DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 102     <-- 102 -->        PDF

čitih insekata. Znamo da pojava štetnika u šumama izaziva velike troškove
koji se odnose kako na represivne mjere njihova suzbijanja tako i na remećenje
normalnog gospodarenja. To se naročito odnosi na srednjedobne i stare
šume iz čega proizlaze i veće štete po šumsko gospodarstvo.


3. PROBLEMI GOSPODARENJA I OBNOVE NIZINSKIH SUMA
U BUDUĆOJ RETENCIJI KUPČINA
Zbog zamočvarenja staništa Pokupskog šumskog bazena što je neminovna
posljedica stavljanja retencije »Kupčina« u funkcioniranje uslijedit
će u smislu gospodarenja i obnove tih šuma ovo:


— zbog fiziološkog slabljenja pojedinih stabala, a postupno i čitavih sastojina
doći će do opadanja prirasta drvne mase;
— u daljnjem toku razvoja nastupa sušenje pojedinih stabala i čitave
sastojine;
— osušena drvna masa vrlo brzo propada, napadnuta je od štetnika
drva i vrijednost joj se znatno smanjuje;
— zbog zamočvarenog terena troškovi sječe, izrade i transporta drva
su znatno povećani;


— radi naglog sušenja starijih stabala i sastojina, zamočvarenja tla te
izostanke uroda sjemena onemogućena je prirodna regeneracija te šumsko
zemljište postaje neproduktivno i pretvara se u močvaru;
— tek pomlađene sastojine vrlo brzo propadaju u uvjetima prekomjerne
vlažnosti staništa;
— sastojine kod kojih se sušenje javlja pojedinačno imaju poremećenu
strukturu, nemaju obilježja stabilnog šumskog ekosistema te su u stalnoj regresiji.
Prema podacima koje smo dobili od Šumskog gospodarstva Karlovac
na temelju Revizije gospodarske osnove za šumu Pokupskog bazena od
1974—1983. kao i Planova sječe (ŠPi) posječeno je u površini zamočvarenja
u odjelima 43a, 44a, 48a, 50a, 51a i 56a (ukupna površina 216,97 ha) okolo
5 000 m3 sušaca hrasta lužnjaka. U odjelima 33a, 33b i 33c u površini od
cea 50 ha uslijedilo je zbog zamočvarenja potpuno sušenje pomlatka hrasta
lužnjaka. Ti podaci se odnose na razdoblje 1976—77. godine za gospodarsku
jedinicu »Draganički lug«. U gospodarskoj jedinici »Jastrebarski lug« uslijedilo
je, zbog zamočvarenja, potpuno propadanje poljskog jasena u odjelu 49a.
Kako smo spomenuli prije to su tek početni radovi u kojima je zbog ignoriranja
šume i njenih privrednih i općedruštvenih koristi došlo do vrlo značajnih
šteta. Mislimo da se sam od sebe nameće zaključak kakve štete će
uslijediti kada se obim hidromelioracijskih radova proširi u vezi retencije
»Kupčina«.


4. ZAKLJUČNE NAPOMENE I PRIJEDLOZI
Iz postojećih elaborata o regulaciji Save i njenih pritoka jasno su naznačene
koristi koje ona donosi, međutim, nigdje nisu navedene štete koje
proizlaze iz tako projektirane regulacije. Sigurni smo da će društvo morati