DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 110     <-- 110 -->        PDF

STRUČNE KNJIGE I ČASOPISI


VITOMIR STEFANOVIĆ:


Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocetoza
Jugoslavije


IGKRO »Svjetlost« OOUR Zavoda za udžbenike,
Sarajevo, 1977.


Početkom godine izišla je iz tiska Fitocenologija
sa pregledom šumskih fitocenoza
Jugoslavije dr Vitomira Stefanovića,
sveučilišnog profesora na Šumarskom
fakultetu u Sarajevu, knjiga od 283
strane. Knjiga je podjeljena na uvod, opći
dio s poglavljima I—VII i posebni dio
s VIII poglavljem, literaturu, registar
imena autora i objašnjenje skraćenica.
Unutar pojedinih poglavlja autor obrađuje
niz naslova i podnaslova koji čitaoca
uvode direktno u tretiranu materiju.
Knjiga je u prvom redu pisana kao udžbenik
za studente šumarstva a namjenjena
je i stručnim kadrovima u privredi
koji se bave uzgojnom komponentom
našega šumarstva.


U uvodnom dijelu autor obrađuje predmet
i zadatak fitocenologije, istorijski
razvoj i podjelu fitocenologije, pa navodi:
»Zahvaljujući svojim metodama istraživanja
fitocenologija je danas postala
ne samo fundamentalna disciplina u
biološkim naukama kao osnova za diferenciranje
i sistematizovanje ogromnog
šarenila biljnog pokrivača — vegetacije
već i temelj stručnih disciplina u šumarstvu,
agronomiji, hortikulturi itd.«


Opći dio započinje autor obradom osnovnih
pojmova o životnoj zajednici —
biocenozi, zatim obrađuje šumu kao biogeocenozu
ili ekosistem navodeći da je
svu složenost i uzajamno djelovanje brojnih
organizama u biocenozi moguće jedino
pravilno sagledati kroz istražene i
determinirane biljne zajednice — fitocenoze,
koje izgrađuju vegetacijski pokrivač
Zemlje.


U drugom poglavlju toga dijela obrađuje
se struktura i fiziognomija biljnih
zajednica s detaljnom obradom metoda
proučavanja biljnih zajednica i tabelarnim
prikazom strukture zajednice Pino-
Betuletum pubescentis Stef.
1961. r


Treće poglavlje obrađuje uzajamne odnose
zajednica i sredine (sinekologija) u
kojem se detaljno obrađuju osnovni faktori
staništa (klimatski, edafski, orografski
i biotički faktori).


Četvrto poglavlje obrađuje razvitak biljnih
zajednica (sindinamika) s objašnjenjem
pojmova progresije i regresije te
shematskim prikazom toka pojedine sukcesije
u određenim biljnim zajednicama.


Peto poglavlje obrađuje postanak i prošlost
zajednica (sinhroriologija) U kojem
autor navodi da je današnja slika vegetacije
rezultat njenog razvoja u prošlosti
i za dokaz tome prikazuje pojedine polendijagrame
iz naše zemlje.


Šesto poglavlje obrađuje rasprostranjenost
zajednica (sinhorologija) u kojem
se navode florni elementi i daje prikaz
vegetacijskih područja Evrope te rasprostranjenja
vegetacija u Jugoslaviji. Nadalje
se govori o horizontalnom i vertikalnom
raščlanjenju šuma u našoj zemlji
kao i o kartografskom prikazivanju vegetacije
u različitim mjerilima.


Sedmo poglavlje, koje je ujedno i zadnje
u ovom dijelu knjige, obrađuje klasifikaciju
fitocenoza (sintaksonomija) s
prethodnim navođenjem povijesnih sistema
klasifikacija da bi se detaljno prikazale
osnovne sintaksonomske kategorije
u okviru florističkog sistema, kojega se
u daljoj obradi šumskih zajednica autor
u potpunosti i držao.


Posebni dio knjige ima samo jedno poglavlje,
i to VIII, u kojemu se donosi
pregled šumskih fitocenoza Jugoslavije,
a detaljno se prikazuju zajednice u 24
sveze. Na 120 stranica teksta obrađen je
velik broj šumskih zajednica koje u potpunosti
reprezentiraju šumsku vegetaciju
Jugoslavije pa je na taj način autor
dao jedan od najcjelovitijih prikaza šumske
vegetacije naše zemlje. Vrlo interesantan
prilog knjizi su tablice (slike) od
I do XXVII koje prikazuju značajnije
biljke prizemnog sloja šumskih fitocenoza.
Spomenute slike pomažu studentu lakše
savlađivanje materije a stručnjacima
služe kao podsjetnik za prepoznavanje


jedinih biljaka.