DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 101 <-- 101 --> PDF |
— smanjivanje koncentracije slobodnog kisika (O2), višak slobodnog CO2 i tvorba reduciranih anorganskih i organskih spojeva izaziva promjene životne aktivnosti pojedinih fanerofita. Utvrđeno je da višak COa može djelovati na podzemne organe još štetnije od nedostatka slobodnog kisika. Ugljični dioksid slabi permeabilitet korjenovih stanica pa biljke venu (GRAČANIN 1977). Vlastita istraživanja koje smo obavili kod poljskog jasena dokazala su da je stablo te vrste iz bare na čijoj površini je za vrijeme vegetacije stagnirala voda, imalo znatno nepovoljniji vodni režim od stabla poljskog jasena koje je uspijevalo na gredi. Snaga usisavanja žive kore stabla iz bare iznosila je 23,4 atm., a sa grede 16 atm. (PRPIC, 1974). Prema MAKSIMOVU (1961) svako povećanje koncentracije staničnog soka ima za posljedicu oduzimanja vode od protoplazme. Do sušenja poljskog jasena u odjelu 49 gosp. jed. »Jastrebarski lug« došlo je zbog toga što je voda u toj sastojini stagnirala na površini tla za vrijeme većeg dijela vegetacijskog razdoblja. Razlog stagniranja vode bilo je stvaranje umjetne kasete između nasipa uz dva kanala što je opet posljedica lošeg hidromelioracijskog zahvata kod kojega se nije vodilo računa 0 susjednoj šumskoj sastojini. U svojim istraživanjima ŠKORIC i VRANKOVlC (1975) tvrde na osnovi dobivenih rezultata o hidrogenizaciji tala u području masovnog ugibanja hrasta lužnjaka da anerobiosis najvjerojatnije korelira s problemom sušenja hrasta lužnjaka. Navedeni autori obavili su svoja straživanja u šumi Žutici u čijoj površini je došlo do promjena vodnog režima u smislu zamočvarenja. Iz studija D. SREBRENOVIČA (1975) »Analiza režima velikih vod a Save « vidi se da je retencija »Kupčina« predviđena s površinom od 9 500 ha što obuhvaća gotovo čitav Pokupski šumski bazen.. Maksimalna kota punjenja predviđena je sa 111,25 m n. J. m, s prosječnom učestalošću punjenja od 3 godine. Ako logično pretpostavimo da će se to nekada ponoviti iz godine u godinu i da retencija poplava može uslijediti u vrijeme vegetacijskog razdoblja mogu se očekivati katastrofalne posljedic e u prirodnim šumskim ekosistemima Pokupskog bazena. Neminovno će doći do narušavanja ekološke ravnoteže u tim šumama. Dovoljno je napomenuti da će u 30% površine tih šuma (najniži dio Popuskog bazena) poplavna voda postići visinu od 5 m, i da će se sve mikrouzvisine naći pod vodom koja će iza pražnjenja retencije ostati stagnirati i to u prirodnim kasetama i kaseticama koje se nalaze na gredama. Hidromelioracijski radovi izazivaju u nizinskim šumama dvojake promjene — zamočvarenje o čijim posljedicama smo govorili, te sniženje razine podzemne vode. Do navedenog sniženja dolazi u arealima nizinskih šuma izvan retencija i akumulacija te u okolišu dubokih kanala. Posljedice sniženja razine podzemne vode također su vrlo nepovoljne za šumsku vegetaciju. 1 u tim slučajevima dolazi do narušavanja ekološke ravnoteže što izaziva fiziološko slabljenje drveća. Prema SCHIMITSCHEK-u (1969) pad razine podzemne vode izaziva kod vrsta drveća nizinskih šuma, a naročito kod hrasta lužnjaka, napad razli 315 |