DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 86 <-- 86 --> PDF |
reforma) obrađeno je 18 članaka (autori: D. Klepac, O. Piškorić, Z. Potočić i A. Pranjić). III) Iskorišćavanje šuma (zajedno s preradom drveta, trgovinom, standardima i uzansama) obradio je u svega 1 članku F. Štajduhar. IV) Šumska građevinska tehnika i transport također obrađeno u 1 članku (autor N. Lovrić). V) To isto vrijedi i za Lovstvo i ribarstvo, koje je obradio D. Androšić. VI) Organizacij a-k adrovi (šumska uprava, kadrovi, organizacija i racionalizacija rada te zaštita na radu) razrađeno u 4 članka (autori: 0. Piškorić i Z. Potočić). VII) Općenito o šumarstvu (opći i povijesni prikazi, kulturni značaj šume, zaštita prirode, propaganda šumarstva, muzeji, terminologija, šumarstvo stranih zemalja, prikazi domaće i inostrane literature te društvene i osobne vijesti (razrađeno u 7 članaka) autor: O. Piškorić i Z. Potočić. Na kraju su knjige dodana posebna poglavlja o društvenoj djelatnosti (rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u razdoblju 1846—1918, rad šumarskog Udružanja u Hrvatskoj u razdoblju 1919 — 1976, te doprinos osnovi i izgradnji — radni ljudi šumarstva i drvne industrije u poslijeratnoj obnovi i izgradnji), obrađena u 3 članka (autori: B. Čop, B. Prpić i Đ. Rauš) te zaseban bibliografski prilog (kazalo autora suradnika Šumarskog lista uz naznaku pojedinog autora. Dr RADENKO LAZAREVIĆ GEOMORFOLOGIJA, Beograd, 1975. Kao posebno izdanje Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Beogradu, u godini 1975., izdata je knjiga GEOMORFOLOGIJA, koju je napisao dr Radenko Lazarević . Ovo djelo predstavlja veoma značajan doprinos nauci i literaturi, a posebno geološkoj, geografskoj i šumarskoj nauci. Svoju GEOMORFOLOGIJU autor je posvetio uspomeni velikih Kako je naprijed istaknuto čitavo je djelo posvećeno prošlosti ali je pisano za budućnost. Prošla su pokoljenja i njihov rad je podvrgnut objektivnoj kritici s aspekta današnjice. Radi toga će knjiga poslužiti vrlo dobro ne samo šumarima biolozima i tehnolozima već i predstavnicima historijske znanosti te ekonomistima kod studija o razvoju opće privrede u ovom dijelu Evrope. Rijetko će se naći edicija ovakove kvalitete i kod većih naroda s dugačkom šumarskom tradicijom. Zato je ovo djelo dobit ne samo za našu šumarsku struku nego i za našu kulturu. Prošlost se naše struke više ne može zaboraviti; ona je otvorena knjiga za današnju i buduće generacije, iz koje će crpiti znanje o kretanjima privrednog života uopće a šumarstvo napose. Konačno treba naglasiti, da ovo nije samo povijest šumarstva Hrvatske, kako glasi naslov knjige, jer je u njoj prikazana cjelokupna materija Šumarskog lista. Kako je Šumarski list između dva rata bio, uz izuzetak kraćeg perioda šumarska periodika u Jugoslaviji, to ova Povijest sadrži i materijale o šumarstvu iz cijele Jugoslavije. Nadalje, do 1914. godine Šumarski list sadrži i niz od preko 100 članaka i kraćih informacija s područja tadanje Kraljevine Srbije. U »Kazalu autora suradnika Šumarskog lista 1877 — 1976. godine« objavljenom u Povijesti nalazimo ne samo popis svih autora u prvom stogodištu Šumarskog lista nego i podatke u kojoj je godini i s kojeg područja (uzgoj, iskorišćivanje, zašita itd.) pojedini autor objavio ne samo rasprave nego i kraće sastave (informacije). Dr Stjepan Frančišković geamorfologa Jovana C v i j i ća i Petra S. Jovanovića. Knjiga obuhvaća oko 500 stranica, s veoma bogatom bibliografijom. Pored predgovora i uvodnog poglavlja, GEOMORFOLOGIJA Radenka Lazarevića sadrži tri osnovna poglavlja: I. Tektonska geomorfologija, II. Erozivna geomorfologija i III. Regionalna gemorfologija. Djelo je ilustrirano uspjelim crtežima, grafikonima, tabelama i fotografijama. U Predgovoru i Uvodu ove knjige, autor obrazlaže svoj pokušaj da for |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1977 str. 87 <-- 87 --> PDF |
mulira novu, adekvatniju, definiciju geomorfologije kao »nauke o tektonskim i erozionim procesima i oblicima stvorenim njihovim radom«. Takva definicija pomogla bi geomorfologiji da od tzv. matične nauke o eroziji postane stvarna nauka o eroziji, odnosno njezina teorijsko- praktična okosnica. Geomorfologija tako ne bi bila samo nauka koja kroz oblike rekonstruira minule procese, već bi proučavanjem sadašnjih procesa sagledavala i tendenciju razvitka nekog oblika ili čitavog reljefa jednog predjela, čime bi stekla odgovarajuću vremensku dubinu, na čitavoj realiciji prošlost — sadašnjost — budućnost. Pod naslovom »Geomorfološke sile i agensi« prikazane su endogene i egzogene sile i procesi od kojih zavisi izgradnja osnovnih oblika reljefa. Isto tako, poglavlje »Historijski razvoj i odnos geomorfologij e prema drugim n a u k a m a« napisano je koncizno i sadrži prikaz položaja geomorfologije u sistemu ostalih nauka. U novije vrijeme, u okviru geomorfologije, postepeno se uočavaju i posebne discipline, kao na pr. klimatska geomorfogija, zatim antropogena, inženjerska, eksperimentalna, regionalna geomorfologija, što je također posebno opisano. Iza »Predgovora« i »Uvoda«, prikazan je I. dio knjige: Tektonska geomorfologija. Ovdje je autor opisao sve procese i oblike površine zemlje, koji su posljedica rada endogenih sila (zemljina toplota, teža, magnetizam, električne osobine, radioaktivnost), koje izazivaju orogene i epirogene procese. Prikazane su također i endogene sile, kao i tektonski procesi i njihovi oblici, mehanizam, seizmizam, radioaktivnost. Uzroci i pojave vullkana i potresa, kao i određivanje jačine potresa, prikazani su u poglavlju o seizmičkim procesima i oblicima. Prema postanku potresi su podjeljeni na urvinske, mehaničke i tektonske. U drugom dijelu knjige, autor obrađuje veoma opsežno, erozivnuili di namičku geomorfologiju. Tako ovdje nalazimo detaljne podatke o egzogenim silama, zatim o erozivnim agensima i faktorima. Isto tako, podaci o fizikalno- kemijskim procesima i oblicima kliženja (urvinski procesi), obrađeni su u posebnim naslovima. Ovdje nalazimo podatke i o površinskoj, linijskoj, zatim o pluvijalnoj eroziji, kao i o fitogenoj eroziji i akumulaciji. Posebna poglavlja obuhvaća abrazija, abrazioni agensi, oblici i procesi. Procesi intenziteta i oblika kraške, pa kriogene, glacijalne i eoiske erozije i akumulacije, opisani su također opsežno i dokumentirani rezultatima suvremenih istraživanja i tumačenja. Nalazimo veliki broj podataka iz različitih predjela naše zemlje, što je od posebne važnosti za radove na melioracijama, pošumljavanjima i za ostale radove uređenja šumskih površina. Treći dio knjige, regionalna geomorfologija sadrži dva poglavlja: Reljef Zemlje i reljef Jugoslavije. U reljefu zemljine površine ističu se dvije različite sredine, a to su — površine mora i kopnene površine. Od ukupne površine Zemlje, koja iznosi 510,10 mil. km2, kopno obuhvaća površinu od 148,94 mil. km2 ili 29,2%, a Svjetsko more 361,16 mil. km2 ili 70,8 %. U makroreljefu Zemlje autor navodi da treba razlikovati oceansko morske bazene i kontinentalne blokove. Prikazani su reljefi kontinenata, reljefi bazena, kao i reljef Zemlje prema erozionim agensima, te stanje erozije na Zemlji. Od posebnog su interesa podaci o reljefu Jugoslavije. Pored prikaza ovoga reljefa prema visini i prema nagibu, zatim prema glavnim tektonskim i geomorfološkim cjelinama i erozivnim agensima, autor je također prikazao i stanje erozije u Jugoslaviji. Knjiga dr Radenka Lazarevića: GEOMORFOLOGIJA, obuhvaća najnovija naučna dostignuća predmetne materije, te je stoga za preporuku svim našim stručnjacima koji se bave ovom problematikom. Dr Mirjana KALINIĆ |