DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 92 <-- 92 --> PDF |
De La Torre, M.: STUDIJA O DISKOMICETIMA. NEKE NOVE ILI INTERESANTNE VRSTE ZA ŠPANJOLSKU FLORU. Autor opisuje 10 vrsta diskorniceta, od kojih izgleda da je 6 novih za španjolsku floru: Ascobolus albidus, Lasiobolus ruber, Cheilymenia coprianaria, Ch. insignis, Ch. vitellina i Triehophaea hemisphaerioides. Jedna je nova za poluotočnu Španjolsku: Ascobolus pezizoides, i tri nove za kastiljansku pokrajinu: Cheilymenia stereorea, Lasiobolus papillatus i Ascobolus immersus. Arias de Revna, L.: GODIŠNJI CIKLUS TERITORIJALNOSTI CRVENE JAREBICE (ALECTORIS RUFA) U DO NJANI (PTICE: PHASIANIDAE). Proučavana je teritorijalnost crvene jarebice u biološkom rezervatu Donjana (jugozapadna Španjolska, gdje postoje prirodni biotopi, uglavnom vlažni travnjaci i guštare, koje tvori grm Halimium. Palači os, F.: EKOLOŠKA STUDIJA O VELIKOM SVISCU (ELIOMYS QUERCINUS LUSITANICUS (REUVENS) 1890 U BIOLOŠKOM REZERVATU DONIANA. To je prva ekološka studija o velikom sviscu, u kojoj se iznose rezultati o ishrani, prirodnim neprijateljima, gustoći populacije s obzirom na biotope i nidifikaciji. Tempi a do, J.: PRIRODNA REGULACIJA POPULACIJA EUPHYDRYAS AURINIA ROTT. (LEP., NYMPHALIDAE). Autor je proučavao biološki ciklus i fluktuacije populacije Euphydryas aurinia u San Lorenzo de El Escorial (Madrid). Glavni limitirajući faktor populacija navedene vrste na proučavanom području je količina hrane koja stoji na BOLETIN DE LA ESTACIÖN CENTRAL DE ECOLOGIA, br. 8. Madrid, 1975. donosi: Cifuentes, P.. Pintado, N. J.: TROŠKOVI PARKOVA I VRTOVA. Zbog sve veće važnosti parkova potrebno je voditi računa o svim bitnim činiocima u studijama i projektima koji se raspolaganju gusjenicama na početku proljeća. Biljka kojom se ova vrsta hrani je Lonicera hispanica Boiss. Dafauce, C: SELEKTIVNO TRETIRANJE MALE TOPOLINE STAKLOKRIL KE PARANTHRENE TABANIFORMIS ROTT. (LEPIDOPTERA). Svrha je istraživanja bila da se pronađe takva metoda suzbijanja, koja bi spriječila staklokrilku da načini štetu, jednostavnom i brzom aplikacijom uz stanovitu ekološku selektivnost zbog lokalizacije tretiranja. Laboratorijski se eksperiment sastojao prvenstveno u ispitivanju šest raznih insekticida, da bi se pronašao onaj koji ima najbolje preventivno djelovanje, tj. onaj koji uzrokuje najveći mortalitet tek izleženih larvi. To je bio Fenthion, koji je upotrebljen u koncentraciji od 0,5% aktivne supstance u vodenoj emulziji. S ovim je insekticidom postignut 99%-tni mortalitet larvi kroz tri tjedna od aplikacije ako je insekticidu dodano 1% gumiarabike. U pokusima kurativnog tipa tretiranje istim preparatom uzrokovalo je 100%-tni mortalitet u aplikacijama do dva tjedna nakon eklozije larvi. Pokusi u topolicama potvrdili su ove rezultate. Tretiranje stabala Fenthionom u 0,5%-tnoj koncentraciji aktivne tvari uz dodatak od 1% gumiarabike (do visine ne manje od 2 m) obavljeno je u pet repeticija s intervalima od tri do četiri tjedna i u tri repeticije s intervalima od šest do sedam tjedana. U oba je slučaja mortalitet odraslih oblika i larava iznosio oko 99%, ne uzimajući u obzir prirodni mortalitet. Preporučuju se tri aplikacije s intervalima od oko pet tjedana, a prva aplikacija treba da bude u drugoj polovici mjeseca maja. Ukupni troškovi suzbijanja iznose 11 peseta (cea 3,5 din) po stablu. I. Mikloš na te parkove odnose, u prvom se dijelu članka ukratko prikazuje upotreba autoktonih biljaka sa ekonomskog aspekta. U drugom se daju podaci o distribuciji troškova za osnivanje i održavanje tih prostora. Ar men gol, J., Estrada, N., Gui- s e t, A. Margalef, R., Planas, D., Toj a, J., Vale spinös, F.: LIMNOLOŠKA OPAŽANJA U LAGUNAMA MANČE. |