) monte ä 1,55097, ce que signifie que le produit social brut total change surproportionellement, par le changement des facteurs de production du travail et du capital dans le temps. Ces resultats permettent de conclure que dans la periode observee la politique d´investissement de l´industrie du bois yougoslave n´a pas suivi un programme d´optimisation consistant de l´allocation des ressources. Les raisons en sont sürement complexes, et l´ouvrage presente renvoie ä une analyse ulterieure de la decouverte des causes particulieres. Primljeno 10. Ill 1977. Mr Rudolf SAB ADI, dipl. drvnoind. inž. i dipl. ek., ZAGREB, Martićeva 12. PRAKTIČKI MANU ALI — U PRODAJI! Prilikom izrade Šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (Narodne Novine SRH br. 13/76 od 8. IV. 1976. g.) služite se i koristite praktične manua e: 1. MANUAL ZA OPIS SASTOJINA I EVIDENCIJU IZVRŠENIH TERENSKIH RADOVA OGT-1 45.— din 2. MANUAL ZA PRIMJERNE POVRŠINE I TOTALNU KLUPAŽU 45.— din Manuali sadrže 112 stranica vel. 21x15 cm i povezani su u tvrde korice s platnenim hrbatom. Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA Bankovni račun: ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE 30102 768-6249 HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 Telefoni: 444-206 i 449-686 |