DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 100 <-- 100 --> PDF |
2. PROMJENE KOJE UVJETUJU HIDROMELIORACUSKI RADOVI U POKUPSKOM BAZENU I EKOLOŠKE POSLJEDICE Zbog nesuglasja između šumarstva i vodoprivrede prilikom izvođenja hidromelioracijskih radova u Pokupskom bazenu uslijedile su velik e štet e za šumarstvo . Te štete su posljedica narušavanja ekološke ravnoteže u prirodnim šumskim ekosistemima toga područja. Ne uzimajući u obzir buduću retenciju »Kupčina« nego samo nedavne zahvate vodoprivrede koji predstavljaju tek mali dio onoga što se u tome smislu ima namjeru učiniti, vidimo da je došlo do velikih šteta po šumarstvo toga područja. Zbog zamočvarenja došlo je do bitne promjene stojbinskih prilika u odjelima 33, 43. i 44. gospodarske jedinice »Draganički lugovi« što ima za posljedicu ugibanja stabala hrasta lužnjaka i potpuno izostajanje prirodne regeneracije. Ovdje valja napomenuti da je površina odjela 33. bila potpuno regenerirana prirodnim putem, a poslije upuštanja vode u taj odjel sav podmladak hrasta lužnjaka je uginuo. Razlozi ugibanja hrasta lužnjaka u uvjetima zamočvarenja poznati su kako iz naših vlastitih tako i na temelju stranih rezultata istraživanja. Prije nego što započnemo daljnja razmatranja želimo upozoriti da su nizinski šumski ekosistemi Pokuplja, Posavlja i Podravine prilagođivani kroz tisuće godina određenim vodnim prilikama. To prilagođavanje uvjetovalo je tvorbu stabilnih šumskih ekosistema u kojima vlada ekološka ravnoteža. Stabilni šumski ekosistemi nizina imaju velik privredni, a još više općedruštveni značaj u smislu ispunjavanja općekorisnih funkcija šuma i to prvenstveno kao regulatori vodnog režima i klime, kao stvaraoci kisika i zračni filteri te kao buduća rekreacijska površina što je sve neobično važno ako se poveže s Karlovcem koji se razvija u industrijskom i urbanom smjeru. Unutar populacija šumskog drveća i ostalih članova biocenoze nastale su, u stojbinskim prilikama koje se nisu mijenjale tisućama godina, fiziološke rase koje predstavljaju nasljedno svojstvo (genetski faktor), a koje ima vrlo postojano i određeno djelovanje u različitim šumskim ekosistemima. I neznatne promjene vodnog režima, a naročito zamočvarenje, izazivaju vrlo nepovoljne posljedice. Te promjene su posebice nepovoljne ako se zbivaju za vrijeme rada vegetacije. Razlozi fiziološkog slabljenja hrasta lužnjaka, poljskog jasena, običnog graba i drugih vrsta drveća nizinskih šuma kod pojave veće vlažnosti u pojedinim šumskim ekosistemima uglavnom su ovi: — U ekološkom profilu tla koji je napunjen stagnantnom vodom dolazi do potiskivanja zraka iz pora tla i na taj način nestaje iz tla kisik koji je potreba za disanje korijenja šumskog drveća i održavanje života aerobnih mikroorganizama; — kada podzemni organi potroše sve zalihe kisika u ekološkom profilu tla oni počinju disati intramolekularno. Zbog takva disanja tvore se prema GRACANINU (1977) intermistički proizvodi koji su toksični za biljnu plazmu pa podzemni organi pomalo gnjiju i ugibaju. Nekrozu tkiva podzemnih organa prati infekcija anaerobnim mikroorganizama, a razaranje organa teče dosta brzo; |