DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 89 <-- 89 --> PDF |
publike, te što su štete manje u odnosu na prošlu godinu, jer u strukturi opožarenih površina po vrsti kultura prevladavaju pašnjačke površine.« Naime, 1971. god. opožarena površina iznosila je 7 383 ha (oid toga 7 190 ha u priobalnom području), 1973. 7 384 ha (u priobalnom 7 321 ha) a 1976. 7 728 ha (od čega 7 295 ha u priobalju). U priobalnom dijelu 1976. god. bilo je požarnom zahvaćeno 473 ha borovih sastojina, oko 3 725 ha sastojina listača (panjača, makije, šikare), a ostatak otpada uglavnom na kraške pašnjake s nešto gariga i poljoprivrednog tla (poljoprivredne površine uračunate su samo one s kojih se požar proširio i u šumu). U kontinentalnom dijelu 23 ha otpada na šume četinjača, a 131 ha (ili 30 %) na nasade topola. Informacija sadrži i udio financijskih sredstava Općina u Priobalnom području za protupožarnu zaštitu šuma, koje su prema Zaključku Organizaciono-politlekog viieća Sabora SR Hrvatske (koji je objavljen u Narodnim novinama« br. 29/73) morale »naći izvore iz kojih će se osigurati sredstva za preventivne mjere i gašenje šumskih požara«. Međutim ovi podaci ne daju potpunu sliku potencijalnih šteta od požara, jer sadrže samo požare koji su zahvatili površinu veću od 0,03 ha, a ne i one koji su ugašeni odmah u začetku i tako onemogućeni da prouzrokuju veću štetu. Ali tako ugašeni požari pokazatelji su »rentabilnosti« ulaganja u protupožarnu zaštitu, a koja se ne očituje samo u uloženim sredstvima u tu zaštitu nego i u vrijednosti sačuvane drvne mase i prirasta te troškova obnove opožarene površine. Druga je Informacija Zajednice o »STANJU ZARAZE GUBARA prema brojnosti FORSTWISSENSCHAFTLICHES CENTRALBLATT (Forstw. Cbl.) 1975. Br. 1 Ammer , U.: Zadaci i ciljevi predmeta uređenje pejsaža kao dijela šumarske izobrazbe. Peker , H.: Prirodni temelji i mogućnosti razvitka drvne zalihe u šumama Turske. S c h m i d t-V o g t, H.: Morfološka svojstva šumskih sadnica. Značenje i ocjena. legala 1976/77. u SR Hrvatskoj«. Podaci su nepotpuni, jer nema izvještaja s cijelog područja SR Hrvatske (od nekih Šum. gospodarstava i Skupština općina) i odnose se samo na 495 629 ha pregledanih površina. Od te površine zaraza gubara konstatirana je na 154 471 ha ili na 31% pregledanih površina. Zaražena površina veća je od površine prethodnog perioda, ali je i »veličina pregledanih površina veća od prošlogodišnje, više je pažnje dano brdskim i prigorskim šumama, gdje je i zaraza veća od prošlih godina «. Iz ovih podataka proizlazi da je napad gubara jačeg intenziteta, od 20% na više, u opadanju, ali je u porastu površina sa slabijim intenzitetom napada. Međutim »unatoč dugoj gradaciji nije bilo izrazite kulminacije na većim površinama, tako da još danas imamo zavisno od područja progradaciju, kulminaciju i retrogradaciju«. Inž. V. Ivančević ukratko informira o stručnoj ekskurziji taksatora iz SR Hrvatske (njih 25) u razdoblju od 25. do 28. listopada 1976. godine na područje SR Srbije >(na poziv tamošnjih taksatora). Uz obilazak Avale, Oplenca i Kragujevca (parka Šumarke) taksatori su razgledali šume Školskog oglednog dobra »Momčilo Popović« Šumarskog fakulteta u Beogradu na Goču te šume na planini Tara (kod Bajine Bašte). Ostali dio ovog dvobroja Biltena sadrži ZAPISNIKE Izvršnog odbora Skupštine sudionika samoupravnog sporazuma grupacije šumarstva i lovstva SRH, Komisije za zaštitu šuma Zajednice i sastanka rukovoditelja računovodstva šumsko- privrednih organizacija (svih održanih u prosincu 1976. god.). O. Piškorić Moulalis, D.: O utjecaju vremena stvaranja proljetnih izbojaka na pridolazak ljetnih »ivanjskih« izbojaka kod mladih sadnica smreke (Picea abies (L.) Karst). Müller , R. G.: Torzioni moment, čvrstoća na savijanje i opterećenje stabala vjetrom. Br. 2/3 Prof. Kurt Mantel 70 god. Schutt , P. et al.: O aleopatskom djelovanju šumskih korova. 1. Utjecaj bilj 199 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 90 <-- 90 --> PDF |
nih ekstrakta na formiranje korjenovih dlačica klijanaca smreke. Kroth , W.: Kamate u računanju vrijed nosti šuma. F o e r s t e r, P.: Sadržaj minerala u tlu i sloju podzemne vode blizu površine tla u jednom pjeskovitom tlu sjeverozapad ne Njemačke i to ispod sastojine četinja ča i oranice. Höhl , W. et al.: Gradijent koncentracije dušika, šećera i adenosin-trifostata u ko lutima smreka (Picea abies Karst.), koje su rasle pod različitim uvjetima gnoje jenja dušikom. Matsuda, M. i Baumgartner, A.: Ekosistematska simulacija efektivnosti korišćenja sunčeve energije po šumama. Wächter , A.: Kombinirana primjena kartiranja šumskih staništa i infracrvene kolor fotografije, kao metode za ustanovljavanje šteta od suše u sastojinama smreke. Br. 4/5 Hubert Freiherr von Pechma n-u za 70. rođendan. Aufs ess, H. V.: Stvaranje zaštitne zone na bazi grana listača i četinjača i njezina efikasnost protiv penetracije gljiva u srž živih stabala. Böttcher, P. i Liese, W.: O osržavanju drva korijena smreke i ariša. Diaz-Vaz, J. E. et al.: Uporedna istraživanja varijacija dimenzija traheida i rentgenski utvrđenih gustoća drva unutar goda, za dvije vrste četinjača. Löffler , H.: O rasprostiranju truleži rana kod smreke. Bernhart , A.: Šumsko-uzgojna praksa u novom Zakonu o šumama u Bavarskoj. Dugoročni trend distribucije po vrstama drveća u Bavarskoj. Leibundgut, H.: Kako šumarstvo može pridonijeti rješavanju problema planinskih područja. Mlinšek , D.: Uzgajanje u subalpinskoj šumi smreke na primjeru Pokljuke. Mayer , H.: Utjecaj divljači na pomlađivanje i održavanje prirodnih šumskih rezervata. Plochmann, R.: Zaštita pejsaža — očuvanje šuma. Neke primjedbe obzirom na zakonske propise i ograničenja. Ammer , U.: Rekreacija i očuvanje pri rode. Dopunjavanje ili suprotnost? Kö s tier , J.: Prilog povijesti sastojine Eichet u Oberbayern. Br. 6 Prof. dr. dr. h. c. Wili Laatsch 70. god. Assmann , E.: Prilog metodici šumskih pokusa. S c h e n k 1 e r, G.: Razdioba klime i vegetacije u okviru regionalne klasifikacije šumskih staništa. Schlich ting, E.: Uvjeti i značenje pejsažno-ekoloških istraživanja prometa i bilance hranjiva u tlu. Urlich , B.: Utjecaj okoliša na opskrbljenost hranjivima bukove sastojine na kiselom tlu. Wold e-Y o h h a n e s, L. i W e h r m a n n, J.: Metoda paleža tla »GUIE« u Etiopiji i njezin utjecaj na tlo i biljke. Kreutzer, K i Schmidt, A.: Istraživanja međusobne ovisnosti ishranjenost i rasta i prirasta bora (Pinus silvestris L.), na temelju novih stanišnih prirasno-prihodnih tablica za Oberpfalz. Franz, F. i Biersted t, W.: Utjecaj gnojenja dušikom na velikim površinama pomoću aviona, na prirast mase sastojina bora u Šumariji Bodenwöhr/Opf., Bavarska. Kroth , W.: Ekonomika gnojenja sastojina bora kalcij-amonijevim nitratom u Oberfplaz-u. Gussone, H. A. i Zöttl, H. W.: Utjecaj gnojenja u razna godišnja doba na mlade smreke. Alcubilla, M. i R eh f u ess, K. E.: Prethodna istraživanja o podobnosti analize floema, kao metode za predikciju stanja ishranjenosti smreke (Picea abies Karst.). Pechman, H. v. i Lippemeier, P.: Istraživanja kvalitete rezane građe jele iz prebornih šuma. Z. Kalafanđžić |