DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 115 <-- 115 --> PDF |
ma od velike koristi. Mirmekološka istraživanja, osim toga omogućuju proučavanje takovih pojava koje se javljaju kod socijalnih kukaca, kao što su: izmjena informacija, organizacija i funkcioniranje zajednica i njihova evolucija. Ovaj rad je posvećen inventarizaciji mirmekološke faune Poljske i sadrži pregledne tabele vrsta mravi i njihovo rasprostranjenje. NIELSON B. OVERGRAD: The species composition and community structure of the beach canopy fauna in Denmark. »Vid. medd. De. naturhist. foren.«, 1975, No 138, pp. 137-170., (engl.), Bibl. 36. Vrste i struktura zajednice beskičmenjaka koji žive u krošnjama bukovih šuma Danske. U čistim 90 godišnjim bukovim sastojinama Danske od svih beskičmenjaka dolazi 70-8O%> insekata: kornjaša do 50%, pauka oko 20%. Od ukupno prisutnih 250 vrsta 10-15 vrsta čini 85-90% svih individua insekata. Pipe: Rhynchaenus fagi i Phyllobius argenteus zastupane su u odnosu na sve beskičmenjake sa 40%. 60- 65% svih člankonožaca su fitofagi, 20- 25% predatori, l-5%> — saprofagi i oko 5% polifagi. Blizu 55-60% svih vrsta su postojani stanovnici bukovih šuma, 15- 20% vezano je uz bukovu šumu povremeno zbog hrane, skloništa i td., a 20- 25% dolazi u šumu slučajno. Manje od 5% svih vrsta insekata su monofagi bukve. Najviše predatora ima koncem maia. Sličnost faune insekata koji žive na ušću bukve u svim bukovim šumama Danske vrlo je velika. ZWÖLFER H. Investigations on Sphenoptera (Chilostecata) jugoslavica Obenb. (Col., Buprestidae), a possible biocontrol agent of the Weed Ccntaurea diffusa Lam. (Compositae) in Canada. »Z. angew. Entomol.«, 1976, No 2, pp. 170-190, (engl., rez: njem.) Bibl. 6. Proučavanje Sphenoptera (Chüostetha) jugoslavica kao potencijalnog fitofaga za borbu s korovom Centaurea diffusa u Kanadi Euroazijski korov C. diffusa pronađen je početkom ovog stoljeća u sjevernoj Americi i dosad se proširilo na 26.000 ha na jugu Britanske Kolumbije i Kanade. Šezdesetih godina u istočnoj Evropi, na korijenju ovog korova pronađene su gale, koje uzrokuje zlatica C. Jugoslav i- c a. Između više od 100 vrsta Chilostetha, ni jedna vrsta nije poznata kao štetnik. Zlaticu C. jugoslavica posebno su sabirali u Bugarskoj, Rumunjskoj i Tursko]´. U prirodi je nađena isključivo na C. diffusa i C. jurineafolia, dok na drugim biljkama roda Carduceae nije pronađena. Rozete s galama zlatice sakupljane su u maju, rjeđe u septembru. Insekti dobiveni u laboratoriju uzaaiani su na temperaturi od 23-28»C i na 60-80% relativne vlage zraka s fotoperiodom od 16 sati. Ličinke srednjeg stadija prezimljuju u galama na korijenu. Kukulje se u maju — junu. Ovog korisnog kukca napadaju Braconidae, Chalcididae, nematode i gljive. U Evropi je korisnost C. jugoslavica teško odrediti, ali se predpostavlja, da će korist od njezine introdukcije u nova područja biti velika. U pokusima s prisilnom ishranom kornjašima je na raspolaganju stavljeno 47 biljnih vrsta, ali su se oni hranili samo s nekoliko vrsta Centaurea sp. i Onopordum sp. U pokusima je proučavana oogeneza i odlaganje jaja. Krug biljaka hranite!iki ove zlatice ograničen je samo na C. diffusa i nekoliko njoj srodnih vrsta, te se zbog toga preporuča njezina introdukcija u Kanadu kao potencijalnog fitofaga za borbu s korovom C. diffusa. HRAMCOV N. N.: Sistema zaščiti lesa v SSSR-u »T. Z.«, Moskva, 1975, pp. 158-162, (rus.). Sistem zaštite šuma u SSSR-u Žarišta štetnika i bolesti šuma utvrđuju se pomoću a- v i o n a i opažanja sa zemlje. Provode se specijalna šumsko patološka istraživanja i šumsko patološka kontrola. Najveća pažnja posvećuje se profilaktičkim mjerama i poštivanju sanitarnih pravila. U borbi sa šumskim štetnicima prvenstveno se primjenjuje malovolumno prskanje šuma kontaktnim insekticidima. U novije vrijeme mnogo se upotrebljavaju biološke metode borbe; u pokusima i operativnom suzbijanju upotrebljavaju se bakterijski i virusni preparati, te ostali entomopatogeni organizmi i entomofagi. Mnogo se truda ulaže na usavršavanje aparata i metoda aplikacije pomoću aviona i terestričkih aparata. HUBIK PAVEL: Hüsenice nektorych Lepidopter ako potencialni škodeovia introdukovanych lesnych drevin. »Entomol. probi.«, 1975, pp. 151-210, (slovački; rez: rus., njem.). 329 |