DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 45     <-- 45 -->        PDF

PROIZVODNE FUNKCIJE DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE
U RAZDOBLJU 1962—1974.


R. Sabadi
SAŽETAK. Prikazan je ekonometrijski model drvne industrije
Jugoslavije za period 1962—1974. Promatraju se činioci proizvodnje,
rad, izražen brojem zaposlenih, i kapital, izražen ukupnim


sredstvima, aktivnim osnovnim i obrtnim sredstvima, obračunato
po stalnim cijenama 1962.
U promatranom periodu izračunate granične produktivnosti
jaktora proizvodnje pokazuju:


I sa svaki dodatnim 1 milijunom Dinara kapitala, smanjuje
se društveni brutto proizvod za 0,414 milijuna Din.
II sa svakom novom 1.000 zaposlenih u drvnoj industriji, povećava
se društveni bruto proizvod za 52.188 Dinara.


Zbroj regresionih koeficjenata (rad, kapital i vrijeme) iznosi
1,55097 što znači da se ukupan društveni brutto proizvod mijenjanjem
proizvodnih fakora rada i kapitala u vremenu, mijenja prekoproporcionalno.


Iz ovih rezultata je zaključiti da u promatranom periodu investiciona
politika drvne industrije Jugoslavije nije slijedila konsistentan
program optimalizacije alokacije resursa. Razlozi su sigurno
kompleksni, pa prikazani rad upućuje na dalju analizu otkrivanja
pojedinačnih uzroka.


1. UVOD
Proizvodne funkcije pokazuju odnose između utrošenih količina proizvodnih
činilaca i količine gotovih proizvoda, kod date tehnologije. Općenitije
su transformacije funkcija, kakovu mi prikazujemo, koje daju odnose između
činilaca proizvodnje rada i kapitala drvne industrije i društvenog brutto
proizvoda te grane.


Poznato je da svako dobro, kao i sva dobra, bivaju proizvođena mješavinom
proizvodnih faktora. Na Filipinima se proizvodi skoro jednaka količinina
riže po jedinici površine zemlje zasijane rižom, kao recimo i u Kaliforniji.
Na Filipinima ono što nazivamo kapitalom (minuli rad i sredstva
za proizvodnju), u najboljem su slučaju po koja motičica, sve ostalo je ljudski
rad. U Kaliforniji obradu tla vrše traktori sa širokim gusjenicama, sjetva
se vrši avionima, zasipavanje gnojivom i pesticidima također, žetva specijal




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 46     <-- 46 -->        PDF

nim kombajnima, dakle, puno kapitala, malog živog rada. U oba slučaja zemlja
na kojoj raste riža i proizvod — riža, su skoro isti. Razlog je očit, ljudski
rad je na Filipinima jeftin, u Kaliforniji skup. Omjere proizvodnih faktora
diktira tržište i ovakova ili onakova mješavina tih činilaca rezultat je težnje
homo oeconomicusa da s najmanje truda postigne najveći učinak.


Cilj ovoga rada je da otkrije, da li su omjeri proizvodnih faktora u promatranom
razdoblju bili zadovoljavajući ili ne. Ovaj rad u obujmu u kojemu
je dat, ne traži optimalna rješenja, ali sasvim izvjesno da ukazuje trebali li
studiji optimizacije prići ili ne. Rezultat pokazuje da je dublja analiza potrebna.


Ovaj rad nadalje nema namjeru pokazivati pogreške, jer je rađen zbog
toga što smo svjesni da gdje se puno radi, puno se i griješi. A upravo je
drvna industrija grana djelatnosti, koja je u razdoblju kraćem od ljudskog
vijeka, doživjela gotovo grandioznu transformaciju od firmaškog pilanarstva
u modernu industriju namještaja, ploča, kuća itd.


2. PODACI
2.1 Stalne cijene
Posebno je teško, u zemlji kao našoj, s ovako podignutom stopom inflacije,
primijeniti odgovarajući indeks cijena, kojime bi se cijene svele na


Y


-


D RUi ITVENI BRL TTC 5000 PROIZVOD DRVNEI[\1DUSTRIJE
JUGOSLA-S
VIJE /
4000


l


y^\


3000


5 KAPIT/ \L L RViVL/ NDb STR IJE


JUGOSLAVIJE (OSNOVNA +


^2000
OBRTNA SREDSTVA)


g


V =1.662-1,0894*


Q


N:
^ 1000


3 7 3 i 5 5 ´ 3 ´i 0 1 /p


62 63 . 64 65 66 67 58 55 70 71 72 73 74


TREND. DRUŠTVENOG BRUTTO PROIZVODA I KAPITALA DRV


NE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U RAZDOBLJU 1962-1971


PO STALNIM CIJENAMA (1962 = 100).




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 47     <-- 47 -->        PDF

jednu bazu i time učinile međusobno usporedivim. Bez valjanog indeksa
cijena i svođenja na jednaku mjeru, nikakovo ispitivanje ne bi imalo smisla.


U množini indeksa cijena također je problem, kojega odabrati. Ako procjenjujemo
imovinu radnih organizacija, vjerojatno primjena indeksa troškova
života ne bi bila adekvatna, a vjerojatno niti indeks cijena prometa
robe na veliko ili indeks cijena industrijskih proizvođača.


Zbog porasta cijena prisiljeni smo u našoj zemlji sredstva radnih organizacija
sporadičkim revalorizacijama dovoditi u sklad s činjenicama svakodnevnog
života. Ako međutim takove podatke želimo upotrijebiti kod analiza
kontinuiranih vremenskih nizova, kao što je naš slučaj, onda podaci


o imovini radnih organizacija
isto tako malo vrijede.
Svjesni svih teškoća izabrali smo, iako se takovu izboru mogu uputiti
ozbiljne kritike, kod proučavanja svih varijabla našeg modela FUNKCIJE
PROIZVODNJE, indeks cijena drvne industrije. Učinili smo to stoga, što
je taj indeks veoma blizak indeksima ostalih grana, nadalje, što iz input-output
analiza znamo da je razmjena drvna-drvnoj veoma visoka i konačno,
što upotrijebivši takav jedinstveni indeks, imamo mogućnost, pronašavši bolji,
uz male korekcije rezultat istraživanja prilagoditi tom indeksu za kojega bi
se odlučili.


Sve cijene u ovoj radnji su s bazom 1962. godine tj. godinom kada započinjemo
promatranja našeg modela. Bez sumnje smo se mogli odlučiti i za
neku drugu baznu godinu.


Uposleni smo kapital, kako radi kratkoće nazivamo osnovna i obrtna
sredstva, drvne industrije, upotrijebljen kao faktor proizvodnje radi kontinuiteta
vremenskog niza preuredili na taj način, što smo knjižnu i sadašnju
vrijednost osnovnih sredstava uzeli kao početnu u baznoj godini 1962. Nove


TABELA 2.1.


D9RAČUN KRETANJA OSNOVNIH SREDSTAVA. CRVNE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU 1962-1974 I PRERACUWIWDE li STALNE CIJEPE 1562


C u milijunima Dinara)


GDD. NABAVNA VRIAKUMULIRANA
SADAŠNJA STOPA IZNDS NOVE II* -. INDEKS Nul/E IN NABAVNA
VRI JEDNOST
KA AMORTIZACIJA VRIJEĐA´. AM0RT. AMORT. VESlIDIJE : CIJENA VESTICIJE VRI3EDNDST
PDČ.GDD. NA FOČ. ZA TEK,U TDKU TEK.CIJ. ETflLNE IW KRAJU GO STAL.
CIJ. STAL.CIJ. GODINE EDDIfJJ GODINE CIJENE DINE
1962 1.428 558 870 3,08 44 174 110 174 1,602
1963 1.602 619 933 3,83 61 203 100 203 1.805
19S4 1.805 733 1.097 4,94 89 243 104 23 V 2.039
1965 2.039 815 1.224 5,23 107 222 125 17S 2,215
196S 2.215 875 1.340 2,70 60 251 148 173 2.335
1967 2.385 940 1.445 2,74 65 311. 157 193 2,583
isea 2.5B3 1.017 1.56S 2,97 77 323 103 201 2.784
1969 2.7 » 1,228 1,555 7,57 211 481 174 27S 3.C60
1973 3.0So 1,515 1,545 9,39 287 733 193 378 3.433
197X 3.WB-1.77S 1,652 7,60 261 960 217 442 3,880.
1972 3.EB0 2.077 1.603 7,77 IDI 1,256 243 517 4,357
1973 4.397 2.481 1.916 9,13 404 1.615 EB2 573 4,97a
197It 4.970 2.968 2.C02 9,79 487 2.397 557 671 5.154


IZVQRI: Statistički godišnjak SFRJ, 1962-1976, Izdanje: Sauezni zavod za statistiku; Gecgrad




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 48     <-- 48 -->        PDF

TABELA 2.2,


OBRAČUN UFOTRIJEBLJENOG KAPITALA (OSNOVNIH I OBRTNIH SREDSTAVA) DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U RAZDOBLJU
1962-1974 PO STALNIM CIJENAMA (1962) IZRAŽENO I MILIJUNIMA DINARA, LOGARITMI UKIPIO ZAPOSLENOG KAPITALA
U MILIJUNIMA DINARA I ODSTUPANJA OD ARITMETIKE SREDINE


GODINA SADAŠNJA VRIJEDNOST OBRTNA SREDSTVA UKUPNO KAPITAL Loo. UKUPNOG KAPI TALA ODSTUPANJA OD


OSNOVNIH SREDSTAVA ´ PO STAl .«IM CIJE-PO STALNIM CIPO
STALNIM CIJENA ARITMETIČKE


PO STALNIM CIJENAMA NAMA JENAMA X SREDINE


x = X - X


19S2 870 B09 1.679 3.22 505 -0.21 880
1963 983 921 1.904 3.27 967. -0,16 418
19S4 1.097 900 1.997 3.30 038 -0.14 347
1965 1.224 079 2.103 3.32 284 -0,12 101


1966 1.340 1.061 2.401 3.33 039 -O.CS 34S
1967 1.445 1.141 2.586 3.41 263 -0.03 122
19G8 1.56S 1.261 2,827 3.45 133 0.00 743
1969 1.55S 1.2B4 2.B4D 3.45 332 0.00 947
1970 1.545 1.469 3.014 3.47 914 0,03 529


1971 1.662 1.605 3.2S7 3.51 415 0,07 020
1972 1.803 1.835 3.S38 3.55 OES 0,11 701
1973 1.916 Z.845 4.761 .3.57 770 0.23 385
1974 2.002 3.15S 5.160 3.71 265 0.26 880


SX 44.77 010 c 2 = 0,26 202
SX : X = 3.44 385


IZVORI: StetlstlBcl godišnjak SFRJ, 1552-1575, lic´rrvfe; Esvezni zevod za ststlstiku, Escgred


TABELA 2.3..


KRETANJE DRUŠTVENOG BRUTTO PROIZVODA, ZAPOSLENOG KAPITALA I BRDJ ZAPOSLENIH. DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE


U RAZDOBLJU 1962-1974 .PO STALNIM CIJENAMA (1962)


(Novčane vrijednosti u milijunima Dinara, broj zaposlenih u 000)


GOD. DRUŠTV.B-TTO KAPITAL BROJ


Xl *2 X3 xl x2 X3


PROIZVOD ZAPOSI L.


(1) (2) (3) CLog.l) (Log. 2) (Log. 3) x-1-Xi
*2-*2 X3-*3


1962 2.254 1.679 128 3.35 2S5 3.22 505 2.10 721 -0,25 168 -0.21 ESQ -0.03 409
1963 2.836 1.904 132 3.45 271 3.27 S67 2,12 057 -0.15 192 -o.is 413 -0,02 073
1964 3.410 1.997 141 3.53 275 3.30.038 2.14 922 -0.07 1B8 -0.14 347 O.GO 792
1965 3.273 2.103 WO 3.51 574 3.32 284 2.14 613 -0.08 BB9 -0.12 101 0.00 483


1966 3.321 2.401 143 3.52 127 3.38´039 2.15 534 -0,08 335 -0,06 346 0.01 404
1967 3.142 2.5B6 134 3.49 721 3.41 2S3 2.12 710 -0,10 742 -0,03 122 -0.01 420
1968 3.336 2.B27 123 3.52 453 .3,45 133 2,11 059 -O.OB.DIO 0,00 743 -0,03 071
1969 3.895 2.840 127 3,59 051 3.45 332 2.10 380 -0.01 412 o.oa 94? -0,03 750
1970 4.541 3.014 131 3.65 715 3.47 914 2,11 727 0.05 252 0.03 529 -0.02 403


1971 5.421 3.267 141 3.73 403 3.51 415 2.14 922 0.12 945 0,07 030 0.00 792
1972 5.930 3.638 149 3.77 305 3,56 0S6 2,17 319 0.16 942 0,11 701 0,03.189
1973 6.363 4.761 149 3,SD 3E6 3.67 770 2.17 319 0.19 903 0,23 365 0.03 189
1974 8.027 5.160 160 3,90 455 3.71 265 2,20 412 0,29 552 0,26 880 0,DS 282
sx= 46.SS 017 44.77 DIO 27,83 695 Sx2=0.30 204 0.26 202 0,01 105


X= 3.60 463 3.44 385 2.14 130


IZVORI: Statistički godišnjak SFRJ, 1962-1976. Izdanje: Savezni zavod za statistiku, Beograd




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 49     <-- 49 -->        PDF

investicije za svaku od slijedećih godina bi iza toga korigirali indeksom
cijena, svodeći ih na baznu godinu, odbili od tako dobivene svote amortizaciju
i razliku dodali (ili oduzeli — što nije bio slučaj, jer su investicije
premašale amortizaciju) od sadašnje vrijednosti imovine. Međutim iza 1965,
to više nije bilo moguće, jer je tada bila provedena relavorizacija i amortizacija
koja je iza toga slijedila, bila je obračunavana na bazi revaloziranih
vrijednosti. Zbog toga smo bili prisiljeni za cijeli uzorak od 13 godina uspostaviti
kontinuirane vrijednosti osnovnih sredstava i to knjigovodstvene vrijednosti,
akumulirane amortizacije i sadašnje vrijednosti, s bazom cijena
1962.


Uposlena prosječna obrtna sredstva smo za svaku godinu indeksom cijena
svodili na baznu, 1962. godinu.


Na isti način smo korigirali i društveni brutto proizvod tj. društveni
proizvod drvne industrije plus materijalni troškovi. Bez obzira što to nije
adekvatno ukupnom prihodu drvne industrije, držeći se u cijelom uzorku konsekventno
prikazivanja rezultat rada drvne industrije društvenim brutto
proizvodom, dobili smo željeni kontinuitet.


Rad, kao faktor proizvodnje, nismo prikazivali, što bi bilo ispravnije,
brojem radnih sati ili radnih dana, već prosječnim brojem zaposlenih v.
drvnoj industriji za promatrani period. Rezultati koje smo dobili valja prema
tomu tumačiti, da se odnose na broj zaposlenih u odnosnom periodu ili godini,
izražen u 000.


3. IZRAČUNAVANJE FUNKCIJA PROIZVODNJE
3.1 Regresija
Iz podataka Tabela 2.1, 2.2 i 2.3. Obračunavamo zbrojeve i umnoške
odstupanja od aritmetičkih sredina:


Tabela 3.1.1


i


1
2
1
0.30 204
2
0.26 681
0.26 202
3
0.04 440
0.03 589
4
7.04 563
6.76 979
3
4
0.01 105 0.85 027
182.00 000
Normalne jednadžbe:
S22 bi + S23 bs + S24 bi =
S32 b2 + S33 b3 + S34 b4 =
S42 b2 + S43 b3 + S44 b4 =
S12
Si 3
Sl4




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 50     <-- 50 -->        PDF

glase u našem slučaju:


0.26 202 b2 + 0.03 589 bs + 6.76 979 U = 0.26 681
0.03 589 b.» + 0.01 105 bs + 0.85 027 b4 = 0.04 440
6.76 979 b> + 0.85 027 b:i + 182.00 000 b4 = 7.04 563
Koeficijente b->, bs i bt izračunavamo iz matrice A i transponirane matrice
B, kako slijedi:


Tabela 3.1.2


MATRICA A I TRANSPONIRANA MATRICA B


B
0.26 202
0.03 589
6.76 979
0.03 589
0.01 105
0.85 027
6.76 979
0.85 027
182.00 000
0.26 681
0.04 440
7.04 563
7.33 451
0.94 161
196.66 569
A
0.26 202
0.03 589
6.76 979
0.13 697
0.00 613
—0.07 699
25.83 692
—12.56 396
6.12 218
1.01 828
1.28 123
0.04 095
27.99 218
—10.28 211
1.04 095


b2 = —0.28 570
bs = 1
b4 = 0
79 572
04 095
iz jednadžbe:
Xi = bu + b2 Xä + bs Xa + b4 X4
izračunavamo konstantu bo."
3.60 463 = bo + (—0.28570) (3.44385)
bo = 0.45 671
(1.79572) (2.14130) + (0.04095) (7)
tako da regresiona jednadžba glasi:
Xi = 0.45 671 —0.28 570 X-> + 1.79 572 Xs + 0.04 095 X4 (1)
3.2 Graničn a produktivnos t činilac a proivodnj e
Ako izrazimo:
Xj = Log Yi (za i * 4) (2)
onda naša regresiona jednadžba (1) glasi:
b b b b x
Yi = 10 » Y22 Y3
:i 10 4 4 (3)
264




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Sa Xj (za i # 4) smo označili aritmetičke sredine logaritama Yj, tako da
imamo:
Yi = antilog. X; (za i ^ 4) (4)


odnosno:


dYi Yi
= bj (5)
dY; Yj


geometrijske sredine naših varijabla su:


Tabela 3.2.1


Yi = 4.023.74 milijuna Dinara = Društveni brutto produkt


Y-2 = 2.778,75 milijuna Dinara = Zaposlenih kapital


Y;i = 138,45 tisuća = broj zaposlenih


iz gornje tabele, uvrstivši vrijednosti u izraz (5) možemo izračunati granične
produktivnosti za geometrijske sredine naših varijabla:


dYi (—0.28 570) (4 023,74)
= = 0,4137346882
dY2 2.778,55


dYi (1.79 572) (4 023,74)
52,18783689
dY3 138,452


3.3 Granice pouzdanosti koeficijenta regresije
Koeficijent multiple korelacije naše regresione jednadžbe (1) je:


bä Sl2 + b3 Si3 + b4 Sl4
Rä = = 0,96683 (6)
Su


iz čega proizlazi, da multipla regresija objašnjava oko 96,86% odstupanja
od Xi.


Kvocijent varijance je:


R2 (N — p)
F = = 87,44 (7)
(1 — R2) (p —1)


265




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Ova je varijabla distribuirana sa 3 i 9 stupnjeva slobode, u kojem slučaju,
kod vjerojatnosti greške od 5´%, imamo dopušten F = 3,86, iz čega
proizlazi, da je naš empirijski dobiveni F signifikantan i koji odgovara očigledno
daleko manjoj vjerojatnosti greške od 5%. Možemo zaključiti da rad,
izražen brojem zaposlenih u 000, u drvnoj industriji Jugoslavije i ukupan
kapital, izrađen neotpisanim dijelom osnovnih sredstava i obrtnim sredstvima


— po stalnim cijenama, imaju utjecaj na društveni brutto proizvod drvne
industrije, izražen u milijunima dinara po stalnim cijenama (1962 = 100).
Varijanca je:


Su — b2 Si2 — bs Sia — b4 Su
s2 = = 0,00111 (8)
N —p


odnosno, standardna greška je


s = 0,03337


Dijagonalni elementi inverzne matrice su:


Cu = 1/Bn = 1/0,26202 = 3,81650
C22 = I/B22 = 1/0,00613 = 163,13214
C33 = I/B33 = 1/6,12218 = 0,16334


ispitujemo koeficijente b2, b3 i b4:


t2 = b2/s l/ci~i = —0,28570/0,03337 V 3,81650 = 4,3825
ts = b8/s V C22 = 1,79572/0,03337 J/163,13214 = 4,21321
U = b4/s V čas = 0,04095/0,03337 V 0,16334 = 3,03635


Za 9 stupnjeva slobode, kod pouzdanosti 95% imamo dopušten t = 2,262
iz čega proizlazi, da su naša sva tri t signifikantni.


Izračunavamo granice odstupanja za 95% pouzdanosti:


b2 ± t s ]/cu
b3 ± t S |/C22
b4 ± t S 1/C33


Tabela 3.3.1


VRIJEDNOSTI I GRANICE ODSTUPANJA KOEFICIJENTA KOD 95%
POUZDANOSTI


Koeficijent Vrijednost Donja granica Gornja granica
ba —0.28 570 —0.43 316 —0.13 824
b3 1,79 572 0.83 163 0.07 146
b4 0.04 095 0.01 044 0.07 146




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 53     <-- 53 -->        PDF

4. INTERPRETACIJA I DISKUSIJA
4.1
Regresionu jednadžbu (1) možemo interpretirati, kako slijedi:
4.1.1 Za promatrani period, na svaki 1% porasta kapitala u drvnoj
industriji, ceteris paribus, dolazi do smanjenja društvenog brutto
proizvoda drvne industrije za 0,29 %.
4.1.2 U promatranom razdoblju, kod svakog povećanja broja zaposlenih
za 1%, ceteris paribus, dolazi do povećanja društvenog brutto
proizvoda za cea 1,8%.
4.1.3 Ako antilogaritmiramo koeficijent b4, dobijemo 1,0988789, iz
čega proilazi, da je društveni brutto proizvod drvne industrije rastao,
promatrano po stalnim cijenama, za ca 9,89% godišnje.
4.2
Rezultate izračunanih graničnih faktora produktivnosti proizvodnje možemo
interpretirati kako slijedi:
4.2.1 Za promatrano razdoblje sa svakim novim porastom kapitala
drvne industrije Jugoslavije od jednog milijuna Dinara, ceteris
paribus, smanjuje se društveni brutto proizvod drvne industrije
za 0,414 milijuna Dinara.
4.2.2 Ako naše regresione koeficijente zbrojimo: B = (—0,28570) +
(1,79572) + (0,04095) = 1,55097
U našem slučaju je 1 < B, što znači da se ukupan društveni brutto
proizvod, mijenjanjem proizvodnih činilaca, rada i kapitala u vremenskom
razdoblju, sa svakom dodatnom tisućom zaposlenih u
drvnoj industriji, ceteris paribus, povećava se društveni brutto proizvod
drvne industrije za 52.188 Dinara.


4.3 Iz prikazane stvarne mješavine dvaju proizvodnih faktora proizvodnje,
rada i kapitala drvne industrije Jugoslavije u razdoblju 1962—1974, možemo
zaključiti da razvojna i investiciona politika u toj grani očito nije bila ozbiljnije
podvrgavana konzistentnijm programima optimiziranja alokacije resursa.
Izvjesno je da to vodi ozbiljnoj statičkoj nedjelotvornosti, koju dinamička
djelotvornost, približno visoka stopa rasta, jedva može kompenzirati.
Razlozi za ovu situaciju su sasvim sigurno kompleksni i ovaj rad može
poslužiti samo kao povod za dublju i svestraniju analizu pronalaženje pojedinačnih
uzroka, da bi na temelju njih mogla biti formulirana dugoročna politika
grane, koja bi ispravila dobronamjerne pogreške iz prošlosti.


LITERATURA


01.
Ackoff, R. L., Sasieni, M. W.: Fundamentals of Operations Research,
J. Wiley & Sons, N. York, 1968
02.
Archibald , G. C. (Editor): The Theory of the Firm, Penguin Books Ltd.,
Harmondsworth, 1973


ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 54     <-- 54 -->        PDF

03.
Bartelheim e r, P.: Holzmarkt in einem Input-Output Modell für der
deutschen Wirtschaft, Forswiss. Centralblatt, 95, 1, 1976
04.
Baumol, W J.: Activity Analysis in One Lesson, Am. Economic Rew., 58, 1958
05.
Cohen , K. J., Cyert , R. M.: The Theory of the Firm, Prentice-Hall, Englewood
Cliffs, N. J., 1965
06.
Crout , P. D.: A Short Method for Evalution Determinans and Solving
Systems of Linear Equations with Real or Complex Coefficients, Transact,
social brut augmente de 52.188 dinars.
07.
Douglas , P. H.: Are There Laws of Production?, Am. Econ. Rev., 37, 1948
08.
Gilbert , M. (Editor): The Modern Business Enterprise, Penguin Books Ltd.,
Harmodsworth, 1972
09.
Madžar , Lj.: Osnovi teorije proizvodnje, Inst. Ek. nauka, PFV OECONONOMICA,
No. 10, Beograd, 1972
10.
Mantel , K.: Bestimmende Variablen der Holzverbraucht-prognosen, Holz-
Zcntralblatt, 96, 1970
11.
Morgenstern , D. (Editor): Economic Activity Analysis, J. Wiley & Sons,
N. York, 1954
12.
M c K i 11 o p, W.: An Econometric Model of the Market for Redwood Lumber,
For. Sci., 15, 1969
13.
Penrose , E.: The Theory of the Growth of the Firm, B. Blackwll, Oxford,
1959
14.
P e 1 r o v, B. S.: Organizacija i planirovanije proizvodstva na derevo-obrabativajušćih
preprijatijah, Lesnaj Promišl., Moskva, 1975
15.
P j a n i ć, Z.: Teorija ccna, 4. izd., Savr. administr. Beograd, 1976
16.
Schneider , E.: Einführung in die Wirtschaftstheorie, 1 & 2, 3. Aufl., Mohr,
Tübingen, 1955
17.
S t i g i e r, G. L.: The Theory of Price, 3rd Ed., Macmillan, London, 1969
18.
T i n t n e r, G.: Handbuch der Oekonometrie, Springer Verl., Berlin, 1960
19.
V i n e r, L: Cost Curves and Supply Curves, Zeitschrift, für Nationalökonomie,
3, 1931
20.
Walsh , V.: Introduction to Contemporary Microeconomics, McGraw-Hill,
N.
York, 1970
21.
Ward , B.: Elementary Price Theory, The Free Press, New York, 1967
22.
W h i 11 a k e r, E.: Economic Analysis, J. Wiley & Sons, N. York, 1956
Resume


FUNCTIONS DE LA PRODUCTION DE LTNDUSTRIE DU BOIS YOUGLAVE
DANS LA PERIODE 1962 — 1974


Le modele econometrique de l´industrie du bois yougoslave est presente pour
la periode 1962—1974. II y sont observes les facteurs de la production: le travail,
represente par le nombre des salaries, et le capital, represente par la totalite de
l´actif fixe et les fonds de roulement, en prix fixes valables en 1962.


268




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Dans la periode observee les productivites marginales calculees des facteurs
de production relevent que:


(i)
pour chaque nouveau million de dinars investi dans le capital, le produit social
brut diminue de 0,414 millions de dinars;
(ii) pour
chaque 1.000 employes nouveaux dans l´industrie du bois le produit
social brut augmente de 52.188 dinars.
La somme des coefficients de regression (travail, capital et temps) monte ä
1,55097, ce que signifie que le produit social brut total change surproportionellement,
par le changement des facteurs de production du travail et du capital dans
le temps.


Ces resultats permettent de conclure que dans la periode observee la politique
d´investissement de l´industrie du bois yougoslave n´a pas suivi un programme
d´optimisation consistant de l´allocation des ressources. Les raisons en
sont sürement complexes, et l´ouvrage presente renvoie ä une analyse ulterieure


de la decouverte des causes particulieres.
Primljeno 10. Ill 1977.
Mr Rudolf SAB ADI,
dipl. drvnoind. inž. i dipl. ek.,
ZAGREB, Martićeva 12.


PRAKTIČKI MANU ALI — U PRODAJI!


Prilikom izrade Šumskoprivrednih osnova, osnova gospodarenja
i programa za unapređivanje šuma (Narodne Novine SRH br. 13/76
od 8. IV. 1976. g.) služite se i koristite praktične manua e:


1.
MANUAL ZA OPIS SASTOJINA I EVIDENCIJU IZVRŠENIH
TERENSKIH RADOVA OGT-1 45.— din
2.
MANUAL ZA PRIMJERNE POVRŠINE
I TOTALNU KLUPAŽU 45.— din
Manuali sadrže 112 stranica vel. 21x15 cm i povezani su u tvrde
korice s platnenim hrbatom.


Narudžbe prima:


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
Bankovni račun: ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
30102 768-6249 HRVATSKE


Zagreb, Mažuranićev trg 11


Telefoni: 444-206 i 449-686