DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1977 str. 100     <-- 100 -->        PDF

2. PROMJENE KOJE UVJETUJU HIDROMELIORACUSKI RADOVI
U POKUPSKOM BAZENU I EKOLOŠKE POSLJEDICE
Zbog nesuglasja između šumarstva i vodoprivrede prilikom izvođenja hidromelioracijskih
radova u Pokupskom bazenu uslijedile su velik e štet e
za šumarstvo . Te štete su posljedica narušavanja ekološke ravnoteže
u prirodnim šumskim ekosistemima toga područja. Ne uzimajući u obzir
buduću retenciju »Kupčina« nego samo nedavne zahvate vodoprivrede koji
predstavljaju tek mali dio onoga što se u tome smislu ima namjeru učiniti,
vidimo da je došlo do velikih šteta po šumarstvo toga područja. Zbog zamočvarenja
došlo je do bitne promjene stojbinskih prilika u odjelima 33, 43. i


44. gospodarske jedinice »Draganički lugovi« što ima za posljedicu ugibanja
stabala hrasta lužnjaka i potpuno izostajanje prirodne regeneracije. Ovdje
valja napomenuti da je površina odjela 33. bila potpuno regenerirana prirodnim
putem, a poslije upuštanja vode u taj odjel sav podmladak hrasta
lužnjaka je uginuo.
Razlozi ugibanja hrasta lužnjaka u uvjetima zamočvarenja poznati su
kako iz naših vlastitih tako i na temelju stranih rezultata istraživanja.


Prije nego što započnemo daljnja razmatranja želimo upozoriti da su
nizinski šumski ekosistemi Pokuplja, Posavlja i Podravine prilagođivani
kroz tisuće godina određenim vodnim prilikama. To prilagođavanje uvjetovalo
je tvorbu stabilnih šumskih ekosistema u kojima vlada ekološka ravnoteža.
Stabilni šumski ekosistemi nizina imaju velik privredni, a još više
općedruštveni značaj u smislu ispunjavanja općekorisnih funkcija šuma i to
prvenstveno kao regulatori vodnog režima i klime, kao stvaraoci kisika i
zračni filteri te kao buduća rekreacijska površina što je sve neobično važno
ako se poveže s Karlovcem koji se razvija u industrijskom i urbanom smjeru.


Unutar populacija šumskog drveća i ostalih članova biocenoze nastale
su, u stojbinskim prilikama koje se nisu mijenjale tisućama godina, fiziološke
rase koje predstavljaju nasljedno svojstvo (genetski faktor), a koje
ima vrlo postojano i određeno djelovanje u različitim šumskim ekosistemima.
I neznatne promjene vodnog režima, a naročito zamočvarenje,
izazivaju vrlo nepovoljne posljedice. Te promjene su posebice
nepovoljne ako se zbivaju za vrijeme rada vegetacije.


Razlozi fiziološkog slabljenja hrasta lužnjaka, poljskog jasena, običnog
graba i drugih vrsta drveća nizinskih šuma kod pojave veće vlažnosti u pojedinim
šumskim ekosistemima uglavnom su ovi:



U ekološkom profilu tla koji je napunjen stagnantnom vodom dolazi do
potiskivanja zraka iz pora tla i na taj način nestaje iz tla kisik koji je
potreba za disanje korijenja šumskog drveća i održavanje života aerobnih
mikroorganizama;

kada podzemni organi potroše sve zalihe kisika u ekološkom profilu tla
oni počinju disati intramolekularno. Zbog takva disanja tvore se prema
GRACANINU (1977) intermistički proizvodi koji su toksični za biljnu
plazmu pa podzemni organi pomalo gnjiju i ugibaju. Nekrozu tkiva podzemnih
organa prati infekcija anaerobnim mikroorganizama, a razaranje
organa teče dosta brzo;