DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 88 <-- 88 --> PDF |
BILTEN Zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu br. 10 — 12/1976. 1. Krajem 1976. godine izašao je i 10-i broj BILTENA, dakako kao Biiten Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom. Ovaj broj sadrži informacije o Programu znanstveno-istraživačkog rada (u šumarstvu) za razdoblje 1976—1980. god. te, postfestum, takav program za 1976. godinu. Znanstveno-istraživački rad u navedenom petogodištu podijeljen je u 7 projekata: I: Proučavanje strukture i funkcioniranje šumskih ekosistema u SR Hrvatskoj (s 4 teme), II: Istraživanje i kartiranje tipova šuma i šumskih staništa (s 5 tema), III. Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura (s 11 tema), IV: Zaštita šuma (s 9 teme), V: Istraživanja mehanizacije radova u šumarstvu (s 8 tema), VI: Istraživanja organizacija i ekonomike u šumarstvu (s 4 teme) i VII: Čovjek i biosfera — Ekološki učinci različitog korištenja tla i gospodarske prakse umjerenih i mediteranskih šumskih područja. Ovo je »jedinstveni program« tj. zajednički program za »Zavod za istraživanja u šumarstvu kao organizacijske jedinice šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu« i »Šumarskog Instituta Jastrebarsko « a na njegovom izvršenju radit će 35 doktora znanosti, 6 magistara znanosti i 22 diplomirana inženjera šumarstva (stanje u doba izrade Programa), od kojih se u Šumarskom institutu nalazi 5 doktora, 6 magistara i 15 inženjera. Financiranje ovih radova, u približnoj vrijednosti 30 milijuna dinara, izvršit će Sarnoupuravna interesna zajednica za znanstveni rad IV — Zagreb i šumsko-privredne organizacije Hrvatske. Kako vidimo nema Projekta za istraživanja na Kraškom području, a pod takvim nazivom ne nalazimo ni teme u pojedinim projektima. Međutim tim Projektima nije mimoiđeno ni Kraško područje samo se ne tretira posebno kao takvo, nego se stanovita istraživanja s područja šumarstva (šumske proizvodnje) vrše u okviru tema pod općini nazivom. Stoga ćemo navesti teme u okviru kojih je obuhvaćena i problematika s područja Krša. Tako će se u okviru I projekta »utvrđivati mikrofitogeografske cjeline u području krša«, u okviru zadataka »oplemenjivanje dvogličavih borova« obuhvatiti i alepski i brucijski bor, proučavati će se »trajanje vegetacijskog perioda u različitim klimatsko-zonskim vegetacijskim područjima... na potezu od mora do najviših planinskih vrhunaca«. U okviru II projekta izvršit će se »istraživanja i utvrđivanja šuma i šumskih staništa« i za područja Knina, Novigrada i Zadra (prema istoimenim sekcijama vojno-geografskih karata). U tom razdoblju trebale bi biti izrađene kako drvno- gromadne tako i prirasno-prihodne tablice i za alepski te primorski bor. Na Kraško područje automatski se odnose i teme o unapređivanju sjemenarstva (iz Projekta III) a u temi »biološko suzbijanje štetnika« (Projekt IV) posebni je zadatak »paraziti borovih štetnika Evetria buoliana i Thaumatopea pytiocampa Schiff, te u temi »mjere, organizacija i oprema protupožarne zaštite šuma« (na kojoj će jedino sudjelovati i stručnjaci Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu). Projekt II sadrži i jedan »zadatak« s područja lovstva. To je zadatak u okviru teme »Ekološko-biološka istraživanja šumskih ekosustava« pod naslovom »Lovno- ekonomsko kapacitet lovišta za jelensku divljač u odnosu na hrastove sastojine na području nizinskih šuma«. Istraživanja će se vršiti na području združenog poduzeća »Slavonska šuma« da se utvrde »parametri usklađivanja optimalnih uvjeta za prirast drvne mase u našim nizinskim šumama i optimalni priplod jelenske divljači«. Svakako, da će rezultati ovih istraživanja na tom području »moći služiti kao značajan pokazatelj i za druga šumisko^privredna područja. « 2. Najopsežniji prilog zadnjeg sveska Biltena Zajednice je »INFORMACIJA OŠUMSKIM´ POŽARIMA ZA 1976. GODINU « Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Inspektorata za šumarstvo i lovstvo. »U protekloj godini«, stoji na uvodnom mjestu, »bilo je, usprkos kišovitog ljeta, dosta šumskih požara koji su zahvatili i veću površinu nego požari u kritičnoj 1971 i 1973. godini s tom razlikom, da je najveći broj požara izbio u proljetnim mjesecima, kako u priobalnom tako i u kontinentalnom dijelu Re |