DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 95 <-- 95 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI KOZE U PROGRAMU RADIO ZAGREBA U emisiji za selo Radio Zagreba, održanoj 13. veljače 1977. god., prenijet je i razgovor s nekim seljakom iz okolice Sinja koji se, radi tuberkuloze pluća, odlučio za uzgoj koza u cilju proizvodnje mlijeka i sira ne samo za prehranu nego i kao lijek. U tu svrhu »za prvu ruku« nabavio je 15 komada jaradi i mladih koza, od kojih danas ima stado od preko 340 komada. Osnovna prehrana koza je, rekao je dalje u razgovoru taj kozar, paša odnosno brst po kamenjaru, a samo im dva puta tjedno daje brašno i sol. Na daljnje pitanje voditelja emisije Rudija Zadravca odgovorio je, da od koza ima godišnji prihod od oko 150 000 (15 milijuna starih) dinara, a od djece jedna kćerka studira, dok su 2 sina na radu u Francuskoj. Na daljnje pitanje, za što se sinovi ne zaposle kod kuće kad već rade u Francuskoj odgovorio je, da bi se jedan rado vratio i radio na zemlji uz uvjet da kao poljoprivrednik ima zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali da bi u tom slučaju držao i do 1000 koza. Na taj dio emisije upozorio je SITH dopisom ing. Vladimir Babi ć šum. savjetnik Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac« u Novoj Gradiški, jer ga je »revoltirala iz ovih razloga«: 1. Kako Radio Zagreb može vršiti na ovaj način propagandu pašarem´ja kozama kad postoji zabrana ispaše koza Zakonom o zabrani držanja koza (N. N. 60/54) i kada je o zaštiti šuma na kršu prošle godine održano međurepubličko savjetovanje u Zadru s posebnim osvrtom na zabranu paše koza; 2. opće je poznata stvar da šume imaju značajnu ulogu u zaštiti čovjekove okoline´, jer su one kao i sve zelene biljke jedino sposobne da procesom asimilacije pod ujecajem sunčane energije vežu ugljični dioksid iz atmosfere i mineralne tvari iz tla i ispuštaju u atmosferu kisik a samo prije 2 — 3 dana govorio je drug Aleš Bebler, predsjednik naše komisije za zaštitu čovjekove okoline, o neophodnoj potrebi podizanja novih šuma; 3. koza je poznata kao neprijatelj šume broj 1 jer brsti mlado lišće čim se pupovi počnu otvarati zato je donesen pred 24 godine navedeni Zakon čije se djelovanje već osjetilo jer su mnogi predjeli ozelenjeni. Stoga smatram da mi kao struka ne bi smjeli ostati ravnodušni na takav način emitiranja kojim se vrši poziv na kršenje jednog Zakona«. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske prihvatio je inicijativu inž. Babica i Radio stanici Zagreb — Emisiji za selo 18. veljače proslijedio njegov dopis dodavši mu sa svoje strane: 205 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 96 <-- 96 --> PDF |
»Potpisani Savez u cijelosti podržava istup i stav inig. V. Babica, jer se Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske i dalje bori za striktno »provođenje Zakona o držanju koza (NN br. 60/54), i nije ostao ravnodušan na evidentna kršenja zakonskih odredaba kroz dugi niz godina i nanošenje neprocjenjive štete narodnom gospodarstvu Hrvatske. Četiri godine iza kako je objavljen Zakon o držanju koza, potpisani Savez, uz suorganizatora: Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, organizirao je u Splitu 1958. g. SAVJETOVANJE O KRŠU JUGOSLAVIJE (30. VI — 9. VII 1958). Na ovom su Savjetovanju, uz brojno prisustvovanje znanstvenika i stručnjaka šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektrotehničara, sociologa, ekonomista, turističkih i saobraćajno-tebničlkih stručnjaka, podnesena 96 stručna referata, koji su objavljeni u 5 knjiga na ukupno 1.400 stranica stručno-zmainstvenog materijala. Ovo je Savjetovanje u svojim zaključcima konstatiralo, uz ostalo, i slijedeće: »Pošto misu doslijeđno sprovedene odredbe Zakona o držanju koza, potrebno je U INTERESU ZAŠTITE VEGETACIJE NA KRŠU DA SE ODREDBE OVOG ZAKONA STRIKTNO PROVEDU NA ČITAVOM PODRUČJU «. Godine 1973. Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije upozorio je, da je — u nastojanjima i traženju puteva za povećanje stočnog fonda i proizvodnja mesa, mlijeka, vune i kože — »UZGAJANJE ŠUMA NESPOJIVO S PAŠOM KOZA, JER JEDNO ISKLJUČUJE DRUGO«. Prošle godine potpisani Savez organizirao je od 4—6. III. 1976. g. u Zadru SAVJETOVANJE: ULOGA ŠUMA I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE U ODNOSU NA JADRANSKO PODRUČJE gdje su izneseni brojni zinanstveno-sttručni referati (36). Referat »UTJECAJ KOZJE PAŠE NA EKOSUSTAV ŠUME HRASTA MEDUNCA U OKOLIŠU OBROVCA« nedvosmisleno ukazuje na duboko nepovoljne promjene koje se zbivaju u toj šumi pod utjecajem kozje paše! U prihvaćenim ZAKLJUČCIMA Savjetovanju u Zadru konstatirano je: Unatoč postojećih zakonskih odredaba, ponovno se pojavljuju koze u nekim područjima te se tako nastavlja DEVASTACIJA ŠUMSKE VEGETACIJE. Zakon o držanju koza ne primjenjuje se dosljedno, pa prijeti opasnost novog pustošenja površina na kojima se regenerirala šumska vegetacija. Prešutno toleriranje BRSTA KOZA dovodi u nezgodan položaj radne ljude u organizacijama kojima je povjerena zaštita i unapređenje šumske vegetacije, učvršćuje NAJPRIMITIVNIJI NAČIM PRIVREĐIVANJA I OMOGUĆUJE POJEDINCIMA, VLASNICIMA VEĆIH STADA KOZA, LAKU ZARADU NA RAČUN OPĆEDRUŠTVENIH INTERESA. Nikakvo pozivanje na siromaštvo nije moglo pokolebati ,na pr. stanovništvo Bosne i Hercegovine u dosljednom sprovođenju zakona o zabrani držanja koza. I na kraju sve ovdje nabrojene konstatacije govore da UZGAJANJE ŠUMA I NAŠA DOMAĆA KOZA NE IDU ZAJEDNO, jer podizanje šuma je nespojivo s brstom koza, a niti se može stvoriti neka nazovi »biološka ravnoteža« između brsta koza i podizanja šuma i šumske vegetacije! 206 |