DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 110 <-- 110 --> PDF |
STRUČNE KNJIGE I ČASOPISI VITOMIR STEFANOVIĆ: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocetoza Jugoslavije IGKRO »Svjetlost« OOUR Zavoda za udžbenike, Sarajevo, 1977. Početkom godine izišla je iz tiska Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije dr Vitomira Stefanovića, sveučilišnog profesora na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, knjiga od 283 strane. Knjiga je podjeljena na uvod, opći dio s poglavljima I—VII i posebni dio s VIII poglavljem, literaturu, registar imena autora i objašnjenje skraćenica. Unutar pojedinih poglavlja autor obrađuje niz naslova i podnaslova koji čitaoca uvode direktno u tretiranu materiju. Knjiga je u prvom redu pisana kao udžbenik za studente šumarstva a namjenjena je i stručnim kadrovima u privredi koji se bave uzgojnom komponentom našega šumarstva. U uvodnom dijelu autor obrađuje predmet i zadatak fitocenologije, istorijski razvoj i podjelu fitocenologije, pa navodi: »Zahvaljujući svojim metodama istraživanja fitocenologija je danas postala ne samo fundamentalna disciplina u biološkim naukama kao osnova za diferenciranje i sistematizovanje ogromnog šarenila biljnog pokrivača — vegetacije već i temelj stručnih disciplina u šumarstvu, agronomiji, hortikulturi itd.« Opći dio započinje autor obradom osnovnih pojmova o životnoj zajednici — biocenozi, zatim obrađuje šumu kao biogeocenozu ili ekosistem navodeći da je svu složenost i uzajamno djelovanje brojnih organizama u biocenozi moguće jedino pravilno sagledati kroz istražene i determinirane biljne zajednice — fitocenoze, koje izgrađuju vegetacijski pokrivač Zemlje. U drugom poglavlju toga dijela obrađuje se struktura i fiziognomija biljnih zajednica s detaljnom obradom metoda proučavanja biljnih zajednica i tabelarnim prikazom strukture zajednice Pino- Betuletum pubescentis Stef. 1961. r Treće poglavlje obrađuje uzajamne odnose zajednica i sredine (sinekologija) u kojem se detaljno obrađuju osnovni faktori staništa (klimatski, edafski, orografski i biotički faktori). Četvrto poglavlje obrađuje razvitak biljnih zajednica (sindinamika) s objašnjenjem pojmova progresije i regresije te shematskim prikazom toka pojedine sukcesije u određenim biljnim zajednicama. Peto poglavlje obrađuje postanak i prošlost zajednica (sinhroriologija) U kojem autor navodi da je današnja slika vegetacije rezultat njenog razvoja u prošlosti i za dokaz tome prikazuje pojedine polendijagrame iz naše zemlje. Šesto poglavlje obrađuje rasprostranjenost zajednica (sinhorologija) u kojem se navode florni elementi i daje prikaz vegetacijskih područja Evrope te rasprostranjenja vegetacija u Jugoslaviji. Nadalje se govori o horizontalnom i vertikalnom raščlanjenju šuma u našoj zemlji kao i o kartografskom prikazivanju vegetacije u različitim mjerilima. Sedmo poglavlje, koje je ujedno i zadnje u ovom dijelu knjige, obrađuje klasifikaciju fitocenoza (sintaksonomija) s prethodnim navođenjem povijesnih sistema klasifikacija da bi se detaljno prikazale osnovne sintaksonomske kategorije u okviru florističkog sistema, kojega se u daljoj obradi šumskih zajednica autor u potpunosti i držao. Posebni dio knjige ima samo jedno poglavlje, i to VIII, u kojemu se donosi pregled šumskih fitocenoza Jugoslavije, a detaljno se prikazuju zajednice u 24 sveze. Na 120 stranica teksta obrađen je velik broj šumskih zajednica koje u potpunosti reprezentiraju šumsku vegetaciju Jugoslavije pa je na taj način autor dao jedan od najcjelovitijih prikaza šumske vegetacije naše zemlje. Vrlo interesantan prilog knjizi su tablice (slike) od I do XXVII koje prikazuju značajnije biljke prizemnog sloja šumskih fitocenoza. Spomenute slike pomažu studentu lakše savlađivanje materije a stručnjacima služe kao podsjetnik za prepoznavanje jedinih biljaka. |